Iisaa Almasiihu
Haalii
Tinndi
Iisaa Almasiihu
Haalii
Tinndi
Ko ardii fof en njettii Joomiraaɗo toowɗo, joom baawɗe, joom laamu, jiɗɗo en, rokki en fof rutti fodani en moƴƴere. Ndeen noon hol no mbaawirten fanndinde ɗee dokke ɗe joom baawɗe o rokki en?
Hol kadi no keɓirten fodoore nde Joomiraaɗo fodani en nde?
So en njangi waaju Iisaa maa en mbaaw anndude no panndinirten dokke ɗe Joomiraaɗo o rokki en ɗe, maa en mbaaw kadi anndude no keɓirten fodoore ndee.
Kala nanɗo, waaju Iisaa, faami mbo, aawi ɗum e ɓernde mum, oon maa heɓ fodoore Joomiraaɗo oo. Iisaa so ina waajo heewi huutoraade ko tinndi. Maa en njii e nder tinndi Iisaa geɗe keewɗe maanaa, ɗeen geɗe moni e men fof ina foti faamde ɗe, mbele ina waawa daɗde e bone Seyɗaane. Kala daɗɗo e bone Seyɗaane oon heɓii daɗndoore. Keɓɗo daɗndoore o, ko oon heɓi fodoore joomi men fodanno en ndee.
En mbismiima winndere ndee fof nde jangata waaju Iisaa.
Yoo Joomiraaɗo oo wonndu e men.
Iisaa haalii -
Yurmeende
Meeɗii waɗde sahaa gooto, gorko gooto joginooɗo ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe. Miñiraaɗo o, ko joom miijo bonngo. Waɗi ñalawma gooto o wiyi baaba o, “Baaba, tottu am geɗal am e ngalu hee.” Ndeen suka o haali ngol kongol, Baaba o waɗi no suka o wiiri nih, mbele weltinde fittaandu suka oo, Alla e korsa mum e suka oo. Baabiraaɗo oo fecci ɓe ngalu mum. Waɗi balɗe seeɗa, miñiraaɗo oo renndini ko joginoo fof, ɗannanii leydi ngoɗɗundi, ulli toon ngalu mum e geɗe kaantoriɗɗe (bonɗe). Ndeen o fiɗɗii, heege bonge ari e ndiin leydi; o fuɗɗii tampude. O jokkondiri e gorko gooto jeyaaɗo e ndiin leydi; oon ƴetti mo, omo aynanoya ɗum bamɗi-tuge. O muuyanooma hay ñaamde e cinnde ɗe bamɗi-tuge ɗii ndokketenoo ɗee, kono o heɓaani. Nde hakkille makko arti e makko, o wiyi e hoore makko, “No foti gollooɓe baaba am ñamminta haa ngoppa, miin mboɗo maaya ɗoo heege? Mi hootat galle baaba am, mi wiya ɗum; Baaba, mi tooñii Alla mi tooñīi ma. Mi nattii haandude e wiyeede ɓiye, jaggir am no gooto e gollantooɓe ma ɓee nih!” Ɗoon tan, o ummii o fayi to baaba makko. Baaba oo sooynii mo to woɗɗi, ɓernde mum heewi njurum, dogi fiilii e makko uurnii mo. Ɓiɗɗo o wiyi mbo, “Baaba, mi tooñii Alla mi tooñii ma; mi nattii haandude e wiyeede ɓiye.” Kono baaba o noddi sarwooɓe mum ɓe, wiyi ɗumen, “Njaawno-ɗee ngaddoyee wutte ɓurɗo yooɗde o ɓoornon mo; mbaɗanee mo feggere e feɗeendu, mbaɗanon mo paɗe e koyɗe; ngaddee gayel payngel ngel kirson ɗum, ñaamen mbelto-ɗen; sabu ɓii am oo ɗoo, ko o maaynooɗo o wuurtii; ko o majjunooɗo o yiytaama. Tan, koɗungu ngu fuɗɗii. Ndeke e oon sahaa, mawniraaɗo o wonnoo ko gese. Ndeen o arii haa o faandiima galle o, o nani gaaci e duƴƴe amooɓe. O noddi gooto e sarwooɓe ɓe, o naamni ɗum ko ɗo ɗee dille ngoni. Oon wiyi mo, “Ko miñe arti, baaba maa wari gayel payngel ngel, sabu Alla yooltii mo e dow jam.” Tan mawniraaɗo o tikki, salii naatde galle. Baaba makko yalti, woni e tefde mo. O jaabi baabiraaɗo o, o wiyi ɗum, “Miin, mboɗoni gollano maa ɗii ɗoo duuɓi fof; mi meeɗaa salaade yamiroore maa, a meeɗaa rokkude mi hay ɓotel ko mbaran mi sehilaaɓe am! Kono ɓiye oo ɗoo, bonnoynooɗo ko nguurdatno ɗaa, to rewɓe yeeyooɓe tebbuuli mumen arta tan, mbaranaa ɗum gayel payngel ngel!” Baaba o wiyi mo, “Bingel am, aan ngondu ɗaa ñande fof ko e am; ko njogii mi fof, ko aan jeyi. Alaa e sago noon mbeltoɗen mbeytoɗen, sabu miñe oo ɗoo, ko o maaynooɗo o wuurtii, ko o majjunooɗo o yiytaama.” Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa - feccere Luka - suura 15 aaya 11 haa aaya 32.
Iisaa haalii -
Goonɗingol (Rogere 1)
Iisaa yaltii wuro; diɗɗal yalti, rewi e makko haa o yettii daande caanngol. Ndeen o jolii e laana, diɗɗal ngal jooɗi daande caanngol heɗii ombo waajoo.
O wii, gaawoowo oo ɗo saratnoo aawdi ɗoo, woodi heen ko saami e laawol, colli ngari cikii ɗum. Woodii e ko o aawannoo, ko saami e korkaaƴe, ɗo leydi heewaano. Kono ndeen yehii haa naange e hoore jalluɗi ɗii cumi, njoori sabu ɗi ngalaano ɗaɗi. O wii kadi: Woodi e aawdi ndii ko saami e puɗi ñaaɗɗi. Puɗi ñaaɗɗi ɗii mawni njarti jalluɗi moƴƴi ɗii.
O wii kadi: Woodi e aawdi hee ko saami e dow leydi moƴƴiri, fuɗɗi, jibini; ɗee gabbe cowi laabi capanɗe tati, ɗeya cowi laabi capanɗe jeegom, ɗeya cowi laabi teemedere.
E oon sahaa, almuɓɓe ɓee ɓattii mo naamnii mo firo ngol tinndol. O wiyi, “Onon noon, malu woodanii on: gite mon ina njiya, kadi noppi mon ina nana! E goonga, mboɗo wiya on: Annabaaɓe heewɓe e feewɓe heewɓe muuyanooma walla njiɗiino yiyde, ko njiyaton koo, kono njiyaani; ɓe muuyanooma nande ko nanaton koo, kono ɓe nanaani. Ndeen noon, keɗo-ɗee ko tinndol gaawoowo ngol firti. Kala keɗiiɗo haala laamu kaa tawa faamaani ɗum, bonɗo ( Seyɗaane) o arat, itta ko aawa e ɓernde mum koo; ko oon woni laawol ɗo aawdi ndii saami ɗoo. Ko saami e korkaaƴe koo, ko keɗotooɗo kongol ngol jaɓɓoroo ngol weltaare ɗoon e ɗoon; kono ngol alaa e makko ɗaɗi (wuuraani e makko), o haɓɓotoo e maggol tan ko sahaa daɓɓo; so kiiɓal walla lepte sabaabunde kongol ngol arii, o fergitto ɗoon e ɗoon. Ko saami e puɗi ñaaɗɗi koo, ko keɗotooɗo kongol ngol, miijooji aduna e baggeende walla caɗeele ngalu njartoo ngol, mbaɗta ngol dimarol (natti waɗde nafoore). Ko saami e leydi moƴƴiri koo, ko keɗotooɗo kongol ngol faama ngol; ko oon jibinta; wooda heen ko sowii laabi teemedere, wooda heen ko sowii laabi capanɗe jeegom, wooda heen ko sowii laabi capanɗe tati. Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa – feccere Macca - suura 13 aaya 1 haa aaya 23.
Iisaa haalii -
Goonɗingol (Rogere 2)
O huutorii ɗoo ko joom ngesa e gollooɓe mum, yantude e haaldaaɓe rem peccen. Maa en njii ko ngol tinndol firata walla hol ko ngol joofii?
Joom ngesa feewni ngesa mum, ƴeewi ɓe waddi rem peccen, haaldi e mum'en, ɓe ngollii haa ɓoggere yontii, o nelii sarwooɓe makko mbele ngaddoya feccere makko. Sarwooɓe nelaama. Kono remooɓe ɓee njaggii sarwooɓe ɓee, piyii heen gooto, ɓe mbari goɗɗo oo, mbeddii tataɓo oo kaaƴe. Joom ngesa oo nelii e maɓɓe sarwooɓe ɓurɓe adanɓe ɓee heewde, kono remooɓe ɓee mbaɗi ɓe no mbaɗnoo ɓeya nih. O sakkitii nelde toon ɓiyiiko gorko, o wiyii: “Maa ɓe kersu ɓii am oo.” Kono ndeen remooɓe ɓe njiyii ɓiyiiko oo, ɓe mbiyondiri e koye mumen: “Ko oo ɗoo woni dono o. Ngaree mbaren mo keedten e ngesa hee!” E oon sahaa, ɓe njaggi mo, ɓe mbeddii mo to caggal ngesa too, ɓe mbari mo. Ndeen Iisaa naamnii heddiiɓe ɓee: “Jooni noon, so joom ngesa oo ari, holi no waɗata remooɓe ɓee?” Ɓe njaabii mo, ɓe mbiyi: “O warat ɓeen remooɓe bonɓe haa maaya pak, o waɗta ngesa baa e juuɗe woɗɓe tottooɓe mo geɗal makko e nguurnaandi mabba, nde ba soñaa fof.”
Ndeen Iisaa heɗtindiima jaabawol maɓɓe wii: “Maa taw kay on tariima ɗum ɗoo e binndi hee – Haayre nde mahooɓe nduuñi ndee, ko kayre wonti hoore mahdi ndii. Ko ɗuum woni ko Joomiraaɗo oo waɗi, tee ina haawnii e gite men!”
Ko ɗuum waɗi, mboɗo wiya on, “Maa laamu Alla nguu heɓte e juuɗe mon, resndee leñol baɗowol ko ngu haandi. (Kala janɗo e ndeen haayre, ko kañum moññotoo; kadi kala mo nde yani e mum nirkoto.)”
Ndeen ardiiɓe diine Yahuuda'en ɓee e seernaaɓe maɓɓe ɓee nani tinndi makko ɗii, paami ko e mumen ɗi payi. Ɓe ngoni e yiilaade no ɓe njaggiri mo, kono ɓe cuusaano yimɓe ɓee, ngati kamɓe fof ɓe njaggirnoo mo koo annabi.
Kaŋko woni haayre duuñaande, rutti, wonti hoore mahdi. Sabu kala ɗo o yettinnoo kongol Alla ngol, dañii saliiɓe, haa addani ɗum en “warde mo”. Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa – feccere Macca - suura 21 aaye 33 haa 46
Iisaa haalii -
Ɗoftaare
Iisaa wiyi, e oon sahaa, laamu asamaan nguu maa nanndu e boombi sappo ƴettuɗi lampaaji mumen njehi jaɓɓoyaade jombaajo gorko. Heen joyi ko puuyɗi, joyi keddiiɗi ɗii ko joom'en hakkillaaji. Puuyɗi ɗi ƴettii lampaaji tawi naworaani njooɓaari petorol; joom'en hakkillaaji ɗii noon nawori petorol. Ndeke jombaajo oo jengii arde, kamɓe fof ɓe ŋoŋi, ɓe ɗaanii. Nde yehi haa feccere jamma, wulaango fettii, wiyi, “Jombaajo o arii! Njaltee! Njaɓɓoyo-ɗee! Ndeen ɓe pinii, ɓe ngoni e feewnude lampaaji maɓɓe. Boombi puuyɗi ɗii mbiyi joom'en hakkillaaji ɗii, “Ndokkee min e petorol mon hee, ngati lampaaji amen nana ñifa.” joom'en hakkillaaji ɗii mbiyi,”Alaa, ngati ko min njogii koo yonataa en, enen fof. Njehee to yeeyooɓe too coodanoyon koye mon.” E oon sahaa, puuyɗi ɗii coodoyi petorol, tan jombaajo oo yetti caggal majji. Peewnitinooɗi ɗii naatdi e makko e nder dammbordu hee, damal ngal uddaa. Nde yehi haa ɓooyi, boombi keddiiɗi ɗii ngarti, ngoni e wullude ina mbiya, “Ceerno, ceerno, uddit min naata!” Kono o jaabii ɓe, o wiyi, “E goonga, mboɗo wiya on: Mi anndaa on.” Ndeen noon, mbaaldee gite kecce, ngati on nganndaa wonaa ñalngu nguu wonaa waktu oo.
So goonga ɗum fof ko hirjinde en e ɗoftaare ɗum firata, ko kulol men e Alla ina foti won kala sahaa, sabu ñalawma mo o arroyta oo walla jamma oo, walla subaka oo, walla nih ɗoo ɗo kaaleten ombo waawi arde. Ina haani ndeen noon o tawa eɗen kaɓɓondiri e makko e kongol makko. Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa – feccere Macca - suura 25 aaya 1 haa 13
Iisaa haalii -
Hoolaare
Laamu asamaan nguu wayata ko no gorko gonɗo e ɗannaade, noddi sarwooɓe mum, resndi ɗumen ngalu mum. O resndi heen gooto saakuuji joyi kaalis, goɗɗo o saakuuji ɗiɗi, tataɓo oo saak gooto – gooto heen fof e ko waawi. Caggal ɗuum, o ɗannii. Ɗoon e ɗoon, carwoowo keɓnooɗo saakuuji joyi o yehi juloroyaade kaalis oo, ɗañti heen kañum ne joyi goɗɗi. Desndanooɗo saakuuji ɗiɗi oo ne waɗi noon, dañti heen kañum ne ɗiɗi goɗɗi. Kono desndanooɗo saak gooto oo yehi asoyi ngaska, suuɗi toon saak oo. Ndeen waɗii dumunna juutɗo caggal mum, kaliifa maɓɓe arti, noddi ɓe, woni e hiisodaade e maɓɓe. Desndanooɗo saakuuji joyi kaalis o ari, addi joyi goɗɗi ɗi, wiyi: “Kaliifa am, ndesnduno ɗaa mi ko saakuuji joyi. Mi dañti heen ɗii ɗoo joyi goɗɗi.” Kaliifa makko o wiyi mo: “Golle maa peewii, ko a carwoowo moƴƴo, koolniiɗo. Tawde a hollii aadiyaŋkaagal e geɗe tokoose, maa mi resnde geɗe keewɗe faayiida. Ar weltodo e am! Carwoowo desndanooɗo saakuuji ɗiɗi oo ari kañum ne, wiyi: “Kaliifa am, ndesnduno ɗaa mi ko saakuuji ɗiɗi. Mi dañti heen ɗii ɗoo ɗiɗi goɗɗi.” Kaliifa makko o wiyi mo: “Golle ma peewi, ko a carwoowo moƴƴo, koolniiɗo. Tawde a hollii aadiyaŋkaagal e geɗe tokoose, maa mi resnde geɗe keewɗe faayiida. Ar weltodo e am! Desndanooɗo saak gooto oo ari kañum ne wiyi: “Kaliifa am, mboɗo anndunoo ko a gorko kittuɗo; aɗa soña ɗo a aawaano, aɗa renndina ɗo a saraano aawdi. Ko ɗuum waɗi, kul mi, njah mi ngubboy mi saak kaalis maa; ndah, kaake ma nani! Kaliifa makko jaabii mo, wiyi: “Carwoowo bonɗo, gaamɗo! Tawde aɗa anndunoo mboɗo soña ɗo mi aawaano, mboɗo renndina ɗo mi saraano aawdi, holi ko haɗno maa waɗde kaalis am e baŋke, mbele ina wooda ko ndañcu mi heen so mi artiroyii? Korkitee saak kaalis oo e juuɗe makko, totton ɗum joom saakuuji sappo oo. Ngati kala jogiiɗo, maa ɓeydane haa hebbina; kono mo alaa oo, hay seeɗa mo jogii o, heɓtete. Carwoowo mo alaa nafoore oo noon, mbeddo ɗee ɗum e nder niɓɓere boowal hee, ɗoon ɗo bojji e kaamtaali njogori wonde.” Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa - feccere Macca - suura 25 aaya 14 haa aaya 30
Iisaa haali -
Enɗam
Ɗo ko ceerno gooto naamndinoo Iisaa mbele ƴeewtindoo ɗum; o wii,”Ceerno, holi no mbaɗat mi ngam heɓde nguurndam haa abada?” Ndeen Iisaa naamndii mbo: “Holi ko winnda e sariya hee?” Ganndo oo jaabii,”Yiɗir Joomiraaɗo Alla ma ɓernde ma fof, fittaandu ma fof, doole ma fof e hakkille ma fof; yiɗir koddiiɗo maa no hoore maa nih.” Ndeen o jaabiima ɗuum, Iisaa wii mbo, “Jaabowol maa feewi. Waɗ ɗum nguura!”
Ɗum fof yonaani ceerno o, jokki naamnde, “Hol gonɗo koddiiɗo am?”
Ndeen Iisaa tinndani mbo tinndol gorko Yahuuda, iwnooɗo Yerusalem ina jippoo fayde Yeriko. Ɗoo o yahata ɗoo o hawri e taƴooɓe; ɓe ɓoli mo, ɓe piyi mo haa o ɗeɓi maayde, ɓe ɗali mo ɗoon. Ndeke hooreejo diine gooto nana ara e ngool laawol. Ndeen o yiyi taƴaaɗo oo ina lelii, o taari mbo o yehi laawol makko. Ceerno gooto wirtii ɗoon, yiyi taƴaaɗo oo, kañum ne taari yehi laawol mum. Kono Samari gooto ɗannotonooɗo ari haa e makko. (Samari'en wonnoo leñol yimɓe bonɓe ɓe nanondiraano e Yahuuda'en; leñol Iisaa.) Nde Samari oo yiyi taƴaaɗo o, ɓernde mum heewi njurum. O fayi e makko, o safriri uube makko nebam e ndiyam reseŋ, o haɓɓi ɗe. Caggal ɗuum o waɗɗini mo e daabaa makko, o nawi mo e jippunde wootere, o toppitii mo. Jango e mum, o hokki kaalis joom jippunde oo, o wiyi ɗum, “Toppito mo; so a feriima e makko ko ɓuri ɗum ɗoo, ma mi rutte, miin e hoore am, so mi reftii ɗoo.”
Iisaa naamndi ganndo sariya, e nder ɓee taton hol heen gonɗo koɗdiiɗo taƴaaɗo o? Ganndo sariya jaabii o wiyi: “Ko balluɗo mbo oo, sabu ko oon woni jogiiɗo yurmeende e makko.” Ndeen Iisaa wiyi yoo o yah o waɗa noon.
Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa – feccere Luka - suura 10 aaya 25 haa aaya 37
Iisaa haalii -
Yaafuya
Laamɗo gooto ƴettuɗo pellital yomnaade sarwooɓe mum. En njii waktu mo o naatani hiisa tan o addana mo o rewatnoo buuɗi kaalis ujunaaje sappo. Nde tawnoo oon gorko alaano ko yoɓiri oon kaalis; ko ɗuum waɗi, laamɗo yamiri yoo o yeeye, kaŋko e joom suudu makko e sukaaɓe makko e kala ko o joginoo, ngam yoɓde ñamaande ndee. Carwoowo oo tukki e yeeso makko, ñaagi mo, wiyi, “Muñan am, ma mi yoɓe fof!” Laamɗo oo yurmii mo, yaafii mo ñamaande ndee, ɗacci mo o yehi. Carwoowo o yalti tan, hawri e gollodiiɗo mum mo rewata kaalis seeɗa tan. O jaggi e daande wutte makko, o ɗeɗɗi mo, o wiyi, “Yoɓ am kaalis am!” Gollodiiɗo makko o tukkii e koyɗe makko, ñaagi, wiyi, “Muñan am, ma mi yoɓe!” Kono noon o jaɓaani; o weddoyii mo e kasoo, haa nde o yoɓi ñamaande ndee fof. Ndeen sarwooɓe heddiiɓe ɓe njiyii ko o waɗi ko, cunii heen no feewi, njehi kabroyi ɗum laamɗo oo. E nder ɗuum, laamɗo oo noddi carwoowo oo, wiyi ɗum, “Aan ko a carwoowo bonɗo! Nde ñaagi ɗaa mi, mi yaafe ñamaande maa fof. Aan ne kay, aɗa fotnoo yurmaade jahdiiɗo ma o njaafo ɗaa ɗum no njurmori ma mi njaafi ma mi nih.” Laamɗo seki, waɗi mo e juuɗe leeptooɓe ɓee, haa nde o yoɓi ñamaande ndee fof. Ko noon Baaba am gonɗo dow asamaan oo jogori waɗde kala e mon mo yaaforaaki banndum ɓernde laaɓnde cer.
Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa – feccere Macca – suura 25 aaya 14 haa aaya 30.
Iisaa haalii -
Teddungal
Nde Iisaa yiyi no hoɓɓe ɓee cuɓortoo jonɗe ɓurɗe teddude, o wasiyii ɓe ɗum ɗoo - “So a noddaama e yange, woto jooɗoyo e joɗnde ɓurnde teddude (mawnude), sabu ɓurɗo mo teddude (hormeede) ina waawi arde, nodduɗo on o ara wiy maa : Rokku oo ɗoo e joɗnde ndee! Ndeen, maa a hersu jooɗoyaade e joɗnde ɓurnde lesɗude ndee. So a noddaama, jooɗoyo les, mbele nodduɗo ma oo so arii, ina wiy ma : Sehil am, jooɗto dow! Ndeen maa ɗuum wonane teddungal e yeeso noddaaɓe ɓee fof. Ngati kala mawnikiniiɗo, yandinte; kadi kala jankiniiɗo, mawninte.
Iisa wiyi kadi, “So aɗa nodda bottaari walla hiraande, woto noddu wonaa sehilaaɓe maa, wonaa miñiraaɓe maa e mawniraaɓe maa, wonaa koreeji maa, wonaa hoɗdiiɓe maa alɗuɓe, mbele ɓeen ne ina mbaasa noddude ma wontan maa njoɓdi. So aɗa kewna, noddu miskineeɓe, galluɓe, laƴooɓe e wumɓe; ndeen maa malu woodane, sabu ɓeen ngalaa ko njoɓ ma; maa a yoɓe ñande ummital feewɓe ɓee.”
Gooto e wottotooɓe ɓee, ndeen nanii kaan haala, wiyi mo, “Malu woodanii jogorɗo ñaamoyde nder Laamu Alla!” Iisaa wiyi oon, “Gorko gooto meeɗii kewnude, teddiniri yimɓe heewɓe. Ndeen yehii haa bottaaje, o neli carwoowo makko teddiniraaɓe ɓee yoo ngar bottaari deftaama. Kono kamɓe fof no ɓe potiri ɓe ngoni e yaafnaade mo. Gadano oo wiyi mo, “Ko mi coodɗo ngesa, alaa e sago mi ƴeewoya ba; tiiɗnoo yaafo mi.” Goɗɗo wiyi, “Ko mi coodɗo gayi sappo, ngon mi ko e etoyaade ɗi; tiiɗno yaafo mi.” Goɗɗo kadi wiyi, “Ko mi cudduɗo ko ɓooyaani, ko ɗuum waɗi mi dañataa arde.” Nde carwoowo oo arti, habri ko jaabaa koo fof, joom galle oo seki, wiyi mo, “Yaawno njirloɗaa, cooroɗaa, naata dingirle e mbeddaaji wuro ɗi, ngaddanaa mi ɗoo miskineeɓe ɓee, golluɓe ɓee, wumɓe ɓee e laƴooɓe ɓee.” Carwoowo o yehi arti, wiyi, “Kaliifa mi waɗii ko njamirɗaa koo fof, kono haa jooni galle oo heewaani.” Kaliifa o wiyi mo, “Rew e jolɗe, cawndoɗaa galleeji gese, mbaawnaa yimɓe ɓee arde, mbele galle am ina heewa. Ngati mboɗa wiya on – Hay gooto e teddiniranooɓe ɓee meeɗataa e bottaari am.” Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa - feccere Luka - suura 14 aaya 7 haa aaya 24
Iisaa haalii -
Njobdi
O wiyi, laamu asamaan nguu wayi ko no ɗum ɗoo nih: Meeɗii waɗde sahaa, joom ngesa reseŋ yalti subaka law ngam dañde fitiram-golle'en ɓe dawni ɗum e ngesa mum. Ɓe kawri e ñalawma mbuuɗu kaalis maɓɓe leydi toon, o dawni ɓe. Saanga waktuuji jeenayi subaka, o yalti kadi, o tawi woɗɓe ina e dingiral mbaɗaani hay baɗte, o wiyi ɗumen, “Njehee onon ne ngolloyo ɗon e ngesa am reseŋ hee, maa mi yoɓ on ko haani yoɓeede koo.” Ɓeen ne pokkiti. O yalti saanga waktuuji sappo e ɗiɗi, o yalti kadi saanga waktuuji tati kikiiɗe, o yiyi fitiram-golle'en, o waɗdi e mumen no o waɗdi e ɓeya nih. Caggal ɗuum , o yalti kadi hedde waktuuji joyi kikiiɗe, o tawi kadi fitiram-golle'en ina ɗoon, o wiyi ɗumen, “Holi ko waɗi oɗon ñalla ɗoo tawa on mbaɗaani hay ɓaɗte?” Ɓe njaabii mo, ɓe mbiyi, “Waɗi noon ko min ngalaa mo min ngollanii.” O wiyi ɓe, “Njehee onon ne ngolloyon e ngesa am reseŋ hee.” Ndeen yehii haa kikiiɗe, joom ngesa oo wiyi batulo mum oo, “Noddu fitiram-golle'en ɓee njoɓaa ɗumen; ngadoro ɗaa sakkitiiɓe ƴetteede ɓe, cakkitoro ɗaa adiiɓe ƴetteede ɓe.” Ƴettanooɓe saanga waktuuji joyi kikiiɗe ɓee ngari, tottaa gooto e mo'en fof mbuuɗu kaalis. Adinooɓe ƴetteede ɓee nde ngari, cikki maa njoɓe ko ɓuri ɗuum; kono gooto e maɓɓe fof tottaa ko mbuuɗu kaalis gooto hono no ɓeya nih. Nde ɓe keɓi ndiin njoɓdi, ɓe ngoni e ŋormaade fayde e joom ngesa oo, aɓe mbiya, “Ɓee ɗoo fitiram-golle'en ngollii tan ko waktu gooto, potndaa njoɓdi amen, tawa minen amin ngollii ñalawma no woorunoo e ngee naange hartunge!” joom ngesa oo jaabii gooto e maɓɓe, wiyi, “Sehil am, mi fuuntaani ma. Mate wonaa ko aan jaɓnoo ƴettir maa mi mbuuɗu kaalis gooto? Ndeen noon, ƴettu njoɓdi maa njahaa. Ko miin welaa fotndude ma e oo cakkitiiɗo ƴetteede. Mate wonaa ko ko mbelaa mi mbaɗat mi e kaalis am? Walla ko ko moƴƴu mi ko addan maa hirde?”
Iisaa wiyi e heɗotooɓe ɓee, “Ko hono noon ardinooɓe ɓee keettirta caggal; heeɗnooɓe caggal ɓee ngonta yeeso.”
Ko hono nih Iisaa wayi, moni e men fof ina jogii geɗu mum, so tawii fawii hoolaare mum e makko. Nih no joom ngesa baa yoɓiri gollooɓe mum. Hono noon Iisaa yoɓrata sarwooɓe mum (gooŋɗinɓe ɗum). Ndeke baajtiiɗo hoore mum hannde ɓuri jogaade ngartam e oon jibinaaɗo e laawol hee.
Ngol tinndol tawaama e nder Linjiila Iisaa - feccere Macca - suura 20 aaya 1 haa aaya 16
Nous remercions, le bon Dieu de nous avoir accordé sa patience. Nous continuons, toujours à louer Dieu dans sa bonté et ses merveilles. Nous invitons aux enfants d'Adam et Ève à lire ce livre (qui est un extrait du Nouveau Testament) intitulé “Jésus a parlé”
En njettii Joomiraaɗo e moƴƴere, muñal ngal o rokki en ngal. Eɗen njokki haa hannde e yettude e mawninde Joomiraaɗo oo e moƴƴere mum e kaawisaaji mum.
Eɗen mbismii ɓiɓɓe Aadama e Hawaa nde njangata nde deftere (ittaande e deftere Aadi Keso). En innirii deftere nde “Iisaa haali”
Fedde Jangooɓe Linnjiila