Iisaa Almasiihu
Haalii
Waaju
Iisaa Almasiihu
Haalii
Waaju
Waaju Iisaa e dow haayre
Iisaa jaŋnginii kadi safrii goomuuji yimɓe
Iisaa sooriima e nder Galile fof. O jaŋnginii e nder juulirɗe Barahutaŋkooɓe. O habrii kabaaru lobbo mo laamu asamaan o. O safrii yimɓe ɓee e kala ɲawu e muusalla mum en fof. Ko innde Iisa tan woni ko nanetee e nder diiwan siri fof. O addanaa ma kala tampuɗo : gila e ɓeen wonnduɓe e ɲabbuuli kam e muusalla ko ɗum woni fof, hoɗaaɓe seyɗaneeji, yanooɓe hoore; O addanaama kadi ɓeen woofɗuɓe. Iisaa safrii ɓe. Goomuuji keewɗi ndewii e Iisaa; ɗiin goomuuji ngummii ko Galile, kam e diiwaan Gure Sappo ɗe Yerusalem, ɗe Yude e ɗe fuɗnaange Maayo Yurdan.
Nde yahnoo haa Iisa yii diɗɗe ɗe, o ŋabbi e dow haayre o jooɗìi.
Almuɓɓe makko ngari njooɗii sara makko, heddi ombo jaŋngina ɓe e ɗii ɗoo koŋnguɗi :
Malu goongiray goonga
Malaa tan ko ɓeen annduɓe e koye mum en ko waasɓe sabu ɗum laamu asamaan ngu ko kamɓe njey!
Malu woodanii ɓeen wonɓe e sunaare ɓerɗe, sabu ALLA maa o leltin ɓerɗe maɓɓe !
Malu woodanii ɓeen welɓe, mbeeɓi e yaŋkinaare mum en, sabu maa ɓe keɓoy leydi ndi ALLA fodannooɓe ndi !
Malu woodanii ɓeen jogiiɓe weltaare wuurde e jamirooje ALLA , sabu ALLA maa rokkoy ɓe ɗum haa heewa .
Malu woodanii ɓeen jogiiɓe yuurmeende e woɗɓe sabu maa ALLA yurmo ɓe !
Malu woodanii ɓeen ɓe ɓerɗe mum en laaɓi, sabu maa ɓe njiyoy ALLA !
Malu woodanii ɓeen aawɓe deeƴre e nder mum en, sabu ko kamɓe ALLA wiyoyta ɓiɓɓe am .
Malu woodanii ɓeen leptirteeɓe batte dewal mum en jamirooje ALLA ɗe, sabu ko kamɓe njogori heɓde laamu asamaan ngu.
Malu woodanii on so tawi yimɓe ɓe njennii on, leptii on kadi pawii e mon fenaande takkude on kala bonannde ɗum fof sabaabunde ko on almuɓɓe am; mbeltoɗee kadi mbeytoɗon sabu ɗum ko njoɓdi mawndi wonani on to laamu ALLA too. Ko hono nih Nelaaɓe adinooɓe on ɓee leptirteno.
Lamɗam e fooyre
Ko onon ngoni lamɗam aduna oo. Kono so tawi lamɗam suyi hol no cafeeki heɓtortoo? Lamɗam cuytuɗam nattii waɗde nafoore. Ɗaam lamɗam nafoore mum ko weddeede ɗo yimɓe njaɓɓata e dow mum. Ko onon kadi ngoni fooyre aduna oo. Wuro dariingo e dow tulde (haayre) waawataa suuɗaade. En kuɓɓataa lampa ƴetten siwo kippen ɗum e dow heen. Alaa, paweten, walla liggen ɗum e nokku ɗo ngannduɗen lampa ka ina waawa yaynaade kala ɗo haaju men woni e suudu ndu. Ko hono noon fooyre mon foti jalbirde e yeeso yimɓe ɓee, mbele eɓe njiya moƴƴere nde mbaɗaton nde kadi ɓe mbaawa yettude baaba mon gonɗo dow asamaan oo.
Tinndinooje (jaŋde) ko fayti e sariya o
Mbele cikkaton ngarmi ko firtude sariya Muusa oo kam e tinndinooje annabaaɓe ɓee? Mi ardaani firtude ɗi kono ko teeŋtinde faayiida majji. Miɗo wiya on, ko ɗum goonga : kadi leydi taggete asamaan ɓaare, hay ko foti no toɓɓere ittetaake e sariya oo, kadi ko noon ɗum woorata haa fof e mum firto. Ko ɗum waɗi, kala goorɗo jamirooje ɗee ko foti no toɓɓel ruttii jaŋngini woɗɓe yo mbaɗir noon, oon yo anndu kaɲum ne ko noon jogori famɗiroyde to laamu asamaan too. Kono kala dewɗo jamirooje ɗee, jaŋngini ɗe hono no wiira nih, oon maa wonoy mawɗo to laamu asamaan too. Miɗo teeŋtinana on : mbaawirton naatde e laamu asamaan ngu tan ko so tawi on ndewii e ko ALLA yamiri on koo haa ɓuri jom en sariya kam e Farisa en ɓe.
Tinndinooje ko fayti e mettere (ɓernde bonnde, fitina)
On naniino njaatiraaɓe mon mbiyanooma : hoto war; neɗɗo fof barɗo hoore maa nawe haa e yeeso ɲaawoowo oo. Kono miin miɗo wiya on : kala neɗɗo jogodiiɗo mettere e banndum, oon maa nawe haa e yeeso ɲaawoowo oo. Kala kadi biiɗo banndum «yennoore»! Oon ne maa nawe haa e yeeso ɲaawirde toownde ndee; kala kadi biiɗo banndum «kaangaaɗo» oon haandi ko e yahde jeyngol jahannama. Ɗum noon so tawi a yehii haa aɗa anniyii waɗoyde sadak Joomiraaɗo oo, so tawi a siftorii bannde won ko jogitani ma e mettere. Ɗaccu ɗoon sadak maa oo e yeeso sakkorde nde ɗum woni njaha welditoyde e bannde oo; so tawi ɗum yawtii ngarta waɗde sadak Joomiraaɗo oo. So tawi woodi pawɗo e dow ma haala (takkii ma) haa heddii tan ko ina naw maa to ɲaawirde too, heɲo mbele oɗon kawrita (paamondira) gila e laawol he, kulaa ko o yettintu ma ɲaawoowo oo koo, ɲaawoowo oone nde waɗat maa e juuɗe alkateeɓe mbeddo ma e kasoo. Miɗo wii maa ko ɗum goonga: a yaltataa ɗoon so wonaa nde njoɓɗa mbuuɗu cakkittoo ngu e ko pawanoɗa koo.
Tinndinooje (jaŋde) ko fayti e jina
On naniino wiyaama wonde : hoto jin. Kono miin, miɗo wiya on : kala neɗɗo ndaarɗo debbo jananɗo haa muuyo debbo oo ari e ɓernde mum; oon jini; sabu o fijji e debbo oo e nder ɓernde makko. Ɗum noon so tawi ko yiitere ma ɲaamre liɓat ma e bakkaat, lokɲit nde mbeddo ɗaa nde to woɗɗi. Ina ɓurantuno ma seeɗa walla baŋnge e ɓanndu ma waasde ɗum tawa aan fof a weddaaka e nder jeyngol jahannama. Ɗum noon so tawii ko batte juŋngo ma ɲaamo ngo naatirtuno ɗa e bakkaat, taƴ ngo mbeddo ɗaa ngo to woɗɗi. Sabu waasde ma terngal gootal ɓuri terɗe maa fof weddeede ɗum e jeyngol jahannama.
Tinndinooje (jaŋde ) ko fayti e ceergal
Wiyanooma kadi : kala ceerɗo jom suudu mum ina foti rokkude ɗum ɓataake ceergal. Kono miin miɗo wiya on : kala fof gorko ceerɗo jom suudu mum (tawi wonaa debbo oo lelii boowal), so tawi debbo oo humtanaama e goɗɗo, gorko ceerɗo oo duɲii debbo oo e jina. Kadi kala gorko destuɗo debbo ceeraaɗo oo, oon kaɲum ne jini.
Tinndinooje (jaŋde) ko fayti e woondoore (goondooje)
On naniino kadi njaatiraaɓe mon mbiyanooma : hoto ɲaamtu woondoore ma, kono timmin ko podnoɗa mbaddunoɗa e woondoore nde haa e yeeso Joomiraaɗo. Kono miin miɗo wiya on yo on cel e woonde : hoto ngoonde e innde asamaan o sabu ko ɗum jappeere Joomiraaɗo oo. Wonaa hay e leydi ndi : sabu ko ɗum nokku pawirgal koyɗe makko; wonaa hay e Yerusalem sabu ko ɗoon woni saare Laamɗo mawɗo oo. Hoto woond hay e hoore sabu hay leeɓel gootel danawel walla ɓalawel ngel mbaawɗa fuɗnude e mayre. Mbiyee tan eey walla alaa, ko heddii fof ko ɓeydu ɗon heen ummii ko e Seyɗaane.
Tinndinooje (jaŋde) ko fayti e njoftiigu
On nanii ina wiiye : yiitere yo yoɓire yiitere, ɲiire yoɓiree ɲiire. Kono miin miɗo wiya on, hoto on njofto baɗɗo on ko boni. So tawi woodii piiɗoma hello e aɓɓugo ɲaamo, ɗaccu kadi o fiya hello e aɓɓugo ma nano ngoo. So tawi woodii jiɗɗo ɲaawdude e ma kadi nawa wutte ma tokooso (cakkal) ɗaccu mbo o nawa wutte ma mawɗo oo ne. So tawi gooto e laamuŋkooɓe waawnii ma yo a naw doŋngal ko foti no kilomeeteer gooto roondo ngal ko foti no kilomeeteruuji ɗiɗi. Rokku ɲaagiiɗo ma huunde; hoto salo luɓde luɓiiɗo ma.
Tinndinooje (jaŋde) ko fayti e gilli fayde e aɲɓe
On nanii ina wiyee : aɗa foti yiɗde koddiiɗo ma ngaɲaa gaɲo ma. Kono miin miɗo wiya on : njiɗee aɲɓe mon kadi nduwonoɗon ɓeen leptooɓe on. Mbele oɗon laato ɓiɓɓe baaba mon gonɗo dow asamaan o. Sabu no O umminirta naange makko e dow bonɓe ɓee nih ko hono noon O umminirta nge e dow moƴƴuɓe ɓee, no O jippinirta toɓo ngo e dow ɓeen gollooɓe ko moƴƴi ko noon ne kay O jippinirta toɓo e dow ngollooɓe ko boni. So tawi tan njiɗaton tan ko yiɗɓe on, hol ko waɗi oɗon ɗaminoo njeenaari e juuɗe Joomiraaɗo oo? Hay renndinooɓe juuti ɓee ina mbaɗa ko way noon. So tawi tan calminton ko banndiraaɓe mon tan, mbele won ko mbaɗɗon ɗo ko yooɗi (faayodini)? Hay heefereeɓe ɓee ina mbaɗa ko way noon! Ngonee timmuɓe, hono no baaba mon gonɗo dow asamaan o woniri timmuɗo nih.
Tinndinooje (jaŋde) ko fayti e balle (dokke) fayde e miskineeɓe
Calo ɗee timminirde golle mon diiniyaŋkooje e nder dente mbele moni fof ina seedoroo on yiitere. So tawi on timmitirii golle mon moƴƴe yo on njiye on keɓataa njeenaari e juuɗe baaba mon gonɗo dow asamaan o. Ɗum noon so tawi aɗa rokka miskineeɓe ɓee kaalis hoto fooɗtu gite yimɓe ɓee e ma (hakkillaaji yimɓe ɓee e ma); hono yimɓe hollitoo ɓe koye mum en (wasotoo ɓe) e nder batirɗe, walla e mbeddaaji nih : ɓe mbaɗirta ɗum ko mbele yimɓe ina manta ɓe. Miɗo wiya on ko ɗum goonga : ɓee golliroo ɓe noon, ɓe keɓi njoɓdi maɓɓe haa gasi. Kono aan, so tawi aɗa rokka miskineeɓe kaalis ma, so tawi a yehi haa aɗa rokkira jungo maa ñaamo hoto nano ma tin, ( hoto oon anndu heen hay batte). Mbele ngaal dokkal ina wona sirlu; ndeen baaba ma gonɗo dow asamaan oo, jiiɗo ko mbaɗɗa ko e sirlu maa o yeene njoɓdi ma.
Tinndinooje ko fayti e njuulu
So tawi oɗon njuula, hoto mbayee no yiɗɓe hollirde koye mum en ɓee nih : ɓe njiɗi ko daraade e ɓe njuula e nder dente walla e mbeddaaji ɗum fof ko haa ɓe njiyee. Miɗo wiya on, ko ɗum goonga : ɓe keɓi njoɓdi maɓɓe haa gasi. Kono aan so tawi aɗa yiɗi juulde, naattu nder suudu ma, udda damal juula, baaba ma gonɗo ɗoo o e nder oo nokku cuuriiɗo ombo yiya ko ngollata maa o rokke njoɓdi ma. So tawi oɗon njuula hoto kuutortoɗee koŋnguɗi payɗi hono no heefereeɓe ɓee mbaɗirta nih : ɓe cikkata ko maa ALLA heɗo ɓe so tawi ɓe kebbinii haala. Hoto ɲemtinee ɓe, sabu baaba mon ina anndi ko woni ngoƴa (haaju) mon ko adii nih nde oɗon ɲaago. Ko hono nih kaan ɗon juulirde :
Baaba amen gonɗo dow asamaan,
yoo laaɓal ma heɓtine,
yoo laamu ma ar,
yoo yiɗde ma waɗe e dow leydi ndi hono no nde waɗirte e nder asamaan oo nih.
Hokku min hannde kala ko amin nguura.
Yaafo min kala bonannde nde min mbaɗi, hono no min njaafortoo ɓeen waɗɓe min ko boni.
Hoto ƴeew min e jarabi (ɗaldu min e jarabi) kono danndu min e bone. (sabu ko aan jey laamu, mbaawka kam e teddungal haa abada, aamin.)
E dow ɗuum, so tawi tan on njaafiima bonannde woɗɓe mbaɗi on ndee, maa baaba mon gonɗo dow asamaan oo yaafo on onon ne.
Kono so tawi on njaafaaki bonannde woɗɓe mbaɗi on ndee, baaba mon ne yaafotaako on bakkatuuji mon.
Tinndinooje ko fayti e Koorka
So tawi on koorii, hoto njuurmikino ɗee hono no hollikintooɓe ɓee nih, ɓe mbaylat jeese maɓɓe (ɓe njurmikino) mbele yimɓe fof ina ngannda (ina njiya e maɓɓe) ko ɓe hoorɓe. Kono aan so tawi a hoori, sulmo yeeso ma kadi njeesa sukundu ma mbele ɗum fof yimɓe ɓe ina mbaasa anndude ko e koorka
Jogaade hoolaare e Alla
Ko ɗum waɗi miɗo wiya on : hoto njogoɗee faayre e ko fayti e nguura walla njaram ɗum ko katojin ɗon mbele nguuron, walla ko fayti e comci ko oɗon cuurda terɗe mon (ɓalli mon). Nguurndam ɓuri waɗde faayiida e nguura; kadi ko ɓanndu ɓuri waɗde faayiida e comci; mbele wonaa noon? Ƴeewee colli diwooji e weeyo ngo, ɗi ngaawaani saka ɗi coɲa; ɗi ndenndintaa nguura e nder paabi; kono baaba mon gonɗo dow asamaan o ina wuurni ɗi! Mbele on ɓuraani faayodinde no feewi e colli ɗi? Holi fof e mon mo faayre mum waawi dirtinde (ɓenninde) nguurndam mum (happu taƴaaɗo o). Holi ko waɗi nih oɗon cuno batte comci? Ndaaree hono no kuɗooli piindirta e gese ɗe
ɗi ngollaani tee ɗi ɲootaani comci. Etee miɗo wiya on hay SILEYMAANI e darja mum heɓaani comci ɓurɗi yooɗde e ndi piindi. ALLA ɲaanti kuɗooli gonɗi e gese ɗe hannde kadi ɗi ngona beddetee ɗi e jeynge jaŋngo. Mbele onon ne wonaa hono noon O ɲaantirta on kadi jaŋngo mbedde ɗon e jeynge nge? Tawde hoolaare mon ina famɗi! Ɗum noon hoto njogoɗee faayre oɗon mbiya : hol ko min ɲaamata? Hol ko min njarata? Hol ko min ɓoornotoo? Ko ɓeen heeferɓe tan naamndoto ɗum ko aldaa e gasde. Kono baaba mon gonɗo dow asamaan o ina anndi oɗon ndaɲi e ɗum fof haaju. Toppitoɗee (mbattee hakkillaaji mon) e hoɗorde ALLA nde kam e nguurndam ɗam O yiɗi ɗam, ndeen maa ALLA waɗan on ko heddii koo. Hoto faayre mon won ɗum noon e jaŋngo : sabu jango woƴii hoore mum. Lepte (tampere) ɲande fof yonii doŋngal ɲalawma.
Hoto ɲaawee woɗɓe
Hoto ɲaawee woɗɓe hoto Alla ɲaawde on. Sabu ɗum ALLA ɲaawirta on kono ɲaawirɗon woɗɓe nih, ko hono noon O ɓetiranta on no ɓetiranɗon woɗɓe. Ko waɗi aɗa ndaara kuɗol gonngol e yiitere bannde ngol; tawi aan a yiyataa carfal gonngal e yiitere maa ngal? Hol fof no mbaawirta wiide bannde o ɗal mi ittan ma kuɗol gonngol e yiitere maa nde, tawi aan carfal ina e yiitere ma? Jiɗɗo tineede ittu tawo carfal gonngal e yiitere ma nde mbele mbaawa yiide kuɗol gonngol e yiitere bannde o. Hoto ndokkee dawaaɗi ko senii, hade ɗi nduttaade e mon ɗi cila on. Hoto mbeddoɗee ɲaaƴe mon e yeeso bamɗi tuge,hade ɗi ndippude heen .
Ŋaagoɗee – ndaartee – kadi koŋngee
Ɲaagoɗee on keɓat, ndaartee on njiitat, koŋngee damal ngal on ngudditante.
Sabu kala neɗɗo ɲaagiiɗo heɓat, ndaartuɗo yiitat, kadi damal ngal udditante oon koŋnguɗo. Mbele won e mon dokkuɗo ɓiyum haayre tawi ɓiɗɗo o ɲaagii ɗum ko mburu? Walla rokki ɓiyum o baajol tawi ɓiyum ɲaagii ɗum ko liingu?
Onon fof e wonde bonɓe, oɗon nganndi rokkude ɓiɓɓe mon ko moƴƴi. Alaa ko haali ɗum noon baaba mon gonɗo dow asamaan o; so on ɲaagiima ɗum O rokkata on ko ko ɓuri moƴƴude! Mbaɗanee woɗɓe, ko njiɗɗon kamɓe ne ɓe mbaɗana on. Ko ɗum woni ko sariya MUUSA oo yamiri kam e defte annabaaɓe ɓe.
Damal paaɗngal
Naatiree e damal paaɗngal ngal! Sabu damal jaajngal ngal e ngal weeɓi tawnoo ko ngal laawol boomaare etee heewɓe maa ndew e maggal; Kono damal paaɗngal ngal e ngal tiiɗi rewde sabu ko kaŋngal woni laawol nguurndam etee ko seeɗa e yimɓe tan njiitata ngal.
Lekki e ko jibini
Ndeento ɗee ɓeen arooɓe e mon ina kaala fenaande e innde Alla ɓe. So eɓe ngara e mon ɓe ngardata e mon ko no mbaadi baali (sabu ɓuuɓde ɓe); kono e nder mum ko ɓe pobbi ɲaaɗɗi. Maa on ngannditoy ɓe e golle maɓɓe. Reseŋ fettetaake e puɗi ɲaaɗɗi. Lekki moƴƴi jibinta ko ɓiɓɓe moƴƴuɓe. Lekki moƴƴi waawaa jibinde ɓiɓɓe bonɓe; kadi lekki mbonki waawaa jibinde ɓiɓɓe moƴƴuɓe. Lekki fof ki jibintaa ɓiɓɓe moƴƴuɓe soppete weddee e jeynge. Ko hono noon nganndiroy ton ɓeen arooɓe e mon ina kaala fenaande e innde Alla ɓe e nder golle mum en.
Mi meeɗaa anndude on
Wonaa wiyooɓe mi : JOOMIRAAƊO, JOOMIRAAƊO, ɓe fof naatoyta e laamu ALLA he, kono naatoyta tan ko ɓeen waɗooɓe yiɗde baaba am gonɗo dow asamaan. Ɲande fof oon ŋalawma ari : noddooɓe mi ina mbiya Joom am, Joom am, min kabrii e innde ma koŋnguɗi ummiiɗi to ALLA, min ndiddirii seyɗaneeji bonɗi ɗi innde ma, min mbaɗiri e innde ma kaawisaaji keewɗi; Ndeen noon ma mi wiyoy ɓe : mi meeɗa anndude on; ngoɗɗito ɗee kam, onon waɗoo ɓe ko boni ɓe!
Galleeji ɗiɗi ɗii
Hono nih kala neɗɗo keɗiiɗo koŋnguli ɗi kaalmi ɗii, kadi huutorii ɗi, oon maa nanndu e neɗɗo kaqqolinɗo mahɗo huɓeere mum e dow haayre. Toɓo toɓii, beeli mbalii ( mbaami ), keneeli cemmbolinɗi nguttii, ɗum fof e ndeen huɓeere kono tagaani nde yannde; sabu ngooroondi mayre fawaa ko e haayre. Kala neɗɗo keɗiiɗo koŋnguɗi ɗi kaalmi ɗi huutoraaki ɗi hono no kaaldumi ɗi nih, oon maa nanndu e neɗɗo puuyɗo ƴettuɗo mahi huɓeere mum e dow ceenal. Toɓo toɓii beeli mbalii keneeli cemmbolinɗi nguttii e ndeen huɓeere nde yani haa nde moɲɲii.
Baawɗe Iisaa
Nde Iisaa gayni jaŋnginde ɗiin koŋnguɗi, dente ɗe kaawaama no feewi no o jaŋnginirtunoo nih;
Sabu o jiidaano (nanndaano) e ɓeen seernaaɓe sariya o, kono kaŋko o jaŋnginirtunoo ko baawɗe.
Ɗii aayeeji tawetee ko e Linjiila Iisaa, feccere Macca, suura joyi haa jeeɗiɗi.
Nous remercions, le bon Dieu de nous avoir accordé sa patience. Nous continuons, toujours à louer Dieu dans sa bonté et ses merveilles. Nous invitons aux enfants d'Adam et Ève à lire ce livre (qui est un extrait du Nouveau Testament - Matthieu chapitre cinq à sept) intitulé, “Jésus a parlé”
En njettii Joomiraaɗo e moƴƴere, muñal ngal o rokki en ngal. Eɗen njokki haa hannde e yettude e mawninde Joomiraaɗo oo e moƴƴere mum e kaawisaaji mum.
Eɗen mbismii ɓiɓɓe Aadama e Hawaa nde njangata ndee deftere (ittaande e deftere Aadi Keso). En innirii deftere nde “Iisaa haali”
Fedde Jangooɓe Linnjiila