Daarol Aladiin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Meeɗi waɗde e nder laamorgo e ngootiri e leyɗeele Siin, leydi ngootiri ngalɗundi no feewi, njaajndi, kono ko en muumɓe innde mayri. E nder ngoon laamorgo, gorko gooto bi’eteeɗo Mustafaa ina hoɗnoo e maggo, ko o ňootoowo o wonnoo. O alaano meccal so wonaa ňootol. Ko o baasɗo o wonnoo haa diwti e gollal ngal Alla feccani mbo ngal, alaa ko o waawi faggaade heen, walla o yeňcina haa o wuurna heen, joom suudu makko e ɓiɗngel maɓɓe ngel Alla yeɗi hakkunde makko e joom suudu oo.
 
Ɓiɗɗo o wi’etee ko Aladiin. Nde tawnoo baasal ngal sabbinii e maɓɓe haa diwti, addani jinnaaɓe ɓee welsindaade nehdi cukalel ngel, hono Aladiin. Aladiin faggiima jikkuuji ooňiiɗi; o woni suka bonɗo nehdi, ňaaɗɗo, canndolinɗo, gaayiiɗo, calaniiɗo yumma e baaba fof.
 
Nde yahnoo haa o fuɗɗii ƴaaftaade (mawnude), jinnaaɓe ndoŋkiti marde (hanndaade) mo. Aladiin yahata ko e belaaɗe mum, so o yalti galle puɗal naange ko maa mutal nde o arta; sabu haaju makko e himme makko fof ko ňallude dogde e mbeddaaji, ina fijda e kuywe, ina weeta e nokku renndo ko wa’ino caaleeje jakkaa e ko wa’i noon. Ina ɓuri teskeede, Aladiin ɓuri waawde tawdeede ko e miňiraakoň mum; ko ɓeen o ňallata foldude e ɗiin nokkuuji.
 
Nde yahnoo haa Aladiin yonti janngude meccal, baaba oo fooɗi mo, takki mo sara mum mbele janngina mo ňootol. Baaba o jannginirta mo ňootol ko alaa e sago, sabu Aladiin no wa’i aayaade nii, alaa baawɗo jannginde ɗum meccal goɗngal. Ndeen ɗum waɗi, baaba fuunti, mooyti, hulɓini, kono ɗum fof dee alaa ko nafi, sabu addanaani Aladiin huccude e golle no o yiɗiri nih.
Mustafaa hono baaba oo, kala nde fali daande, Aladiin mos-mosta doga saloo artude oon ňalawma fof. Nde juuɗe Aladiin naati e juuɗe baaba oo fof, baaba oo fiya haa nguru ummo, leepta mo leepte caɗtuɗe. Ɗuum fof e wa’de noon Aladiin tutolini, o ɓuccotaako.
Ɗoon rewi haa Mustafaa ɗacciti mo haa laaɓi, woppidi mo e sago makko; heddodii e kuɓɓam ɓernde. Aladiin aayii ma, kuɓɓam ɓernde rewii baaba woppaani, suno ina ɓeydii yaha ɗaccaani, lebbi seeɗa fawtii heen Mustafaa hawri e lajal.
Mustafaa maayii, heddiima Aladiin e yumma mum. Yummiraaɗo oo, ndeen anndii Aladiin wonaa jogorɗo heptude gollorgal baabiraaɗo ngal, o ƴetti feere yeeyde kaɓirɗe gollorɗe Mustafaa woppunoo ɗee, mbele o waawa faggitoraade ngalu. Nde tawnoo ko o mottoowo, ko nguun ngalu o heɓɓitirto motto, mbele seeɗa mo heɓata heen o ina waawa wuurnude mo kaŋko e ɓiyiiko, Aladiin.
 
Aladiin ɓeydiima taƴde ɓoggi, sabu kulol baaba nattii wonde e mum, etee o ɗeŋƴaaki yumma oo hay seeɗa, o ɓeydii ko sanndolinde. E ndiin mbaadi yumma oo ina moolanoo mo Alla, sabu hay heen sahaaji so yumma oo wonii e felde mo, omo wi’a omo darto ɗum. Aladiin ɓeydii jartodinde haa yottii duuɓi sappo e joyi ina jokki fijjude e cukaloň, o heɓaani hakkille ndaartude no o feewniri janngo makko.
 
Waɗi ňalawma gooto e nder ňalɗi, gorko gooto koɗo wirtii mo. Omo wondi e cukaloň eɓe pija, hono no ɓe keewi waɗde; oon koɗo gorko dartii woni e ndaarde mo.
 
Oon koɗo gorko ko ňenngotooɗo moolanaaɗo moolee. Ñenngotooɗo oo wi’etee ko ňenngotooɗo ɓaleejo, sabu iwdi makko ko Afrik, kadi ko o ɓaleejo. O yottii e leydi hee tan ko e ɗee balɗe ɗiɗi.
 
Hakkunde ňenngotooɗo oo e Aladiin ina metti faamde, geɗe ɗiɗi ina heen:
- kaŋko ňenngotooɗo oo ina gasa tawa ko baawɗo heɓtinde ƴiiƴam e yimɓe. Ɗuum woni o faama e yeeso Aladiin denndaangal geɗe ɗe o sokli tawa ina mbaawa gasnude faandaare ɗanngal makko.
- walla noon tawa ko o biɗtuɗo geɗe galle Aladiin’en haa o humpitii fof e nguurndam mum’en.
 
Ndeen o faamii ko suka oo yiɗi, o ɓadtii ɗum, o fooɗi Aladiin bannge, o seerndi ɗum e sehelaaɓe mum, ɓe njoňii. Ndeen ɓe njoňiima, o wi’: “Ɓiɗngel am baaba maa, wonaa Mustafaa ňootoowo oo?
Aladiin heɓɓitii wi’: “Ko noon tigi baaba; kono o maayii.”
Nde o jaabii ngol jaabawol tan, ňenngotooɗo o hippii e makko, heddii ina simmitoo, ina haamtoo, ina farkinoo, hollude sunaare mum e oo kabaaru mo o nani e hunuko ngel cukalel.
Ndeen Aladiin yi’ baabiraaɗo ina woya ɗii bojji caɗtuɗi, o wi’: “Hol ko saabii aɗa woya?”
 
Baabiraaɗo wi’: “Hol no mbaasirat mi woyde? Ko mi baaba maa cawndiiɗo; Mustafaa ko mawni am moƴƴo, mo alaa nanndo . Ɗii duuɓi ɓennuɗi fof ko mi ɗanninooɗo. Jooni noon Alla artirii kam, miɗo wonndunoo e ɗamaawu mawɗo e yi’ondirde e mawni am, haa kabru ɗaa mi oo kabaaru bonɗo, coloowo goddol. Mi haalan maa oo kabaaru woni felmannde muusnde e am, sabu mi yi’aani mawni am. Kono haa hannde mi nimsaani, sabu aan koɓɓite ɗaa tan ko e baaba maa. Ko ɗum moomti gonɗi am, sabu miɗo waawi ndaartindaade mbaydi baaba maa e ndi maa ndii; ko mbaydi maa ndi nii waɗi mi sikkitaaki tiindii mi e maa. O werlii junngo e bata, o wi’: “Hol to yumma maa hoɗi?”
Ɗoon e ɗoon, Aladiin haalani mo.
Ñenngotooɗo ɓaleejo oo rokki mo kaňnjara cewɗo wi’mo: “Ɓiɗngel am yah to yumma maa, mbi’aa mo miɗo salmina mo, so mi daňii sahaa maa mi ar salminde mo, mbele miɗo ɓuuɓnira gite am ɗo mawni am hoɗnoo duuɓi e duuɓi haa balɗe mum ngasi ɗoon.”
Ndeen ňenngotooɗo oo seertii e ɓiɗngel mum, ngel faggii e dumunna daɓɓo ngel, hono Aladiin; oon dogani neene mum ina wondi e weltaare, sabu kaňnjara mo baaba mum cawndiiɗo rokki ɗum oo.
Ndeen Aladiin yottiima , wi’ : “Neenooy! Tiiɗno haalan am so miɗo jogii baabiraaɗo goɗɗo.”
“Alaa ɓiɗngel am, a alaa baabiraaɗo cawndiiɗo to bannge baaba maa, a alaa kaawiraaɗo ne to bannge am.”
“Iih miin noon mi yi‘i jooni gorko biiɗo ko baaba am cawndiiɗo. Ɗuum tan yonaani, sabu nde kabru moo mi saŋkaare baaba am tan, o hippii e am omo woya, omo maɓɓoo e am. Finnde ko kaalan maa mi koo ko goonga ko oo kaalis mo gorko oo rokki mi. O nulii kam nii yoo mi yottin salminaango makko fa’de e maa; kadi so o daňii maa o ar gaay janngo ngam salminde ma e fawde yitere makko e hoɗorde baaba am wuurno haa maayi.
 
Yummiraaɗo oo wi’: “Goonga nii, baaba maa, ina joginoo miňiraaɗo goɗɗo, kono oon maayii ko ɓooyi. Mi meeɗaani nande omo jogii goɗɗo. Ɓe kaaltaani goɗɗum ko fayti e ňenngotooɗo oo.”
 
Janngo mum kadi ňenngotooɗo oo tawi Aladiin ina fija e dingiral goɗngal, ina fijda e sukaaɓe woɗɓe; o jaɓɓii Aladiin kadi hono no waɗnoo haŋki nii. O woni e yeewtidde e mum. Caggal ɗuum hade maɓɓe seertude o itti buuɗi ɗiɗi kaŋŋe o wi’ yoo Aladiin tottu ɗi neene makko hebla hiraande, sabu hannde jamma ko o garoowo hiirande ɓe mbele eɓe kirtodoo. Ndeen o gasnii haalde, o wi’ Aladiin yoo sifano mo galle mum’en. Aladiin sifanii mo, ɓe mbaynondiri. Aladiin nawani neene mum buuɗi kaŋŋe ɗii.
 
Nde yumma oo heɓi buuɗi kaŋŋe ɗii, yahi ndaartoyi kaɓirɗe defirɗe to hoɗdiiɓe maɓɓe, nde tawnoo hay ɗuum o alaano; o yahi, o ndaari cakkudi moƴƴiri.
Oon ňalawma kuurɗo ko ɗuum tan wonnoo haaju makko. Ndeen o feewnitii ma hawri e jamminii, tee o yi’aani koɗo oo. O wi’: “Aladiin! Jeewtidiigel am! Maa taw baaba maa annda galle oo? Yahkino mbele aɗa hawra e makko ngaddaa mo.”
Aladiin e laaɓeede sifa mo rokki oo e laaɓde, ummaade ɗum fof haa woodi koŋkuɗo baafal. Aladiin fa’i e damal, udditi; tawi ko ňenngotooɗo mo tijjinoo oo. Ndeen baafal udditaama, o naati, omo roondii butelaaji koňnjam, wonndude e kala leňol e ɓiɗɓe lekɗe, haa teddi. Caggal nde ňenngotooɗo oo totti Aladiin ko o addunoo koo, o salmondiri e yummiraaɗo oo haa saɗi joofi. O wi’ yoo oon hollu mo ɗo mawniiko Mustafaa woownoo jooɗaade ɗoo. Nde oon hollunoo mo nokku oo, tan, o fukkii, o sujji, o ɓuuccii nokku oo laabi keewɗi; heddii gite ina ngaal-ngaalna gonɗi. Noon, o heddii omo wulla: “Feere am bonii, deedooy am! Ko miin dey booraa nde mi araani law haa mi heɓɓito maa ko adii nde maayataa!”
 
Yumma mum Aladiin waɗi feere fof mbele o jooɗoo e jonnde joom galle mum ndee, roŋki tan yoo o jooɗo e jonnde hee . Ñenngotooɗo oo wi’ tan ko waɗataa ɗuum. Yoo o yaafo ɗum, sabu ɓuranta ɗum tan ko huccitde e ɗo mawni mum jooɗotonoo ɗoo. Tawde Alla haɗii ɗum dakame yi’de mawni mum, so ina yi’a jonnde ndee, maa wa’ no ko e yeeso mum o jooɗii .
 
Yumma mum Aladiin accidi mo e sago makko. Ndeen ňenngotooɗo oo jooɗiima ɗo yiɗnoo jooɗaade ɗoo; o udditi yeewtere hakkunde makko e yumma mum Aladiin.
O wi’: “Banndi am debbo, hoto ɗum haawe, so tawii a yi’aani mi, gila ndesaɗaa e mawni am Mustafaa fa’de jooni. So miɗo siftora ko ummii mi ɗoo fa’de hannde, wonii duuɓi capanɗe nayi. Kono miin e mawni am kala ko e mayri min njeyaa. Gila caggal nde njillii mi, njah mi Enndo, njah mi Perse, njah mi leyɗeele Aarabeeɓe, kam e Siiri e Misira, caggal nde njillii mi gure ɓurɗe yooɗde e ɗeen leyɗeele, njantiroy mi Afrik. Toon kadi mi ɓooyii toon no feewi. Ko ɓooyi ɓooyi koo fof ina jeyaa e neesu innama aadee e siftorde to jeyanoo, siftora banndiraaɓe e yimɓe ɓe nehodii. Ko ɗuum sabobini gartaangal am mbele miɗo jaɓɓoo mawni am e cagataagal am. Mi haalantaa ma noon hol dumunna mo ngonmi toon e caɗeele ɗe kawru mi e tampere nde tampu mi haa mbaaw mi artude haa ɗoo. Ɗum fof e wa’de noon mi heɓaani muusalla haa heɓi saŋkaare mawni am, oon mo korsinmi ňande kala e mo njiɗ mi gilli hakkunde miňiraaɗo e mawniraaɗo teeŋtuɗi. Mi heɓtinii ƴiiƴam makko e yeeso ɓiɗɗo am cawndiiɗo oo, ko ɗuum waɗi cuɓmoomi e nder sukaaɓe ɓee kala. O heɓii haɓrude ma sunaare am nde tinmi mawni am ruttiima, kono jettooɗe ngoodanii Joomiraaɗo e huunde fof. Maa mi yi’ru mo ɓiɗɗo makko mo nganndu ɗaa ina arti mo no feewi.”
 
Ñenngotooɗo oo fuɗɗiima faamde ko haalata koo fof woni ko e hesɗitinde sunaare e ɓernde yumma mum Aladiin. Ndeen o faamii ɗuum, o yeccitii e Aladiin, o wi’: “Hol no mbi’ete ɗaa?”
O wi’: “Mbi’etee mi ko Aladiin.”
Ɗoon tan yummiraaɗo oo heɓɓitii, wi’: “Aladiin ko mbaaddi. Baaba makko alaa fof ko waɗaani e nguurndam mum kono roŋki. Gila o maayi noon fa’de jooni, geɗe ɗee ɓeydii bonde, sabu kala ko mbi’moomi rewata ko dow hoore makko. Alaa ko o nafata so wonaa ñallude fijjude e sukaaɓe, hono no tawru ɗaa mo nii. O sikkata ko o suka, kono, haa o wona huunde e aduna, miin ko mi ɗamtindiiɗo mo. Omo anndi baaba makko ɗaccaani hay huunde, etee ko mottat mi jamma e ñalawma koo ɗeɓataa hay yonde hiraande amen. Mi fellitat tan meeɗde wiicaade (accude) mo, to o yiɗi fof yoo huccu.”
Ndeen yummiraaɗo oo gaynii jaŋtaade, hiiwtii yani e woyde, gite keddii ina ngila gonɗi.
 
Ñenngotooɗo ɓaleejo oo wi’: Aladiin! Ɓiɗngel am! Miijo wallude hoore maa, mbele aɗa wuurna hoore maa. Mecce kay ina keewi; ƴeew heen ɓurngal welde ma, maa taw meccal baaba maa ngal welaani ma, tawa miijo maa woni ko e goɗngal. Ko waawi heen wonde fof hoto suuɗ min miijo maa, sabu miin njiɗ mi tan ko heɓɓitaade ma.”
Ndeen o yi’ Aladiin jaabaaki hay huunde, o wi’: “So tawii a yiɗaa meccal, aɗa yiɗi reende ndimaagu maa, miɗo waawi udditande ma yeeyirde; tawa aɗa waawa yeeyde heen bagiiji gaaɓɗi e koyɗi. Saa yeeyii haa gasi comoyoɗaa kadi njeeyaa e ndiin mbaadi; maa a waaw wuurde nguurndam moƴƴam. Yi’du e hoore maa, miijo ɗaa heen no feewi; maa taw miɗo heblii huuɓnude aadi.”
 
Ndeen fodoore welii Aladiin no feewi, nde tawnoo o yiɗaa wuurde e golle doole. Omo faami kadi arata e ɗii leƴƴi bitikaaji tan ko yimɓe faayodinɓe e ko fawtii heen, ɗiin nokkuuji ko nokkuuji laaɓɗi ngonata. Ɗoon tan o holliti baaba makko, hono ñenngotooɗo oo wonde o waawaa dañde ko ɓurani mo ndeen feere. Kadi so o dañii ɗuum, o wontaa yejjitde ndeen moƴƴere kaaɗdi nguurndam makko.
 
Ñenngotooɗo oo wi’: “Tawde ko noon, janngo maa en njahdu, mi holtin maa, koltu njaadungu e yeeyooɓe ɓurɓe maantinaade e ndee ɗoo sahre. So ɗuum ɓennii ɓaawo janngo mi udditan maa yeeyirde nde nganniyii mi ndee.”
Yumma mum Aladiin mo gooŋɗinaano wonde oo ñenngotooɗo ko miñi mum joom galle makko, felliti gooŋɗinde ko miñi mum joom galle makko, ndeke ko baaba mum Aladiin cawndiiɗo. Ɗuum fof ko tuugnaade e geɗe moƴƴe ɗe ñenngotooɗo oo fodani ɓiɗɗo makko oo, hono Aladiin.
 
O yetti ñenngotooɗo oo, sabu anniyaaji moƴƴi ɗi jogii e Aladiin. Caggal ɗuum o ɓattini hiraande. Ndeen ɓe kirtiima haa ɓe ngayni, ɓe kiiri jumpude e ndeen yeewtere. Ndeen jamma oo jenngii ñenngotooɗo oo ñaagii laawol, Aladiin e neene mum nduusi mo.
 
Janngo mum ñenngotooɗo ruttii galle joom suudu Mustafaa, ñootoowo hono no wi’ru nih. O yahdi e Aladiin to jeeyoowo kala leñol koltu, tawi fof ko ko ñoota haa feewi. Comcol heen fof ina ñoota e tolno moni fof. O suɓii heen, o wi’: “Aladiin ƴeew heen ɓuran ɗi ma fof.” Aladiin nde tawnoo moƴyere baaba mum tokooso nde ardi e mum ko kaawis, suɓii tan ko wutte gooto.
Ndeen Aladiin suɓiima ko yiɗnoo, ñenngotooɗo oo yoɓi kala ko yahdannoo e comcol ngol tawi ustikinaaki. Ndeen Aladiin ñaantiima gila hoore haa teppere, weltaare mum mawni; yetti baaba mum tokooso kala sifaa njettoor mo ina hollira weltaare.
 
Ñenngotooɗo oo wi’: “Wonaa ɗoo tan haaɗata, mi woppirtaa ma nih tan sabu ñande kala ko enen ngondata. Ñenngotooɗo oo jokki e yirlinde Aladiin e nokkuuji ɓurɗi heewde koyɗe e nder sahre ndee kala; o holli mo jeeyirɗe ɓurɗe heeroraade alɗuɓe. Ndeen ɓe njirliima haa ɓe njottii laawol ngol jeeyirɗe bagiiji gaaɓɗi e dimi ngoni ngol, o wi’ Aladiin: “Tawde ɓooyataa ngontaa jeeyoowo no ɓee ɗoo nii, ina moƴƴi garaa e maɓɓe mbele eɓe ngoowmaa. Caggal mum ñenngotooɗo oo holli mo jeeyirɗe arani’en; ɓe ɓenni fa’de e nokkuuji hoɗorde laamɗo ɗi belaaɗo kala ina waawi naatde.
 
Ndeen ɓe njirliima e nokkuuji ɗii, haa ɓe ngari e nokku ɗo ñenngotooɗo oo nanngunoo hoɗorde yoɓeteende ɗoo. Nde ɓe njottii, ɓe tawii ɗoon huunde e yeeyooɓe ɓe nganndondirnoo adan. O ƴetti feere yoo o ñammin ɓe no haanirta nii, mbele omo waawa hollondirde ɓe e ɓiyiiko fuunti funeere oo.
Ɓe ngoni e ñaamde haa hiiri, Aladiin yaafnii yoo baaba mum tokooso woppit ɗum hoota kañum tan. Ñenngotooɗo oo salii. Ñenngotooɗo oo kañum e hoore mum ɗofti mo, nawti mo haa to neene makko.
 
Ndeen yumma mum Aladiin sooynii ma Aladiin ina ara, ina ñaantii haa yooɗi, o heddii omo duwoo haa o watti huɗde alla e weltaare e oo baabiraaɗo tokosso gilli ɗi jogii e oo ɓiɗɗo haa leemi e mum ndii jawdi keewndi.
Yumma mum Aladiin heddii ina wi’a: “Banndi am! Dokko mo ɗaminaaki njoɓdi, mi anndaa fof ko njoɓat maa mi e ndee moƴƴere; miɗo anndi ɓiɗɗo am haandaani e ɗum ɗoo fof; etee maa o jaas, so tawii o yoɓaani diminna walla so o yeebii ma anniya mo coomɗaa e udditande mo yeeyirde maantiniinde nde. Miɗo yettu maa, kadi miɗo ñaagono maa juutde balɗe haa ceedoɗaa moƴƴere nde ɓiɗɗo am haani yoɓde ma ndee. Ɗum ne ndeen moƴƴere o waawaa yoɓde ma ɗum so wonaa o ɗooftoo wasiyaaji maa.
 
Ñenngotooɗo oo wi’: “Aladiin ko ɓiɗɗo moƴƴo, miɗo sikki maa o firtu huunde. Wondi tan ko miɗo sunii e geɗel gootel: mi waawataa huuɓnude aadi am oo janngo, sabu ko Aljumaa hawrata, jeeyirɗe ko ko nguddata; sabu so ɗum waɗii hay gooto waawataa heroraade yeeyirde yoɓeteende, saka noon waɗde heen njeeygu, tawa woɗɓe ina mbelina pittaali mum’en. Ɗum noon golle ɗee mbaawata waɗoyde ko Aset (hoore biir). Kono noon haɗataa maa mi ar janngo, mbele amin njahndoo e nokkuuji ɗi yimɓe mawɓe ngoowi yahde. Sabu miɗo anndi o woowaani yi’de pijirlooji baɗeteeɗi toon ɗii goren am; o woowi tan ko pijirlooji sukaaɓe; jooni o fotii humpitaade ko mawɓe koo ne. Ñenngotooɗo hooti.
 
Aladiin heddii ina summba weltaare e nder koltu ɓoornii nguu, miijooji keewti hakkille mum e yiɗde humpitaade ndee fodoore nde baaba mum ñenngotooɗo fodani ɗum: humpitaade ɗee boowe puɗi nehaaɗi e saraaji sahre, yi’de ɗii nokkuuji kaaɗtudi njooɗndam, belɗi haa alaa ko foti.
 
Nde tawnoo Aladiin waaldi ko gite kecce, heppi ko weetata, ɓoornii comci mum fadi e baaba mum ñenngotooɗo, mbele oon so arii tawa ko ɓe yahat ɓe.
Alla e heppere, Aladiin roŋki jonnde e darnde, heppi ko yi’ata baaba mum ñenngotooɗo, udditi damal jooɗi ɗoon, mbele Alla omo yi’a mo. Ndeen o sooyniima baaba ñenngotooɗo, o dogi, o waynoyii neene makko. Ndeen o wayniima, o yalti, o uddi baafal, o dogi, o heɓtoyii baaba makko ñenngotooɗo.
 
Ndeen o yottiima, baaba makko ñenngotooɗo oo, oon mooyti hoore makko no feewi. O wi’: “Njahen ɓiɗngel am! Hannde miɗo yiɗi hollude ma geɗe goɗɗe."
O nawi mo e damal udditiingal e galleeji goɗɗi walla mbi’aa e koɗorɗe kaawniiɗe, sabu Alla e njooɗndam majje. Hoɗorde heen fof ina ñaantiraa puɗi jooɗɗi haa ko ɗoon haaɗi, etee kala belaaɗo naata ndaara haa ɓernde mum sukkitoo. Hoɗorde nde ɓe ngari fof, o naamndoo Aladiin mbele ina yooɗi.
 
Aladiin wi’a: “Baaba ndee hoɗorde ɓuri yooɗde e koɗorɗe nji’ɗen ɗee naane.”
Ko noon ɓe njokki e yahde haa ɓe naati e ladde. Ñenngotooɗo oo nde tawnoo ko wojere etee fawti heen kadi ina yiɗi ɓeydaade woɗɗude mbele heɓa waɗde faandaare mum e Aladiin, o waɗi feere no ɓe ɓeydorii naatde e boowe puɗi hee. Noon o jooɗi e sara mbalka mawka, no hunuko rawaandu ladde tafiraaka jaka ina waanja ndiyam keelelam.
 
O wa’ino tampuɗo nii, omo ƴeewa mbele Aladiin ina yiɗi fooftaade. O wi’: “Ɓiɗngel am, en poti ndaarde no pooftori ɗen, sabu en tampii, enen fof, mbele maa en paggito doole kese mbaawen yawtude.”
Ndeen ɓe njooɗiima ñenngotooɗo oo itti dadol mum, tawi ina soomnoo heen kodde belɗe kam e sifaa ɓiɓɓe leɗɗe kala ko ɓe mbaɗnoo njooɓaari. O fawi e dow mbalka he, o fecci kodde ɗee kam e ɓiɓɓe leɗɗe ɗee, o wi’, “Aladiin! Suɓo heen ko njiɗ ɗaa fof.”
 
Ɗoon o fuɗɗii waajaade Aladiin yoo woppu yahdude e cukaloñ ɓadoo haralleeɓe reentiiɓe, o heɗtoo ɗum’en, mbele omo naftoro jeewte mum’en.
O wi’ kadi, so waɗii ɗuum, jooni- jooni ngonaa kellifaaɗo; kono noon wonaa noon tan ngoowirtaa jeewte belooje ɓe. Ndeen ɓe ngaynii ñaamde njooɓaari maɓɓe, ɓe jokki e yahdu. Eɓe ngummoo e ngoo maayo tan ɓe njaaɓana woɗngo. Hakkunde maayo e maayo fof ko caankoñ e pufe puɗi lommbii ɗoon. Ko noon ñenngotooɗo oo ɗowiri Aladiin, tawi waɗtaani heen hakkille, haa ɓe ngoɗɗi no feewi. Noon ɓe njaltiri boowe puɗi jooɗɗi ɗii haa o taccini mo laddeeji ɓe naatoyi e nokkuuji tule e kaaƴe.
 
Aladiin mo meeɗaani yahde, yahdu woɗɗundu e nguurndam makko, tampii, lorii.
O wi’, “Baaboy am! Hol to pa’ɗen hee ? En njawti boowe puɗi jooɗɗi ɗi, jooni alaa fof ko nji’at mi so wonaa tule e kaaƴe! So en njawtii ɗoo, mi sikkaani, so maa mi dañ semmbe mo ina nawta mi haa wuro.”
 
Ñenngotooɗo oo wi’, “Ɓiɗngel am! Njiɗ mi ko hollude ma, boowe puɗi ɓurɗi yooɗde e ɗi nji’ɗen ɗii. En natti woɗɗude; ko taaɓe seeɗa tan heddii; mi yiɗaa mbaraa ɓanndu maa, sabu ɗii puɗi aan e hoore so a yi’ ɗi, maa a wi’, so a hootii a fawaani gite maa e oo nokku, maa sinno ware!”
Noon Aladiin jaɓi ko baaba mum haali koo, ɓe jokki e yahdu. Eɓe njaha baaba ñenngotooɗo ina tinnda tinndi belɗi jurminiiɗi, ɗum fof ko mbele Aladiin ina yejjita tampere laawol ngol.
 
Ndeen ɓe njahii, ɓe njahii haa ɓe ngari e nokku gooto. Ɓe tawi ɗoon tule ɗiɗi potondirɗe ɗe caatngol heedi hakkunde mum’en, ɗe toowaani. Ko ɗoo noon ñenngotooɗo oo yiɗnoo addude Aladiin mbele yuɓina haaju umminnooɗo mo gila ceɓɓet Afrik haa to leydi Siin. O wi’, “Aladiin! Jooni dey en ɓennataa ɗoo. Jooni noon miɗo yiɗi waɗande ma kaawisaaji ɗi hay gooto anndaa. So mi holliima ɗii kaawisaaji ɗi hay gooto e winndere hee meeɗaani yi’de, maa yettu am haa mbattaa huɗde. So mi wonii e yoŋkude fetel am oo, aan a wonat e renndinde huɗo yoorko mbele eɗen mbaawa huɓɓude jayngol.”
Ko taarii ɓe koo fof, ko huɗo yoorko e majannde tawi Aladiin renndinii joowal mawngal haa ɓurti ko baaba ñenngotooɗo soklunoo koo.
 
Ndeen huɗo renndii, baaba ñenngotooɗo weddii e huɗo koo jaynge, huɗo ruppitii, o waɗi e maggol nebam ɗam o addornoo ɗam. O woni e ŋormaade, tawi ko cefi o woni e janngude. Ko ɗoon cuurki tekkuki ruppitii e yaara kala bannge mo o ɗowri ki. Aladiin heddodii e najoore sabu alaa fof ko faami e ɗii ŋormaali saka cefi. E darnde leydi dilli, gewol mawngol udditii e yeeso maɓɓe.
 
Ɗoon haayre nde felo e feccere nayi kiɓɓal feeñi. Haayre ina waɗi feggere jaka ina takka heen mbele so neɗɗo yiɗii jaggude e mayre ummina tawa waɗantaa ɗum caɗeele. Ndeen Aladiin yi’ ɗuum, kulol jaggi ɗum, wi’ ina doga. Kono nde tawnoo omo hatojini e ɗiin kaawisaaji o motti kulol ngol, o heddodii e siññere.
 
Ñenngotooɗo oo wi’ mo hello tal; o yani, o marɓoyii e leydi haa o soppii e tonndu les, ƴiiƴam heddii ina wala. Aladiinyel, mo feere mum boni woni e gergertude ina woya, gonɗi ina mbaanjoo, ina ƴera ina haamtoo. O wi’: “Baabooy am ko woni, haa ko aɗa fiiyra mi nii ngal piggal muusngal ?”
Baaba ñenngotooɗo wi’: “Miɗo jogii sababuuji ɗi mbaɗir ɗum. Ko mi baaba maa; alaa mo nji’ɗaa, hannde ko miin woni baaba maa! A footaani waɗdude am cooɗ maami cooɗtu maami.” O heddii omo mooma Aladiin e konnguɗi newiiɗi mbele hakkille mum ina arta. “Ɓiɗngel; hoto hul! Ñaagimaami tan ko yoo a ɗoofto mi, mbele aɗa waawa naftoraade ɓure njiɗ mi rokkude ma ɗee.”
 
Ko ɗee podooje ɗe baaba ñenngotooɗo fodanta ɓiɗɗo, haɗata ɓernde Aladiin jirgitaade. Ndeen yahi haa o anndi hakkille Aladiin deeƴii, o wi’, “A yi’ sirlu nebam am ɗam? Kadi a nani konnguɗi njaŋtii mi ɗii? Tuggande ma hannde noon, faam wonde ndee ɗoo haayre fawii ko dow booñ ngalu. Booñ oo noon ko arsuka maa, ko kaŋko waɗat maa neɗɗo ɓurɗo alɗude e laamɓe aduna ɓee kala. Ko ɗum sabaabu hay gooto e winndere ndee yamiraaka yoo mem haayre ndee, walla suuta nde naata nder so wonaa aan tan gooto. Hay miin e hoore am mi yamiraaka yoo mi mem ngalu nguu walla memnude heen koyngal am, so ngalu nguu yaltii. Ko ɗuum saabi aɗa foti waɗtude hakille e jamirooje am gila e fuɗɗoode haa e wortoode tawa hay huunde heen ŋakkaani. Waɗtu heen hakkille no feewi, sabu so tawii won ko feewaani heen, miin e maa fof en mboomoto boomaare mawnde.”
 
Kaawis oo booñ, ngalu jogorɗo waɗtude Aladiin galo e neemiiɗo no feewi maa o yejjitin mo tampere nde o tampunoo e geɗe goɗɗe baɗanoo ɗee. O girñitii, o darii, o wi’: “Baaba! Hol no kabaaru ɗum ɗoo wa’i? Yamir am! Ko mi kebliiɗo waɗde kala ko njamir ɗaa mi yoo mi waɗ fof.”
 
Ñenngotooɗo oo weltii heen, himƴi mo sabu weltaare wi’: “Mi weltii ma ɓiɗngel am e ko njaɓɗaa golle koo. Ɓado gaay! Ƴettu feggere nde. Cuutaa haayre ndee.”
Aladiin heɓɓitii wi’: “Baaba, mi alaa semmbe suutude haayre ndee, ko maa mballaa mi.”
Ñenngotooɗo oo wi’: “A alaa haaju e ballal am. Min e maa fof alaa ko pirteten heen hay huunde. Ko aan tan gooto foti suutde nde. Noddu innde maa, innde baaba maa e innde maama maa, tawa aɗa jaggi feggere ndee, umminaa haayre ndee. Maa a yi’ haayre ndee ara e maa ko aldaa e tampere.”
 
Aladiin waɗiri no ñenngotooɗo oo wi’ri ɗum nii. O ummini haayre ndee tawi o tampaani, o joñi nde bannge. Ndeen haayre nde iwii ɗoon, wiiduru ndu pele tati haa nayi feeñi, ina waɗi baafel tokosel e ŋabbirɗe telloyiiɗe les. Ñenngotooɗo oo wi’: “Ɓiɗngel am! Waɗ kala ko njamir maami. Jol e nder wiiduru hee, so a jippii ma haa les, maa yi’ damal ina udditii, ko ngaal nawat maa e nokku gooto bayɗo no boleeru nii. Boleeru nduu ina waɗi cuuɗi tati deggondirɗi. Suudu kala maa taw heen to bannge ñaamo eto bannge nano pehe nayi jaka mbayɗe no mbannduuji nii, ina keewi kaŋŋe e kaalis. Woto mem dey. Hade maa naatde e suudu adanndu nduu a suutat wutte maa; ndado ɗaa haa tiiɗa. So a naatii, tiindo ɗaa e ɗimmuru hee tawa a dartaaki, ɗoon kuccanaa tataɓuru nduu tawa a dartaaki. Kala ko aɗa waɗa reento gila a memaani ɓale ɗee walla wutte maa woogoo e ɓale ɗee; sabu so a welsindii ma haa a memi walla comcol maa memi ɓale ɗee tan, ko ɗoon maayataa. Ko ɗuum saabi mbi’mi yoo a dado haa tiiɗa. Suudu tataɓuru nduu uddittoo ko e boloyel gaawagel leɗɗe jooɗɗe. Leggal heen fof ina wammbi ɓiɓɓe haa teddi. Yaawno taccaa ngool bolol; tacciraa to laawol nawowol ma to ŋabbirgal ngal, ƴeeŋirɗe capanɗe joyi. Ko e maggal ƴeeŋataa ngaraa e caali, so a yottiima e caali hee maa yi’ sabbundu wooturu. E nder sabbundu hee lampa ina heen yaynoo. Ƴettaa lampa kaa ñifaaka; mbeddo ɗaa ceɓɓet kuɓɓatnooɗo oo, ndufaa njaynorɗam ɗam. Ƴettaa lampa kaa takkaa ɗum e maa, ngaddanaa mi. Hoto hul ɗum tunwintaa comcol maa; sabu wonaa nebbam huɓɓata lampa kaa; tee maa lampa kaa yoor ɗoon e ɗoon so hay huunde alaa e makka. So tawii ɓiɗɓe leɗɗe ɗee ina mbelmaa aɗa waawi ɓoggude heen haa njone ɗaa ɗum haɗaaka.”
 
Ndeen ñenngotooɗo yottinii haala mum, o itti feggere wootere e feɗeendu makko, o waɗi feggere ndee e feɗeendu Aladiin; o wi’: “Ndee feggere ko reentorde ende faloo kala caɗeele baawɗe heɓtaade ma toon. Waɗ ko njamir maami ko!” O wi’: “Eywaa ɓiɗngel am, tello e cuusal! Miin e maa fof, maa en ngalɗu kaaɗdi nguurndam men.”
 
Aladiin ɗaari naati e wiiduru nduu, o jippii haa les ŋabbirɗe ɗee, o yi’ cuuɗi tati ɗi ñenngotooɗo oo sifaninoo mo ɗi. O tacciri feere e teylaare sabu omo anndi so o footii ma ko o maayoowo. O tacci boloyel ngel o daraaki; o ƴeeŋi e caali hee. O ƴetti lampa kuɓɓatka ka e nder sabbundu hee. O werlii ceɓɓet kuɓɓoowo kaa e kuɓɓirɗam ɗam. Ndeen o waɗii noon, o tawi ka yoorii no ñenngotooɗo oo wi’runoo nii; o ɓitti lampa ka o jippii. O dartii e boloyel leɗɗe ngel, omo ndaara ɓiɗɓe ɓee, nde wonnoo o leƴƴino ɗe tan nde o yahatnoo ndee.
 
Leggel heen fof ko ko ɓesni ɓesnooje kaawniiɗe. Leɗɗe ɗee ina ndoondii ɓiɗɓe ɓe nji’daa goobu. Ina waɗi e ɓiɗɓe ñilkooje; ɗee ko jalbooje no gabbe ceenal, ɗee ko daneeje, ɗee heen ko boɗeeje..... won heen ɓuri kadi hay teddude e goɗɗe ɗee. Ina tawee e ɓiɗɓe leɗɗe ɗee sifaa goobu haako ñebbe, sifaa baka, e sifaa boru pooɗɗo e makkaari kam e goobuuji keewɗi goɗɗi.
Ɓiɗɓe raneeɓe ɓee ko kaaƴe dime, ɓiɗɓe jalbooje keeleele ɗee ko kaaƴe fina mo jillaaka (jamaa), boɗeeje ɓurɗe ŋeellitinde boɗewol ɗee ko haayre rimre nde boɗewol laaɓtungol jooɗngol e conndi jaaɓe (rubis). Ina heen e ɓiɗɓe kadi denndinɗe duule e baka nannduɗo e goobu asamaan.....ekn.
Ɗee ɓiɗɓe leɗɗe limtaaɗe ɗoo fof ina ngondi e ɓuttiɗgol e ñeeñal ngal hay gooto meeɗaani yi’de e aduna. Yi’de ɗee leɗɗe e sifaa mum fof e haawnaade ɗeŋƴinaani Aladiin, nde tawnoo o anndaano ko ɗe ngoni saka anndude nafoore majje. Sinno ko eede, walla potɗe leɗɗeele ɓuuɓɗe ɗee, ɓurani mo, walla noon leƴƴi ɓiɗɓe leɗɗe goɗɗe belɗe goowaaɗe e denndaangal e leydi Siin ndii.
E oon sahaa o heɓaani duuɓi ɗi ina ndokka mo anndude nafoore ɗee ɓesnooje. E sikke makko ɗee ɓiɗɓe leɗɗe fof ko toƴƴe keeleele goobaaɗe tan, diwaa ɗoo ɗakkaa ɗaa. Sifaa leɗɗe ɓesnooje ɗee gila e njooɗndam e ɓuttiɗngol majje ɓulnii e ɓernde makko ko yoo fettu e majje. Ndeen o fetti e leñol heen fof; o loowi e jiifaaji makko, haa e bataaji ɗiɗi kesi pul ɗi ñenngotooɗo oo soodannoo mo ɗi, haa e wutte mo o yeennoo mo, nde tawnoo oon sahaa ñenngotooɗo oo yiɗnoo ko kala ko woni e makko, yoo taw ko ko hesɗi. O sinndii bataaji ɗii nde tawnoo jiifaaji ɗii ko ko keewɗi; o loowi e dadol makko bagi juutngol; o haɓɓi haa tiiɗi haa o yananaa o yanataa. O yejjitaani kadi loowde e hakkunde forok makko e cakkal, o taarni hoore makko.
 
Noon woni Aladiin roondi ngalu haa heewi tawi goram bajo anndaa heen hay huunde. Ndeen o gayni, o heñii o yaltiri laawol cuuɗi tati ngol hade o jaggitde ñenngotooɗo oo ko juuti. O reftiri ɗoon e tewaare no o rewrunoo ɗoon nde o yahatnoo ndee, o tiindii to damal ngaska too, ɗo ñenngotooɗo oo fadi mo e heppere.
 
Ndeen Aladiin yottiima, wi’: “Baaba! Tiiɗno weeɗ am junngo, mballaa mi no njaltir mi.”
Ñenngotooɗo oo wi’, “Ɓiɗngel am! Rokku am fitirla kaa tawo.”
Aladiin wi’, “So mi yaltii tan mi tottete fitirla ka.”
 
Ñenngotooɗo oo kañum fooɗanii tan ko yoo Aladiin tottu ɗum fitirla ka haade mum ƴeeŋtude. Aladiin ne nde tawnoo ko kamƴuɗo fitirla ka e ɓiɗɓe ɓesnooje ɗee, salii weeɗde mo fitirla kaa haa yoori, wi’ so wonaa ƴeeŋ. Ɗoon tan ñenngotooɗo naati fitina, sabu oo suka yoordii ɗum hoore, noon tan o nokki e nehal hee o werlii e jeyngol makko ngol o mooftunoo ngol, o woni e ŋormaade cefi makko; hay o gasnaani sefaade haa haayre uddunoonde damal ngaska kaa, arti ɗo wonnoo ɗoo, wa’ti no waynoo e sahaa nde ɓe ngarnoo e nokku hee ndee.
 
Sikke alaa, ñenngotooɗo oo wonaa miñi mum Mustafaa ñootoowo, baaba mum Aladiin, hono no wi’ri nii. O wonaa miñi mum Mustafaa saka o wona baaba mum Aladiin cawndiiɗo. Ko Afriknaajo laaɓɗo, ko heen o jibinaa, ko heen o mawni, ko heen kadi o janngi mbileewu gila omo famɗi. Nde tawnoo Afrik ko nokku keewɗo yimɓe ɓurɓe sanndolinɓe e ñenngi e nokkuji goɗɗi ɗii fof. O wonii e golle mbileewu hee ko ina abboo e duuɓi capanɗe nayi (40) walla faando ɗoon, omo tiima, omo suurkina, omo jannga defte ko fa’ti e mbileewu (ñenngi) haa o yi’ wonde e aduna hee ina woodi fitirla kaawniika, etee so o dañii kaan fitirla maa o won joom semmbe ɓurɗo semmbolinde e dow laamɓe duunde baaba Aadama ndee fof.
 
E ko nder tiimngal makko battindii ngal, o yi’ wonde fitirla kaa woni ko e nder leydi to hakkunde Siin e nokku e geɗe ɗe kaalɗen ɗee kala. O heɓii goonga ko o yi’ e tiimngal ngal koo, ko ɗuum saabi o ummii ceɓɓet Afrik, o waɗi ɗanngal muusngal haa o yottii e wuro takkiingo ngalu nguu.
Fitirla kaa fof e wonde e nokku mo o laaɓaa, o yamiraaka yoo o ittuka kaŋko e hoore makko, walla naatde e nokku ɗo fitirla ka woni ɗoo. Ko maa o ndaarta neɗɗo goɗɗo naatoowo haa e nder leydi too, yaltina fitirla kaa totta mo.
Ko ɗuum waɗi mo suɓaade Aladiin, nde tawnoo omo ɗaminii ko Aladiin tan waawi waɗande mo ɗeen golle. So tawii o heɓii fitirla kaa haa naati junngo makko, o ruttoo o waɗa no o waɗi Aladiin jooni nii, mbele ina waasa waɗde seede. Ɗuum fof o waɗirta ɗum ko hakke yiɗneede e bonde ɓernde. Ngoo hello ngo o fiyi Aladiin e sifaa kalifaandi adan ndi o holliri ndii fof wonnoo tan ko mbele Aladiin ina hula mo, so addii fitirla kaa, so o wi’ yoo oon tottu mo tan, oon itta fitirla kaa totta mo. Kono fof wa’de noon o dañaani ko o sikkanno koo; ko heñotonoo koo ko mbele o heeda Aladiin e hakkille mum fof haa o booma ɗum tawa hay gooto tinaani, haaltoya.
 
Ndeen ñenngotooɗo oo faamii peeje mum mbonii, pittol mum sooyii, felliti ruttitaade Afrik e oon ñalawma e hoore. O yahi omo waɗa fiilto moolto, hade o naattirde wuro ɗo o yaltirnoo kaŋko e Aladiin. Ɗum fof ko hulde hade yi’nooɓe waktu nde ɓe njaltata ndee nji’ mo o artii; o artidaani e Aladiin.
E miijooji ñenngotooɗo oo, so Aladiin majjii wontaa yi’te ko heddii heen koo.
Ndeke noon o yejjitii o rokkiino mo feggere waawnde danndude mo e kala kataa. Ko ndeen feggere kadi woni sabaabu Aladiin daɗde e pittol kataa ngol ñenngotooɗo oo tuuforinoo Aladiin; hay sinno wonii o anndaano nafoore feggere ndee. Ɓuri fof haawnaade ko ndee boomaare yantude e baasal heɓde fitirla ka fof adanaani ñenngotooɗo oo yamɗude. Ñenngotooɗo e aduna mum ko ko joowi boneeji e geɗe kaamtoriɗɗe haa saabi o haaɓataa kaaɗdi nguurndam makko e durde cuurki kam e mette e nder laddeeji.
 
Aladiin piɓnooɗo heɓii baabiraaɗo moƴƴo mo ina lomtoo jahɗo o, ittoowo ɗum e sunaare baaba mum duhol, heɓi ko doomburu ŋata wutta. Oo baaba mooytii Aladiin mbele feewnitoo haa waawa heɓde sago mum, so heɓde ngalu, laamoo laamɓe; waɗanii Aladiin kaawis mawɗo mo Aladiin nimsanaani. Oon kaawis mo miijo e jaŋtaade tan gaynaani nafaa mum. Ndeen Aladiin faami ko gubbaaɗo ina wuuri, o eerii baaba oo, hono ñenngotooɗo o laabi ujunere, yoo ar o totta ɗum fitirla ka. Kono gulaali makko taƴii, o jippii haa les ŋabbirɗe ngaska kaa ngam ɗaɓɓitoyde ndaneeri to ñaargo ngo o reɗɗinoo ngoo, kono o tawi ngaal ɓalal ñennganoongal udditii, ñenngaama uddii.
 
O woni e memmbaade baŋŋe makko nano , omo wo’a, nde yahnoo haa o ɗamtindii moƴƴere Alla, o jooɗii e ŋabbirɗe gaska hee. O fiɓtii haŋkadi o wontaa yi’ ndaneeri, ko niɓɓere tan e sunaare kedde balɗe makko.
 
Ko noon Aladiin woori balɗe ɗiɗi ñaamaani, yaraani. E ñalawma tataɓo oo tawi o yananaama alaa ko waawi danndude mo e maayde, o haɓɓondiri juuɗe, o ummini e fellitde (qirlitaade) laamɗo alaa so wonaa geno, tee ko kam tan jogii sabaabu, ko e mum kadi o fawi jikke, ngam ko geno tan jogii baawɗe, kam woni toowɗo. Heddii Aladiin ina wulla e ɗii konnguɗi.
 
No o umminiri juuɗe makko korsondirɗe ɗee nih, o tinaani feggere nde ñenngotooɗo waɗnoo e feɗeendu makko ndee o anndaa nafoore mum ndee o miijaaki, woodi ɗo woogii e ɓale ɗee. Ko ɗoon jinne mo yeeso yaajngo, ndaarki kulɓinii ki, ummii e nder leydi, ƴeeftii haa hoore mum woogoyii e mbildi wi’ Aladiin e konnguɗi: “Hol ko njiɗ ɗaa? Miɗo e yamiroore maa, kadi ko mi maccuɗo maa hono no ngonir mi maccuɗo kala ɓoorniiɗo ndee feggere; miin e jinneeji feggere ndee fof.”
 
Ko wonnoo heen e ko waawnoo wonde, Aladiin nde tawnoo woowaani geɗe bayɗe nii, alaa ko woni haaju mum so wonaa yoo yaltu mbele ina daɗa e musiiba. Ko ɗoon tan o heɓɓitii, o wi’: “Mo mbaaw ɗaa wonde fof yaltin am e oo ɗoo nokku so aɗa waawi.”
 
Joofi joofaani tan haa leydi seekii, o yalti, o darii to ɓe ndarinoo kaŋko e ñenngotonooɗo gaddunooɗo mo oo.
 
En kaawetaake noon so wi’aama Aladiin roŋkii ndaarde naange, sabu niɓɓere nde o wonnoo ndee alaa e sago woppa cuddi e gite makko. Seeɗa seeɗa cuddi ngonndi e gite ɗee ina iwa haa waɗti yi’de, nde o ndaari o yi’ leydi ceekinoondi ndii waatii no wa’noo etee jooni o yaltii e tekteki mayri. Ko nokku ɗo kuɗal kal duppannoo ɗoo waɗi maande, ko ndeen maande addani mo heɓtinde ɗo ngaska kaa wonnoo ɗoo. O yeeƴii, o sooynii wuro hakkunde leɗɗe. O heɓtini laawol ngol ñenngotooɗo rewnunoo mo ngol. O heddii omo yetta geno nde danndi mo e boomaare, sabu ko piɓtinooɗo nguurndam haa laaɓi cer.
 
O fa’ti wuro, o daasii haa o yottii galle maɓɓe. Ndeen o naatii galle, mbellamma mawɗo jaggi mo e ko o yi’ yumma makko. Yummiraaɗo oo ne ko ɗamtindinooɗo ɓiɗɗo mum, sabu o wi’iino oon majji ina wona nii tawa won to maayi. Aladiin fof e weltaade ina ardi e heege, ɗomka e tampere balɗe tati ɗe o yi’aani naange. Yummiraaɗo tawi woyii haa tampi, heddii ina ndaara no feewnitiri haa o wa’ta no o wa’noo nii.
 
Nde Aladiin yahnoo haa ɗifti, konnguɗi mum gadani fof gadiiɗi yaltude e hunuko mum, ko ɗii: “Neene ko adii fof njiɗmi ko ndokkaami, ko ñaammi, sabu ɗee balɗe tati haa yahdi e naange mi ñaamaani, mi yaraani.”
Neene makko addani mo ko mooftunoo koo ɓadini mo, wi’: “Ɓiɗngel am hoto heño, sabu heñaare moƴƴaani, ñaamir hakkille maa eno mbeliri ɗaa. Mi yiɗaa njeewtanaa mi laawol ngol tawo, so a gayni ñaamde hakkille maa deeƴii maa waaw yeewtande mi. Weltaare am ina mawni e ko nji’maami koo, sabu gila subaka Aljumaa mo ndawɗon oo haa ñalli hiiri a artaani e galle hee. Ɗum waɗi e am ngoƴa, sunaare jaggi mi woppaani.”
 
Aladiin ɗooftii haala neene mum kaa. O ñaami haa o haari, o yari haa o ɗomɗiti, o wi’, “Neene, miɗo jogii ko heewi ko kaalantu maami e oo gorko mo gonnoomi e juuɗe mum. Oo gorko mo alaa ko wonnoo anniya mum, so wonaa no wardoyi mi, hay ɗoo ɗo ngonɗen o sikkitaaki ko mi maayɗo.
Miɗo anndi a gooŋɗinii koo baaba am tokooso e batte no o wi’ri e no o holliri en moƴƴere nii, hay minne mi sikitaaki mo e bonande ummoraade e makko fa’de e men. Eey! Oo gorko garɗo e men ina mooyta mi, ina fodani mi podooje moƴƴe; baɗɗe faayiida; mbele eɗen mbaawi siktaade mo? Kono nganndaa, Neene! Oo gorko ko jamfante, ko o joorɗo ɓernde mo nuunɗal alaa e mum. Ndeke alaa fof ko o waɗirtunoo ndee moƴƴere e ɗee podooje, so wonaa haa waawa humtude haaju makko, o tilfa mi. Ndee feere nde oo gorko joginoo en cooynonooki ɗum. Ga baŋŋal am hay huunde ko mbaɗ moomi ko boni, maa a faam so mi siimtaniima, gila e fuɗɗoode haa wortorde gila ceertu ɗen haa ɗoo yiɗi siinude anniya makko oo.”
 
Aladiin jaŋtanii neene mum ko joli hakkunde mum e ñenngotooɗo, gila ñande Aljumaa nde o arani mo, ɓe njahdi e koɗorɗe jooɗɗe, haa e laddeeji puɗi ɗii, haa ɓe njalti wuro. O haalani mo ko o waɗi nde ɓe njottii e tule ɗiɗi kaaƴe ɗee, oon nokku ɗo ñenngotooɗo oo fotnoo waɗde kaawisaaji mum. O haali kala ko o waɗnoo gila e nebbam ɗam, ngaska kaa, ngalu nguu, hello ngo o fi’noomo ngoo, no o naatirnoo fitina haa o deeƴti nii; podooje mawɗe ɗe o fodannoo mo ɗee e feggere nde o waɗannoomo e feɗeendu ndee, hade makko naatde e ngaska kaa hay toɓɓel o diwaani, gila ko o yi’noo ummaade tan e cuuɗi tati ɗii fa’de e laddeeji ɗii e caali ɗo lampa kaa wonnoo ɗoo, nde o yahata e nde o artata kala. Ɗo o halanta neeniraaɗo oo o gaynaani, o duufti ka e wondude e ɓiɗɓe leɗɗe keleele e sifaaji goɗɗi
ɗi o ɓoggunoo e ngesa baa, kam e bataaji ɗiɗi keewɗi. O itti ɗuum fof o weeɗi yummiraaɗo oo.
 
Ɗuum noon jeertinaani yumma oo. Ndeke ɓiɗɓe leɗɗe ɗee ko kaaƴe dime. So a yi’ no ɗe ɗelkirta eɗe njalba no naange nii e ndaneeri lampa kuɓɓatnooka e suudu hee tan maa anndu dimɗugol majje. Kono Aladiin e yumma mum fof alaa heen gannduɗo nafoore majje, nde tawnoo ɓe nehii ko e baasal, joom galle makko alaano saka soodana mo hono ɗee cuɗaaje. O meeɗaani nih yi’de jinnaaɓe makko walla hoɗdiiɓe makko ina njogii ko wa’i noon. Ko ɗuum waɗi haawnaaki so o sikki kaaƴe ɗee ngalaa hiisa. No wa’i fof omo anndi kaaƴe ɗee ina njooɗi, sabu mbaadi e goobu majje. Ko ɗum waɗi Aladiin e hoore mum werlii ɗe e les jappere jappunoo e jooɗorde mum. Caggal mum o uddiri ciimtol ngol no leydi ndi hipporinoo e dow makko. Ndeen o saliima tottude ñenngotooɗo oo fitirla kaa; o haali nebbam ɗam ñenngotooɗo oo naftorinoo ɗam, kam e cefi e jaykal kal o memnoo kal, ɗoon o roŋki jaggude gonɗi makko, sabu miijtaade ɗo o wonnoo ɗoo, omo ubbaa o maayaani, haa no o artiri e aduna, caggal nde o woogi feggere makko nde o anndaa ko nafata.
 
Ndeen o gaynii siimtude laawol makko kaŋko e baaba makko fuunti funeere, o wi’, “Neene motaani ko miɗo jokka, tonngoode faayiida laawol amen, nani.”
Yummiraaɗo dañii haɓɓude woŋki mum haa waawi heɗtaade ko ɓiɗngel mum daarantunoo ɗum koo. Ngol daarol kaaɓnigol, muusngol e nande e nofru yummiraaɗo korsinɗo ɓiɗɗo mum. Yummiraaɗo oo, kam fof e heewde ayibbaaji, so Aladiin haalii won e konnguɗi, ko maa o ŋata tonndu ngam hamƴude muusalla ɓernde kolliroowo jamfantaagal ñenngotooɗo oo, haa heen sahaaji o roŋka suuɗde ngañgu makko e oo baaba fuunti funeere.
 
Ndeen Aladiin gaynii haalde, yummiraaɗo heddii ina aaynoo lillungal ƴattooje, kuɗdi fa’de e oo baabiraaɗo kuɗaaɗo. Wonti alaa ko nanataa, so wonaa: jamfante bonɗo; ƴiiƴiiwo; war hooreejo; keefeero, battam boniijo, ñenngotooɗo, gaño bonɗo jooloowo winndere. O wi’: “Ɓiɗngel am, oo haa gaay! Ko o ñenngotooɗo? Ñenngotooɓe ɓee ko ñawu baraas kuuɓtidinngu.
Ɓe ngollottoo ko e seyɗaneeji kamɓe e ñenngi maɓɓe e mbileewu maɓɓe.
Geno jaaraama nde jaɓaani anniya makko bonɗo mo o joginoo oo ɓenna e maa! Aɗa foti yettude mo no feewi e ngalu ngu o rokku maa ngu, sabu aan maayde maa ko ko yettinoo so tawiino a siftoraano ñaagaade mo ballal yoo o dannde e bone.”
 
Ndeen yumma oo haalii kala muusalla e ngañgu joganii oo ñenngotooɗo jamfiiɗo ɓiɗngel mum ɗoon ɗoo gayni haalde Aladiin woni e dooyaade ŋoŋɗi nde tawnoo fotde balɗe tati ɗaanaaki. O lelni Aladiin, caggal ɗuum o lelii kaŋko ne.
 
Aladiin mo meeɗaani hay fooftere wootere e nder kaa ngaska ka o ubbanoo, mbele ina saŋkoo, ɗaanii ɗoyngol luggol oon jamma fof. O fini e janngo e mum ko tawi naange jiimii e hoore. Nde o ummii, o idii ñaagaade neene makko ko ñaamde. O wi’: “Neene! A waawaa waɗande mi huunde haa mi weltoo so wonaa pewjanaa mi kacitaari.”
Yumma oo heɓtii, wi’: “Ɓiɗngel am! Hay keletinel mburu mi mooftaani. Jamma haŋki a ñaami ko heddinoo e ko mooftuno ɗen koo fof. Kono wallitoro muñal seeɗa ɓooyataa mi fewjan maa ñaamde. Miɗo jogii ɓorte ɗe ngollinoo mi, mi yeeyoya ɗe, mbele mi soodane en heen mburu e geɗe goɗɗe ko kiirti ɗen.
 
Aladiin wi’: “Neene, mooftu ɓorte ɗee haa ñande wodnde; heɓnam fitirla ngaddu mi kaa, mbele mi yeeya ka, so mi yeeyii ka maa en mbaaw hacitaade heen, ina gasa kirto ɗen heen.”
Yumma mum Aladiin ɓadtini fitirla ka, wi’: “Fitirla kaa nani, kono eka tunwi; mi sikku so ka soccaama haa ka laaɓii ko ndeen ka ɓurata waɗde coggu e no ka wa’i nih.”
O ñeɗi ndiyam o nokki ceenal ɗaatngal, ngam soccude ka. Fuɗɗaade mo woogde fitirla kaa e tawtoreede ɓiɗngel makko, haa jinneyal kulɓiniingal, yalti, feeñani mo, ngal wi’ e daangal diirngal: “Hol ko njiɗ ɗaa? Miɗo mi e yamiroore maa. Ko mi maccuɗo maa, hono no ngonir mi maccuɗo kala jogiiɗo kaa fitirla, miin maccuɓe fitirla kaa e heddiiɓe ɓee fof.”
 
Ɗoon tan yumma mum Aladiin naji, ji’ɗe makko ndoŋkiti ndaarde ngoo yeeso ñagaro, hulɓiniigo. Ko gila e konnguɗi jinne gadani kulol jaggi mo o faɗɗii.
Aladiin nde tawnoo yi’no ko wa’i nii gila to ngaska too, hulaani, noon tan o sajjitorii fitirla ka; o ɗeŋƴaaki nii, o wi’: “Ko mi keyɗuɗo, adan am ko ñaam mi.”
Jinne oo wirnii, hono hojom o arti, omo roondii lahal kaalis ina wondi e mbeɗoñ sappo e ɗiɗoñ. Ɗiin kala ina muura, ina rottaa ñameele belɗe. Looci jeegom mburu daneeji e butelaaji ɗiɗi koñnjam mbelɗam haa neesti e njardukoñ ɗiɗoñ kaalis. O joƴƴini ɗum kala haa gasi tawi yumma mum Aladiin suwaa tawo ɗiftude, sabu Alla e yaawde. Aladiin woni e wisde e yeeso makko ndiyam, kono o roŋki ɗiftude. Aladiin jokki wisde e makko ndiyam.
 
Caggal mum hakkille yumma mum Aladiin artii, roŋkaa noon anndeede mbele ko uurngol ñameele ɗe jinne oo addi ɗee ɗiftini mo walla ko goɗɗum; no waynoo fof o ɗiftii. Aladiin wi’: “Neene, ɗum ko hay huunde! Ummo ngaraa, ñaamaa. Maa ɗum artir hakkille maa, minne ɗum safrana mi heege am ngee. Hoto ngoppen ɗii dottaaɗi ɓelɗi haa ɓuuɓta. Ñaamen!”
Kaawis jaggi yumma mum Aladiin, nde o yi’ ngal lahal mawngal, ɗii beɗi 12, ɗii looci 6 mburu, ɗii butelaaji, koñ njardu koñ ɗiɗoñ, yantude e banaade ngol uurngol belngol biimtotoongol e ɗee ñameele.
 
Yumma makko wi’: “Ɓiɗngel am; hol to ndee yaajeende ummorii en? Holi ñamluɗo en ndee moƴƴere mawnde? Mbele laamɗo leydi ndii ko ko tini baasal men ngal yurmii en?”
Aladiin wi’ mo: “Neenoy am. Ñaamen tawo, miin e maa fof eɗen katojini heen; so en kaljitii maa mi haalane kala heen ko njiɗɗaa humpitaade.”
Ɓe ñaami ɗum e udditaare ɓerɗe no feewi, tawnoo yumma oo e ɓiɗɗo mum fof meeɗaa huufde dottaaɗi bayɗi nii heewde. Ko ɓe ñaamata koo fof yumma mum Aladiin woni tan ko e yeeɓde lahal ngal e beɗi ɗii nde tawnoo o yananaaka so tawii ko ɗi kaalis wallo ko ɗi jamndi ngonndi, sabu o woowaani yi’de ko wa’i nih. Gaa hiisa nofore walla njooɗndam ko kaawis ndee huunde hesere e maɓɓe nde ɓe ngalanaa ganndal kaŋko e ɓiyiiko ɗum jaggi ɓe kaawis.
Aladiin e yumma mum sikkunooɓe ko kacitaari tan keɓata, keɓii heen hay bottaari; ɓe njooɗii kadi eɓe ngottoo e weltaare ɗee ñameeje belɗe udditanɓe ɓe ɓerɗe maɓɓe ko aldaa e kaaɗdi. Ɓe miijii tawde eɗe nguli hay so tawii kacitaari e bottaari renndii alaa ko bonnata. Ndeen ɓe ngaynii ñaamde ɓe tawi ko heddii ina waawi wonde ñaamande maɓɓe balɗe ɗiɗi goɗɗe.
 
Nde ɓe ngayni ñaamde, yummiraaɗo oo itti tebbuuli ɗi ɓe memaani ɗii joñi bannge; o heñii, o jooɗii sara ɓiɗɗo o, o wi’: “Miɗo heppi haa wonaa seeɗa nde njeewtantaa mi yeewtere podanno ɗaa mi ndee.”
Aladiin yeewtani mo kala ko jolnoo hakkunde mum e jinne oo haa gasi hay batte o furgaani. O tuggi tan ko gila nde yumma oo faɗdii haa nde ɗifti.
Ɗum jaggi yumma oo kaawis no feewi; no haala ɓiɗɗo mum kaa lelorii nii haa yottii ɗo jinne oo feeñi ɗoo.
 
Yumma oo wi’: “Ɓiɗngel am, holi ko paandori ɗaa e jinneeji maa ɗii noon?
Sabu miin ko njibinaami fa’de hannde mi meeɗaani yi’de jinne; mi nanat tan ina haalee. Ina wemmbi mi no oo jinne kaawniiɗo feeñiri e yeeso am! Holi sabaabu omo ara e am, o araani e maa? Sabu aan o feeñaniino ma ko adii hannde e nder ngaska ngalu kaa!”
Aladiin wi’: “Neenoy am! Jinne peeñanɗo ma oo wonaa oon feeñannoo mi. Eɗi nanndi e mawnugol majji, no maleykaaji tan kono ɗi ngonaa gooti to bannge mbaydi e to ɓornanteeri, kadi ɗi njiidaa halifaaɓe. So aɗa siftora, mo nji’ mi oo wi’ ko maccuɗo feggere nde ɓoornii mi e feɗeendu am ndee. Aan noon mo nji’ɗaa oo wi’ ko ji’aaɗo fitirla ka njogiɗaa e junngo maa kaa. Mi sikkaani so a heɓii nande haala jinne oo sabu nde o feeñi tan aan a yan pekkorɗaa.”
 
Ɗoon tan yummiraaɗo oo wulli, wi’: “Eeh bone! Ndeke ko fitirla maa kaa woni sabaabu oo jinne coɓɗo peeñanɗo mi, woppu maa?” Haa baaboy am, woɗɗinka gite am ɗee! Waɗoy ka kala to njiɗɗaa! Miin kay mi wontaa memtu ka ko heddii heen koo! Hay ko fitirla kaa weddetee walla ka yeeyee ɓuri ko kaa fitirla weftata yimɓe, tawde so a memii ka ko bone. So tawii nii aɗa gooŋɗini haala am a seertat hay e ndee feggere. Hoto fof jokkondir e jinneeji, sabu Annabi mon wi’ ko ɓe moƴƴina bonna en.”
Aladiin wi’: “Neene, so a jaɓii, mi yeeyataa kaa fitirla, hono no ɗeɓmi waɗde jooni nii. Sabu fitirla kaa maa naftu en no feewi, miin e maa fof. Mbele a yi’aani ko ka addani en jooni koo? Alaa e sago ka wuurna en, ka joogoo en. Aɗa foti anndude no nganndir mi nii wonaa mehre waɗnoo ginnitoriiɗo ko baaba am tokooso tawi wonaa oo, oo bonɗo mo Alla bonni, fellitani ɗannaade ngal ɗanngal goɗɗungal. Kalkowal. Oo mo sabaabu mum wonnoo ko heɓde kaa fitirla kaawisaaji. Ko kaa fitirla ɓurani mo hay kaŋŋeeji e kaalisaaji gonɗi toon ɗii, miin e hoore am ɗi nji’ru mi gite am, tee ko noon ne o wi’runoo mi. Omo anndunoo kaa fitirla nafoore waawaa yawtude ɗum. Tawde hannde enen ne en nganndii ko kaa fitirla nafata, eɗen poti huutoraade ka e hakkilantaagal e sutura, tawa hay hoddiiɓe ejataa kaasidoo en. Haɗataa maa mi ittu ka mi woɗɗina ka gite maa no mbi’ruɗaa nii, tawde jinneeji ɗii ina kulɓin maa; mi nawa ka; mi waɗa ka e mooftal am haa nde haaju am ari heen fof. Mi waawaa kadi weddaade feggere ndee ne, sabu so wonaa kayre a wontaano yi’tude kam. So mi wuuriino ne tawannoo ko seeɗa heddanii mi e maayde. Ɗum noon ɗaccu feggere nde heddoo e feɗeendu am; mi waɗta heen hakkille am sabu mi anndaa to musibbaaji ummortoo kam, walla nii to ngummorto maa.”
 
Hakke dallillaaji ɗi Aladiin hokki ɗi e sañaade, yumma oo heɓaani hay konngol ko fawti heen. Kono o wi’: “Ɓiɗngel am, aɗa waawi waɗde no weldu maa, kono miin hoore am, mi yiɗaa gollondirde e jinneeji. Mi lawƴii e ɗeen golle juuɗe am haa laaɓi cer, mi wontaa ɓeydu heen konngol.”
Ndeen yahii haa kikiiɗe janngo e mum, kedde ñamalleeje jinne oo addunoo haŋki ɗee tawi gasi, no ɓaawo janngo e mum, nde tawnoo Aladiin wonaa cuusɗo heege, ƴetti ñorgo kaalis ɓitti e forok mum, yahi yeeyoyde. Ɗoon ɗo o yahata, o hawri e Yahuuda gooto, o joñi ɗum bannge. O holli ɗum ñorgo ngo, mbele ina sooda. Nde tawnoo oon Yahuuda ne ko gorko ceeɓɗo no feewi, oon ƴetti ñorgo ngo, o laari ñorgo ngo, o fadaani nii haa o yenanee mbele ñorgo ngo ko kaalis laaɓdo walla wonaa, o naamndii coggu ñorgo ngoo.
 
Aladiin, nde tawnoo kañum alaa fof ko anndi e ko jogii koo saka fonnda nafoore ɗo tolnotoo, wi’: “Kala ko njoɓɗaa ina moƴƴi.”
Hakkille Yahuuda heddii ina awa: so tawii Aladiin ina anndi nafoore ñorgo ngoo. Kono ɗum fof e wa’de noon o itti haayre kaŋŋe nde jaraani hay capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗaɓal ñorgo kaŋŋe ngoo, o weeɗi Aladiin.
Nde Aladiin yi’ haayre nde tan, heppi ko japtata nde e junngo Yahuuda o mbele yaha laawol mum. Caggal ɗuum Yahuuda oo kañum fof e famɗude ko yoɓi e ñorgo ngoo, nimsiti hay ko totti koo. Ɓernde mum addani ɗum ina fotnoo ustikinaade coggu nguu haa ɓura tellaade. Noon no o dañiri ngartam e ngoo ñorgo fof nii, o yonaaka, o miiji hay so les o firinoo coggu, Aladiin jaɓat. Ɗoon tan hakkille makko addi yoo dog, o abboo Aladiin mbele omo ŋeesta e coggu hee hay so seeɗa; nde o gaynata miijaade, tawi Aladiin woɗɗoyii e yolnde mum. Hade Aladiin yottoyaade, Aladiin saaŋi e fiyirde mburu, soodi ɗoon mburu e haayre kaŋŋe nde, o nawani yumma makko.
Ndeen o yottiima, o itti ko heddinoo e keldi haayre ndee, o totti ɗum neene makko; oon yahi soodoyi ko ina jogoo ɓe balɗe. Ko noon ɓe ngoori, kala nde ɓe cattiraa, Aladiin ƴettat ñorgo yeeyoya haa ɗe timmi ñorɗe sappo e ɗiɗi. Ko noon kadi ɗe potnoo. Kañje fof Yahuudu oo soodti ɗe e junngo Aladiin.
Ndeen Aladiin firlitii ñorɗe mum, o ƴetti mbanndu mo ngannduɗaa ina fota sowaade ñorgo fof laabi sappo, o anniyii nawande cooddiiɗo makko, kono nde o ƴeewi, o tawi o waawaa roondaade, o felliti yahde o addoyi oon. Nde o ardi e Yahuuda oo ndee oon, oon ƴeewi teddeendi mbanndu o, limi ɗoon e ɗoon kaaƴe sappo o totti mo. Aladiin jaɓi kaaƴe ɗee, dogi soodoyi nguura galle. E oon sahaa nde tawnoo Aladiin woowi fooftere no feewi, nattii yahdude e sehilaaɓe mum ɓe o woownoo fijjude waktu mo hawratno e ñenngotooɗo Afriknaajo o. Haŋkadi Aladiin waɗti ko sahaa fof yahde e nokkuuji sehilaaɓe kam e jeeyirɗe mbele wellito seeɗa to bannge jeewte. Nde yahnoo haa kaaƴe sappo ɗee kuuɓi, o ndaarti fitirla ka, o ƴetti ka, o woni e ndaarde mbele omo yi’a batte ɗo neene makko memnoo ɗoo haa jinne o feñani ɗum. Ɗoon ɗo o ndaarata haa o yi’ heen fattere ceenal ngal neene makko soccirtuno fitirla ka, o woogi ɗoon no neene makko waɗnoo nii, tan jinne o feeñirani mo seese, nde tawno o woogiri fitirla ka ko seese. Ko oon jinne feeñannoo neene makko kadi.
 
O wi’i: “Hol ko njiɗɗaa? No o woowi naamnoraade kala googɗo fitirla ka.
Miɗo heblii waɗande ma kala ko njiɗɗaa, mi wona maccuɗo maa no ngonirat mi maccuɗo kala jogiiɗo fitirla ka e junngo mum; miin noon e maccuɗo fitirla kaa fof.”
Aladiin wi’: “Ko mi keyɗuɗo! Addan am ko ñaam mi.”
Yumma mum Aladiin nde tawnoo anndaa ko Aladiin woni e dow mum, o heñii, o yalti, sabu kaŋko o yiɗaa yi’de jinne o; o suusaa. Nde o arti o tawi jinne oo waɗii ko Aladiin yamirnoo ɗum koo, addii taabal keewngal ñameele joɗɗinii.
Caggal nde ɓe ñaami haa ɓe kaari, ko heddii ko ina wona ñaamannde maɓɓe fodde balɗe ɗiɗi. Nde o anndi ñaamde ndee gasii, o ƴetti kadi heen ñorgo, o yahi ndaartoyde Yahuuda oo, mbele omo waawa yeeyde ɗum ñorgo ngo, o sooda nguura.
 
Nde o yahata ndee , o rewi sara yeeyirde mawɗo gorko baylo ŋanaa, kormortenooɗo duuɓi mum, nuunɗal mum e peewal. Ndeen baylo ndaneeri o yi’ii mo, noddi mo, o bismii mo nder bayla ka. O wi’: “Aan ɓiɗngel am. Miɗo yi’ maa laabi keewɗi aɗa rewa ɗoo, tee nde ndewɗaa ɗoo fof tawata ko aɗa jogii hono ko njogiɗaa koo, aɗa tiindii to Yahuuda too. So aɗa arta mi yi’tirtaa ma ko njoginoɗaa koo. Kono mi haalan maa oo Yahuuda ko puuntoowo, ko kaŋko ɓuri kadi Yahuuda’en ɓee waawde fuuntude. Kala gannduɗo mo yiɗaa hay jokkondirde e makko. Oo goonga mo kaalan maami ko haa wel maa, ɗum noon so tawii aɗa jogii ko yeeyetee aɗa waawi hollude mi. So miɗo yiɗi mi sooda hakke mum timmuɗo; so tawii mi yiɗaa mi waɗdu maa e yeeyooɓe ɓe ɗaaynataa ma.”
 
Ɗoon tan, Aladiin sorti ñorgo ngo e wutte mum holli Baylo o. Ɗum fof noon ko e yaakoraade coggu ɓurngu heewde nafoore. Baylo o ndaari ñorgo ngo anndi tigi ñorgo ngo ko kaalis laɓɗo cer. Ndeen tan o naamnii Aladiin mbele ko hono ɗee o woowno yeeyde Yahuuda oo, e hono foti o heewno yeeyde mo.
Aladiin wi’ mo: “Mi yeeyii heen sappo e ɗiɗi; tee gooto heen fof miɗo dañatnoo heen mbuuɗu kaŋŋe.”
Baylo roŋki jaggude hoore mum, wulli: “Oo ko gujjo! Ɓiɗngel am, ko waɗatno kay waɗi kono ko heddii heen koo, hoto rutto e oo Yahuuda. So mi haalanii ma ko ngo ñorgo heɓata e kaalis e no ngo wa’i moƴƴude, kadi no nafoore maggo foti e nder jeeyirɗe amen ɗee, maa anndu oo Yahuuda fuuntii ma.”
 
Caggal mum Baylo o ƴetti ɓetirgal, ɓeti ñorgo ngo. O wi’, “Aladiin, ñorgo ngo ina jara capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗi mbuuɗu kaŋŋe.” O fettii capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗi o yoɓi ɗoon e ɗoon. O wi’, “Ko ɗum ɗoo woni coggu ñorgo maa ngoo tigi-rigi. So tawi a hoolaaki aɗa waawi hollude wayluɓe woɗɓe, so ɓeen mbi’ ñorgo ngoo ɓurii ɗuum, ngarta mi sowan maa ɗum laabi ɗiɗi. Minen ko tafngo ngoo tan min ndañtata heen ko ɗuum noon woni ko Yahuuda ɓurɗo nuunɗude waawaa waɗde.”
Aladiin heɓi heen weltaare no feewi eno Baylo o bismorii ɗum nii, haa e no holliri nuunɗal e ñorgo ngoo nii. Wonti haŋkadi kala nde o addi ñorɗe makko haa e mbanndu oo fof ko e Baylo o o addanta. Aladiin e neene mum fof nganndii haŋkadi fitirla kaa ko sewnde ngalu nde ɓeeɓataa, ko noon ɓe nguurdi heen nguurndam gaay-gaay. So wonaa noon sahaa fof Aladiin ina itta heen ko waɗiri haajuuji dagiiɗi e galle o. Ko ɗaam nguurndam ne holliri ngalu ɓe ndañi e ñorɗe ɗee kam e mbanndu wondude e gollirde fitirla ka fotii ɓooyde no feewi. Ko noon kadi ɓe nguurdi kitaale e banndi mum eɓe kuutoro fitirla ka.
 
E nder ɗiin dummunnaaji Aladiin seeraano e yahde gila e nder jeeyirɗe haa e batirɗe, nokkuuji ɗo yimɓe dowrowɓe kawrata. E nder ɗeen jeeyirɗe dowrowe, ina tawee heen mbertateeje, kaŋŋeeji e kaalisaaji, bagiiji suwaa, fermeyaabe dime e ñaantorɗe kaalis. Aladiin ina yeewtida e yimɓe, ina heɗtoo ko haaletee, noon haa o faamani aduna. Ko ɗuum o heɓi anndude wonde ɓesnooje jaynotonooɗe ɗe o fettatno e ngesa ba o rewno nde o addoyta fitirla kaa ndee ngonnoo ko kaaƴe dime. Caggal mum o yi’ yimɓe ɓee ina ngadda kaaƴe ina njeeya, o tawi hay gooto heen kaaƴe mum njottaaki kaaƴe makko e ndimaagu. Ko ndeen tan o anndi o jogii ko ngalu ngu hay gooto anndaa no foti. O salii haalande hay gooto, hay neene makko ne anndaa. Tawi ko ndeen deƴƴere wonoyta sabaabu ngalu keewngu ngu o jogori dañoyde.
 
Meeɗii waɗde ñalawma gooto, Aladiin ina fooɗtoytunoo koyɗe mum e nder leegal gootal, tan haa o nani jeeyngal daande dow. Tawi daande gulloowo o wonnoo ko yoo jeeyirɗe e damuɗe galleeji fof yoo ngudde, sabaabu mum ko ɓiɗɗo Laamɗo debbo, hono Badurul- Buduur ina foti yahde lootoyaade. Ngaal jeeyngal findini Aladiin ndeereeru yiɗde yi’de ɓiɗɗo Laamɗo, haa o laaɓtindoo ɗum. Ɗuum kadi wonaa huunde newiinde. Aladiin nde waawata laaɓtindaade ɓiɗɗo Laamɗo oo, ko maa moggitoo e galle hoddiiɓe, hay ɗuum ne ko e cereeli tan o waawata yi’de mo, so tawi omo jogori. Ɓiɗɗo Laamɗo oo weeɓaani yi’de, sabu so omo lootoyoo o muurnoto, ndeke noon nji’ki e cereeli ittataa kumpa Aladiin.
 
Aladiin ƴetti feere yahde ɓaggo e baafal tarodde ɗo suka debbo oo loototoo ɗoo; ndeen kay no Badurul-Buduur waɗi fof o yi’at yeeso mum. Aladiin somaani fadde nii haa ɓiɗɗo Laamɗo oo feeña, o woni e yuurnaade ɗum e perol jaajngol tawi hay gooto yi’aani mo. Badurul-Baduur yalti ina yaha diɗɗal sukaaɓe rewɓe e worɓe moraaɓe ina catii ɗum. Ndeen yahi haa o faandii ma lootirka ka fotde taaɓe tati haa nayi, o ñoorti ɓurtungal makko. Aladiin laaɓtindii mo no yiɗiri nii. Aladiin meeɗaani yi’de debbo mo muurnaaki so wonaa neene mum. Oon ne wonaa jooɗɗo mbaadi no feewi tee naywii. E oon sahaa, Aladiin waawaa ɓetde njooɗndam, sabu o nanatno tan nde tawno ɗum alaano e haajuuji makko.
 
Ndeen o yi’ Badurul-Buduur, o anndi ndeke rewɓe fof wonaa no neene makko nii mba’i. Ko gila ɗoon gilli oo suka debbo koɗii ɓernde makko. Badurul-Buduur faɗɗi kala debbo naawo mo Alla meeɗi tagde. Badurul-Buduur ko suka debbo, mo gite ɓutte, jirliyirlinooje, keelɗuɗe ina njalba, ndaarɗi ɓuuɓɗi, curiiɗi, hinere feewnde haaɗnde e hakke Alla, hunuko ko wawtaaki, toni ɗi boɗewol takam-poolel keewɗi jarabi, sabu potgol mum’en. Ko raɓɓiɗi e haala njoondam Badurul ina ardi, ŋakkaani. Ndeen Aladiin najii, sabu ɗam njooɗndam, haawnaaki.
 
Badurul –Buduur fof e wa’de noon, ko noon kadi o jogorii darnde timmunde e jimme; so a yi’ mo tan, a rokkat mo horma mo o foti heɓde o haa timma. Caggal nde Aladiin yi’ ɓiɗɗo Laamɗo e lootorde ndee, o wa’i no paɗɗiiɗo nii; ndeen tan o wi’ jaraani ko omo heddo ɗoon e nokku hee, sabu omo anndi, so suka debbo o gayni tan ruŋtoto mo. Tawde ko noon jonnde makko ɗoon alaa nafoore.
 
Ndeen Aladiin hootii, roŋki suuɗde ko yi’ koo; suka debbo e mbaadi mum uddii hakille makko. Yumma mum Aladiin, yi’ ɓiɗɗo o artii, kono ina yoomi; sabu wonaa nii o woownoo yi’rude Aladiin; kañum ne ɗum waɗi ɗum ngaanumma. Miijooji koɗii ɗum, sabu wonaa nii ɓiɗɗo oo siforinoo. Aladiin kam nana jooɗii e dow jooɗorde mum ina deeƴi, heddii ina miijo mbaadi ɓiɗɗo Laamɗo ndii, hono Badurul Buduur.
 
Ndeen Neene makko defii, deftii, ɓatinii, Aladiin huccaani heen e ñaamde hee. Ko ɗoon yumma o siftini mo wonde ko ñaamde ɓadini mo. Ɗoon Aladiin ŋati ɓernde mum, mbele ina yoola sunaare nde. Fof e wa’de noon Aladiin roŋki ñaamde no ñaamirtuno nii, sabu miijooji. Aladiin nana ñippi gite e leydi tan ina deƴƴi alaa ko haalata. Yummiraaɗo oo ne ina jogii faayre e no Aladiin siforii nii, sabu o roŋki fof yoo dañ konngol e Aladiin. Ndeen ɓe kiirtiima haa ɓe ngaynii, yummiraaɗo o etii loskude mo, mbele annda ko o wondi, Aladiin haftii yahi leloyii. Oo jamma ɗoyngol alaa. Aladiin waali tan ko yi’de oo suka debbo e mbaadi mum, Badurul Buduur nana yaha ne arta e nder miijooji Aladiin.
 
Jamma juutɗo weeti, Aladiin fini, fooɗi jooɗorde mum ɓadtii neene mum ɗo mottata ɗo. Nde tawnoo uure so worɗi fusat, Aladiin ne fellitii yaltude e deƴƴere mum. Aladiin wi’: “Neene, miɗo haaɗna ɗoo deƴƴere am ndee; gila haŋki nde ngartu mi nder wuro ndee cikkatno ɗaa ko mi sellaano; miɗo sellunoo, ko gondunoo mi koo, mi waawaano haalande ma ko tinmi e ɓanndu am. Ɗuum dogojum e am haa ɗoo ɗo ngonɗen ɓuri hay ñawu bonde. Mi sikkaani so aɗa anndi nguun ñawu, kono so mi haalanii ma maa anndu.
Leegal men tinaani jamma haŋki ɓiɗɗo Laamɗo oo hono Badurul-Buduur yahii ɓuuɓtoyaade caggal kiraaɗe.
 
O fellitii o haalani yumma oo kala no o waɗno haa joofi, o wi’ neene: “Ko ɗum waɗi mi wa’de no mba’mi nii; miɗo yiɗi ɓiy Laamɗo oo gilli tiisɗi, sabu Alla e gilli ɗii heewde doole, mi waawaa haalande ma; tawde majaango fof gilli ɗii ina ɓeydoo e am, faam hannde jayngol gilli woni tan ko e ñaamde mi; tee hannde hay huunde waawaa ñifde ngol so wonaa mi heɓa Badurul-Buduur, oo debbo mo mbaadi mum honi pittaali. Ko ɗuum waɗi ko mi pellitto haa tiisi e am ñaagoyaade Laamɗo oo junngo ɓiɗɗo mum, hono Badurul Buduur.”
 
Yummiraaɗo heɗtii haala Aladiin no feewi haa yottii ɗo o wi’ omo yiɗi resde Badarul Buduur ɗoo tan, tappondiri juuɗe, hekkiti jaleeɗe. Aladiin yiɗi jokkitde haala mum, yummiraaɗo taƴi konngol e hunuko makko. O wi’: “Hee! Ɓiɗngel am, hol ko miijoto ɗaa kadi ? So wonaa kaaɗi njaggu maa, mbele aɗa suusi haalande mi kaa haala?”
Aladiin wi’: “Wallaay neene, miɗo wondi e hakkille am. Miɗo wi’ keŋ. Kono miɗo joottorinoo nande ɗee ñiŋooje, wonde ko mi kaangaaɗo, walla nii ko mi bonɗo nehdi. Anndu kam ko mi piɓɗo finnde tiiɗnde ñaagoyaade laamɗo oo ɓiɗɗo mum.”
 
Ndeen tan yumma oo wi’: “Ɓiɗngel am, so tawii tan ko goonga miɗo foti siftinde ma wonde kaa puɗɗiiɗo faaytude hoore maa; hay so a yiɗii siinude ko mbi’ɗaa koo, mi anndaa hol fof mo cuusɗaa ñaagaade yoo yah yottinanmaa ngal ɗoo nulal.” Ɗoon Aladiin hay denngi-dennginaani wi’: “Goɗɗo fof alaa so wonaa aan e hoore maa!” Jaabawol ngol e bettude, yummiraaɗo ɗeŋƴii wi’: “Miin! Laamɗo ! Miin kam, mi suusaa naatnude hoore am e ɗee geɗe.” O heɓɓitii o wi’ kadi: “Holi aan, haa aɗa wonda e peelelaagal miijaade resondirde e ɓiɗɗo Laamɗo maa ? Mbele aan kam, a yejjitii ko a ɓiɗɗo ñootowo ɓurɗo wonde miskiino e ñootooɓe fof wonɓe e laamorgo makko, miin neene maa oo ne mi ummaaki e jibinannde ɓurnde nde baaba maa ndee toowde? Maa taw aan a anndaa laamɓe ɓee ina caloo rokkude ɓiɗɓe mum’en yoo ndese hay e ɓiɗɓe laamɓe, hono mum’en, so tawii ɓe nganndii ɓeen ɓiɗɓe laamoytaako no maɓɓe nii ?”
 
Jeertinaali e hujjaaji ɗi yumma oo rokki ɗii fof e sellude, Aladiin wi’: “Neene! Miɗo jooɗtorinoo nande ko kaalɗaa koo fof, miɗo anndinmaa, ɗoo ɗo tolnii mi, alaa fof dey ko mbaawɗaa waɗde walla haalde ko ina yolbina fiɓnde am piɓmi e Badarul-Buduur ndee. Mbi’maami ko aan tigi nulatmi to Laamɗo too; so tawii kay a yiɗaa mi maaya, ko ɗum kadi woni ko tiisi.”
Yummiraaɗo ndaari Aladiin; o tawi tigi ko Aladiin haalata ko ina woɗɗi e mum, wontani mo tuuba-horde. O faamii hannde Aladiin ko ko fuɗɗii aayoraade mo. O wi’: “Ɓiɗngel am, ko mi neene maa, neene maa moƴƴo, keblaniiɗo waɗde kala sago maa ngam korsa. Kono so wontiino tan ko ndaartande ma e nder boomi hoddiiɓe men, kala feere maa en cippir heen haa keɓen. Kono adii won nde ngoƴa hade dewgal kay, yoo taw won ko njogiɗaa, walla boom won ko ngollataa; yimɓe roofolɓe wa’ɓe no mba’ɗaa nii, hade mum naatde e dewle, poti tawo ko ndaartude golle mbele ndaña ko nguurdi e ko nguurniri ko njogori addude koo. Aan a ƴeewaani jibinannde maa ko lesɗundi. A ƴeewaani kadi baasal maa ngal haa aɗa fooɗono ɓiɗɗo laamɗo. Oon mo nganndu ɗaa so yamirii yoo a rugge, hono majannde yitere tawata ko a ɗaatii. Aladiin! Artir jabbere maa! Miin kay mi anndaa fof no ndee feere ardi e maa; hol fof mo kollitat mi ngoo miijo? Haa waawa fawde mi kaaɗi? Mbele miin mo kaalan mi ɗum fof riddataa kam no riddirta rawaandu nii? Ngaanumma e hoore am! Miɗo anndi kay Laamɗo o ina yi’oo; so neɗɗo ardi e mum haaju ko wa’ino yooltaneede goonga, so a yaafnii ma ko o jaafotooɗo; kono mbele aan aɗa haandi e moƴƴere mbi’ɗaa yoo mi ɗaɓɓitoy ndee? Holi fof ko mbaɗataa ɓiɗɗo Laamɗo maa gorko? Holi fof ko mbaɗɗaa e nder leydi maa ko aɗa heɓtiniree? Holi fof no cuusirat mi ŋaaɓtude gaable am mi huccita e Laamɗo mi ñaago ɗum yiɗde maa ndee? Laamɗo e satiiɓe ɗum, nde ɗum waɗi fof, hono hojom ɓe peeca hunuko am koo. Won ko a anndaa, miin ciññatnooɗo hay so haaju am darinooma e huunde so miɗo hollita Baaba maa (yoo ƴi’e mum ɓuuɓ), hannde so wonti ko hakkude am e Laamɗo, maa feere am bon! Won kadi ko a anndaa goɗɗum: enen en njottotaako laamɗo men tawa en naworaani njeenaari mum, so tawii eɗen njiɗi ñaagaade huunde. No njeenaari ndii foti fof ina waɗi nafoore , sabu maa addan joomi mum heɗteede. Kono aan hay heɓde ma ko aɗa weltinira mo ina sattirmaa, haalaaka noon huunde fotnde e oo haaju mo ɗaɓɓirten mo. Ɓiɗngel am! Wonaa añande ma, wonaa salaade, kono njiɗmi ko yoo a artir hakkille maa, miijo ɗaa nganndaa, ngal donngal ina teddir maa, mbi’aa tawde ko noon waawaa laataade wolla wonde, celaa heen cele–weñ-ceŋ!”
 
Aladiin, caggal nde heɗtori haala neene mum kaa e hakkille, miijii, miijii, wi’: “Ko goonga neene. Ko peelelaagal ga baŋŋe am! Nulde ma to Laamɗo too ko sannju mawɗo wonande ma, sabu hulde mi alaa hay feere wootere waɗoore haa Laamɗo oo bismo maa no haaniri nii. Mi ñaagi maama yaafuya e kala ko jiiɓi hakkille maa. Kono miɗo wi’ maa, woto ɗum haawe, so a yi’ lew lewndu gilli wonndu e huɓɓude e nder ɓernde am ngol yejjitinii kam waɗde peeje ɗe keɓru mi ko ina deeƴna fittandu am nduu, kono miɗo jarribaa e Badurul-Buduur haa diwti, ko o Alla am nii. Haa jooni Aladiin ko ñiiɓɗo e yiɗde resde mo. Ko ɗum huunde tiiɗde e am, nde moomtotaako e hakkille am hee. Jooni kay caggal ko keɗtiimi haala maa kaa, mi faamii ko mi anndaano. Ko mbi’ ɗaa en njahataa e laamɗo juuɗe ɓole koo ko goonga. Hannde eɗen njogii ko nawɗen ko ina fota weltinde Laamɗo. Sabu njeenaari lobbiri ndi njogi ɗen ndii. Ko ngaddunoo mi e ñalawma ndaɗmi e maayde ndee miɗo sikki maa weltin Laamɗo. Mbi’atmi ko ngalu ngonngu e nder bataaji ɗiɗi ɗii e ko woni e dadol am koo, ɗuum ko cikkatno ɗen ko weeruuji goobaaɗi, ko mi keɓɗo pinal mum to nokkuuji yeeyooɓe cuɗaari too. Mi heɓii anndude ko kaaƴe dime ɗe hay gooto anndaa ko jarata njogi ɗen. Tee ɗee kaaƴe alaa fof kaanduɗo e majje so wonaa Laamɓe. Kaaƴe ɗe nji’mi to yeeyooɓe too ɓee fof, alaa fof fotnde e kaaƴe men ɗee rimɗude, wonaa hay e mawnugol: kaaƴe maɓɓe ɗee fof e maayde eɓe njeeya ɗe cogguuji tiiɗɗi; ɗe men ɗee kam haala mum haaletaake. Ndeke ko enen ngonno ɓe nanngiraani kaaƴe men ɗee no fotiri, nde tawnoo, en ngalanaano ɗe ganndal. Miin kay ko mi anndaa fof, so Laamɗo heɓii ɗee kaaƴe waawata tan ko weltaade. Eɗen njogii feere ɓakkere laaɓnde ɗo mbaawɗen waɗde ɗe. Ƴeewen no wa’ata, so en leemii ɗe heen, wootere kala e goobu mum.”
 
Yumma mum Aladiin addi feere ndee, Aladiin itti kaaƴe ɗee e bataaji ndee, leemiɗe e feere ndee. Ndeen weetii hakke no ɗe mba’i yooɗde nii e mbaadi-mbaalolinde nii, jalbude nii, Aladiin e neene mum fof mba’i no najɓe nii, sabu ɓe nji’atnoo ɗe tan ko e ndaneeri fitirla. Goonga nii Aladiin yi’no kaaƴe ɗee, wootere heen ina woni e lekki mum no ɓesnooje ni, kono nde wonnoo oon sahaa ko o suka, o jaggirnoo kaaƴe ɗee tan kono cuɗaari fuunti –funeere nii.
 
Caggal ɗuum, Aladiin wi’: “Neene, jooni dey kam wonaa rafi ko njottori ɗaa Laamɗo woni ngoƴa maa; sabu miɗo yananaa ndii njeenaari maa won sabaabu Laamɗo bismo maa e teddungal.”
Yummiraaɗo oo fof e waasde gooŋɗinde ko ɓiɗɗo o haalata koo, anndii kay kaaƴe ɗee ina mbaawi yottinde ɗum Laamɗo oo. Kono fof e wa’de noon, ɓernde roŋkii yoo deeƴ. Yumma o wi’: “Ɓiɗngel am; sikke alaa maa njeenaari ndii kam won sabaabu, haa Laamɗo oo laara mi, laarannde moƴƴere, kono ko yottinde nulal maa ngal wonata pette, sabu mi anndaa, so maa mi heɓan ɗum cuusal. Ndeen noon nduun yahdu alaa nafoore, sabu miɗo huli hay njeenaari ndi mbi’ɗaa hono mum alaa ndii hade men waasde ɗum noon kadi mi arta miɗo sooyi; nji’aa mi, kadi goddol maa taƴa. Miin kay miɗo jooɗtorii gootal e ɗee geɗe. Miɗo hula kadi hade Laamɗo hoynude mi, riddira mi no kaangaaɗo nii, walla naata fitina mawɗo tawa fitina oo doƴƴotoo ko e dow men.”
 
Yumma mum Aladiin jaŋtii geɗe goɗɗe keewɗe, mbele ɗuum fof Aladiin ina yahra caggal e feere mum ndee, kono giɗli Aladiin jogii e Badurul-Buduur, hakke Alla e mum’en yottaade kaagtudi, o roŋki waklude hakkille Aladiin. Aladiin ko ŋatɗo. O wi’ yumma oo, “Neene, yah darano haaju am oo. Walla noon kala musiiba keɓtiiɗo mi ko aan roondii sabaabu.”
 
Ndeen kaan haala saɗtii, yumma oo felliti yottinoyde nulal Aladiin ngal. Oon waktu tawi ko yahde galle Laamɗo oo gantinii; yummiraaɗo o felliti yahde no janngo mum. Yummiraaɗo o wi’: “Aɗa anndi so mi yottiima, Laamɗo jaɓɓimaa mi, ko adii fof maa o naamndo ko njogi ɗen e ngalu ko ɗuum fof o idirtoo; ndeen noon holi ko njaabotoo mi?”
Aladiin nde tawnoo ko haaju mum oo tan yi’ata. O wi’: “Neenooy, woto hulat! E kala ko ina wona. Aan kay yoo hakkillaaji men ngon e hol no Laamɗo bismorto maa. Ko heddii koo tiiɗaani; jaabawol mum heɓoto, sabu miɗo felliti kaa fitirla ngonka e addande en nguura ɗee kitaale kala roŋkata humtande mi oo haaju.”
Ndeen Yummiraaɗo o nani kaa haala , roŋki ko jaabii. O miijii e hoore makko e ko ɓiɗɗo o haali koo, o faami kaa fitirla ina waawi addude kawisaaji ɓurɗi gaddugol nguura. Caggal nde miijo makko ɓenndi e baawɗe fitirla ka, o jogii coftal, o seerti e kulol ngol o joginoo e ñaagonoyaade ɓiyiiko, Badarul-Buduur ɓiy Laamɗo oo.
 
Caggal ɗuum, Aladiin wi’: “Neene, aɗa siftora kam huunde nde pot ɗaa reende tan ko sirlu men oo. Ko e sirlu men hee tan, kumtugol haajuuji men fawii.” Lelnde yontii. Aladiin e neene mum baynondirii. Giɗli tiisɗi e eɓɓooji kam e njoorto ngaluuji jaajɗi ɗi Aladiin jogii e Badarul-Buduur, kaɗii Aladiin renndinde yitere. Nde tawnoo mo ɗaanaaki finataa hafto tan; Aladiin ummii gila e joggaali ngori gadani, o raaŋani yummiraaɗo oo. Ndeen o yottiima, o wi’:  “Neene! Ummo ɓoorno comci maa njaha, mbele aɗa yottoo law damal galle Laamɗo waktu nde mawɗo jaagorɗe kam e jaagorɗe e jaambareeɓe leydi mawɓe ɓee ngarata ndee. Nde tawnoo ko oon waktu e hoore mum, Laamɗo e hoore mum tawetee ɗoon.”
 
Yummiraaɗo oo ne waɗiri no Aladiin yiɗirnoo nii kala. Yumma ƴettii feere waɗnde kaaƴe dime ɗee, waɗii ɗum e bagiiji ɗiɗi laaɓɗi. Heen gooto ko koyɗo, goɗɗo oo ko tekkuɗo seeɗa. O renndini ceɓe ɗee, o haɓɓi, o weelnii, o yahi omo weltii e ɓiyiiko haa ko ɗoon waawi haaɗde. Yottaade mo e hawrude mo gila e mawɗo jaagorɗe oo haa e jaagorɗe keddiiɗe ɗee, yimɓe moƴƴuɓe sato Laamɗo oo, kamɓe fof ɓe kawriti ɗo damal galle Laamɗo ɗoo.
Jamaanu jogiiɓe soklaaji e ngal pottital noon ina keewi no feewi. Nokku oo ko boleeru yooɗndu, yaajndu, lugguru. Ndu damal jaajngal ŋarɗungal.
Ndeen yumma mum Aladiin naatii, o waɗi feere haa o huccundiri e Laamɗo oo wondude e mawɗo jaagorɗe oo kam e yimɓe mawɓe satiiɓe Laamɗo ɓee kala, to baŋŋe ñaamo e to nano.
 
Nde waktu oo yonti, yimɓe ɓee ngoni e noddireede gooto gooto. Neɗɗo kala e haaju mum. Haajuuji kuccana, ñaawooje naatanaa haa waktu jooɗnde nde Laamɗo oo e hoore mum tawetee ndee yonti, o yaafii yimɓe, o fa’ti to nokku makko keeriiɗo oo. Mawɗo jaagorɗe o rewi e makko, jaagorɗe goɗɗe e yimɓe toowɓe heddiiɓe ɓee kooti. Kala arnooɓe kooti, ɓee heen njahii ina mbeltii, sabu liɓde ɓe ñaawdunoo, woɗɓe ina cunii e ñaawoore yannde e mum’en, heddiiɓe ina miijo ko mum’en e balɗe garooje. Ndeen yumma mum Aladiin yi’ yimɓe ɓee ina njaha, kadi Laamɗo e hoore mum naattii, o sikki gasii Laamɗo oo artataa, o fa’ti galle maɓɓe. Aladiin nde tawnoo ko ɗaminiiɗo, jonnde alanaa ɗum saka noon ŋoŋɗi. Nde o sooyni Yumma makko ina ara ina weelnii njeenaari ndi nawornoo, o roŋki anndunde holi ko neene makko foti artirde to Laamɗo too.
 
Ndeen yumma oo yottiima, Aladiin roŋki ŋaaɓtude hunuko mum naamndoo ko neene mum artiri, sabu makko hulde, mbele wonaa kabaaru ɓurɗo bonde oon artiri. Yummiraaɗo oo nde tawnoo meeɗaani naatde galle Laamɗo, saka anndude ko waɗetee toon wi’i ɓiɗɗo mum e ɗii konnguɗi mbele ina itta ɗum e muumre.
“Ɓiɗngel am, mi yi’ Laamɗo; miɗo yananaa ne Laamɗo yi’ii kam. Njooɗinoo mi ko yeeso makko tee hay gooto ɓilaaki hakkunde amen; kono no yimɓe ɓee cokliri mo nii, ɓee baŋŋe ñaamo, ɓee baŋŋe nano ina ɓurti no feewi haa miin e hoore am miɗo yi’a maale tampere e yeeso makko. Miɗo sikki nii nde yahnoo haa juuti ko haaɓre itti mo ɗoon, o naatoyi, o woppi ɗoon yimɓe yiɗnooɓe yottinde haajuuji mum’en. Miin hoore am tawi ko mi fuɗɗii ma haaɓde, sabu tawi ko mi tampii no feewi, darnde ndee juutii; kono yoo hakkille maa deeƴ hay dara bonaani e haaju men oo. Mi waasataa ruttaade toon janngo haawnaaki haajuuji Laamɗo oo heewrataa noon fof.”
 
Giɗli Aladiin fof doolnude e Badarul-Buduur, haɗaani Aladiin yondinaade e yeewtere neene mum artiri ndee. O wallitorii muñal. O heɓii weltaare mawnde e nande neene makko huccondirii e Laamɗo, ɗum woni neene makko waɗii taaɓal gadanal. Ɗum hokkii mo njoorto maa neene makko waaw waɗde feere no darorii yeeso laamɗo o yottina haaju makko oo. Ndeen yahii haa weetii neene makko roƴi no waɗnoo haŋki nii. Kono ngol laawol feewaani sabu nde o yottii, o tawi ko damal batirde ndee ko ko uddii. O anndinaa batuuji ɗii cownat, kono yo o artu janngo. Ndeen o yahi, o habri Aladiin. Aladiin jokki e muñal wonnoo ngal. Noon woori haa yummiraaɗo ruttii toon hakke laabi jeegom. Laawol heen fof ne omo yaha haa o jooɗo yeeso laamɗo kono heɓataa teeldude e mum haa o waawa yottinde haaju makko. Ko noon ne jogornoo woorude; yah ngarta laabi teemedere tawa o yottinaani haaju makko. Kono ko Alla feewni feewat. Ko o arata koo fof laamɗo ina waɗti e makko yitere.
 
Laamɗo oo noon heewi jooɗdaade tan ko e wullittooɓe, kono kaŋko o jeyaaka e ɓeen. Ko ñande heen nde Laamɗo ummii e batu fa’ti to nokku too yamiri mawɗo jaagorɗe oo, wi’: “Debbo gooto ina ara ɗoo kala nde njogi ɗen batu, omo jogii ko wa’no huunde soomaande e bagi nii, o darotonoo ko yeeso am haa batu fusa, mbele aɗa anndi ko o ndaartata?”
 
Mawɗo jaagoorɗe oo e humpeede kabaaru debbo o, deƴƴiri noon haa ɓooyi, o wi’: “Aan laamɗo mawɗo, aɗa anndi rewɓe kay kabaaru mum en fof ko goytaali ɗi ngalaa faayiida tan heewi addude ɗum’en. Ko nganndu mi tan oo debbo foti addude ɗum ko geɗe ɗiɗi: maa wonii ko o garɗo wullitaade ɗo maa ɗoo, ko ina yeeya conndi ndi moƴƴaani walla geɗe bolle puuyɗe goɗɗe.”
 
Ngool jaabawol roŋki yonde laamɗo oo. Ɗoon Laamɗo wi’: “Ngol so debbo oo arti, hoto yejjit noddude mo mbele eɗen nana koo haali.”
Caggal nde laamɗo gayni haalde mawɗo jaagorɗe o ɓuuccii junngo mum fawi e hoore, hollirde ko ɗooftiiɗo yamiroore Laamɗo oo. Yumma mum Aladiin e woowde daraade e yeeso laamɗo, yejjitii tampere yah ngartaa oo sabu ko pellitɗo daraade e kala haaju Aladiin holliti. O finii,o dawani galle laamɗo no woowi waɗde nii. Yottaade mo, tawi batu jooɗiima. Hade mawɗo jaagorɗe habrude, tawi Laamɗo sooyniima yumma mum Aladiin. Ɗoon njurum makko jippii e yumma mum Aladiin. O wi’ mawɗo jaagorɗe oo: “Hade maa yejjitde debbo mo mbi’no maa mi oo nana. Noddu mo ko adii nde noddata goɗɗo, adoo haalde keɗo ɗen ko o wi’ata.”
 
Ɗoon e ɗoon hooreejo jaagorɗe oo holli mawɗo ñaawooɓe oo debbo oo; tawi nii oon ko kebinooɗo yamirde debbo oo yo naat, sabu o yi’i e mum ɗooftaare sabu muñal mum. Mawɗo ñaawooɓe oo ɗofti mo haa to jappeere laamɗo too, woppi mo toon, fa’ti to sara mawɓe jaagorɗe to. Yumma mum Aladiin, nde wonnoo ko goowɗo yi’de no yimɓe ɓe goowiri waɗde so ina kaalda e Laamɗo oo, o horfinii e leydi, o sujji e mbertateeri jappeere ndee; o woori noon haa Laamɗo oo yamiri yoo o ummo, o ummii.
 
Caggal ɗuum, Laamɗo wi’: “Aan debbo moƴƴo, miɗo yi’maa aɗa tawtoree batuuji, gila fuɗɗorde haa wortorde; hol ko woni haaju maa?”
Yumma mum Aladiin sujji laawol ɗimmol kadi caggal nde o nani ko Laamɗo haali koo. Ndeen o ummiima, o wi’: “Yaa aan Laamɗo! Laamɗo winndere, hade am saaktude haaju am kaawniiɗo mo sikkotaako, miijotaako gadduɗo mi e yeeso jappeere maa toownde ndee, miɗo ñaagoo nde njaafoto ɗaa mi e peelelaagal am walla cuusngaccaagu am e hollitde ma kabaaru mo ngaddu mi e yeeso maa oo. Hakke ko ñaagotoo mi koo e haawnaade e hulɓinaade miɗo gergerta jaangol gacce.”
Nde o gayni haalde, Laamɗo ñaagii yimɓe ɓee fof yoo njaltu haa heddo mawɗo jaagorɗe oo, mbele yumma mum Aladiin ina ɓura wellitaade. Nde yahnoo haa jamaanu oo yalti, Laamɗo o wi’: “Debbo moƴƴo! Jooni aɗa waawi haalde haaju maa no weldu maa, ko aldaa e kulol.”
 
Yumma mum Aladiin nanii ko Laamɗo oo haali koo fof; ɗum fof dey e wa’de noon yumma mum Aladiin roŋkii hoolaade wellitaare nde Laamɗo rokki ɗum ndee; sabu hulde haaju mo jogii hade addande ɗum kataa, omo miijo haa jooni hol fof no moɓortoo gacce ɗe o sooynii so o yottinii oo haaju mo Laamɗo jooɗtoraaki nande. Yumma mum Aladiin jokki e ñaagaade, wi’: “Yaa aan Laamɗo joom semmbe, mbele miɗo waawi ñaagaade yoo a rokku am hoolaare wonde a waɗataa kam hay huunde so tawii ko njogor mi haalde ko wa’ii e maa no yawaare walla bonneedaagal? ”
 
Laamɗo wi’: “Aan debbo moƴƴo! Mi yaafimaama gila jooni kala ko njogor ɗaa haaloyde, etee haal ko njiɗ ɗaa, kaaldaa no weldu maa.”
Nde o heɗii jaabawol Laamɗo, o felliti fillanaade Laamɗo haaju makko. O tuggi tan ko gila ɗo ɓiɗngel makko Aladiin yi’ Badarul-Buduur, haa giɗli caɗtuɗi koɗii ɗum, haa no ɗiin giɗli kaaŋɗiniri Aladiin haa roŋkiti jonnde e darnde, haa yottii e no Aladiin haɓɓorii tan ko maa kaŋko neeniraaɗo oo, ko maa o daroo yeeso Laamɗo oo, o ñaago Badarul-Buduur mbele o resa ɗum, kaŋko o laato esiraaɗo; o holliti hay no haɓiri e Aladiin mbele riiwta ngoon miijo e hakkille mum, sabu anndude doole maɓɓe e martaba heɓaani ɗo eɓe ndesondira e Laamɓe maɓɓe.
 
Nde o gayni, o wi’: “Laamɗo mawɗo! Ko nii dey wa’i; njaafoɗaa mi, njaafoɗaa ɓiɗngel am ngel, haala fof noon mi haalii ngam o woppa ngoo miijo kono o salii; so tawii a yi’ mi arii haa ɗoo ko kaŋko e peelelaagal makko; kono miin hoore am miɗo anndi mi alaa martaba ngaal esiraagal, kono tawde tan o yahdanaama haa o wi’ ina jarani mo wartaade so o heɓaani Badarul-Buduur.”
Laamɗo oo heɗtii ko debbo oo jaŋtii koo fof heɗtorii hakkille, ñirɓinaani heen yeeso haa holliri mette walla koyeere walla nii yiɗde seyfitde ɗaɓɓaande ndee. Kono hade makko jaabaade, o naamndii hol ko debbo oo addori nde tawnoo o yi’ debbo oo ina jogii ko sooma e bagi. Ɗoon tan debbo oo addoyi feere nde o addornoo omo waɗi to les jappeere Laamɗo too, nde o sujjanatnoo Laamɗo oo ndee. O muurti feere ndee, o holli Laamɗo oo kaaƴe ɗee.
 
Ndeen Laamɗo oo yi’i ɗee kaaƴe dime, jooɗɗe, ñilkooje, ɓutte ɗe o meeɗaani yi’de hono mum’en, hay gooto waawaa jaŋtaade mbellamma mbo Laamɗo oo jogii e hoore mum. Laamɗo deeƴii ko juuti. Miijooji nana pilpiltondira e hakkille Laamɗo. Ndeen yahii haa hakkille oo deeƴtii, Laamɗo jaɓi njeenaari ndii e juuɗe debbo oo, o weltii haa o roŋki jaggude mbellamma, o wulli: “Ah ɗum yooɗii! Kooni ko ɗum aaɓi!”
Ndeen o gaynii yeeɓde kaaƴe ɗee, o teɓɓii ɗe mbele o annda wootere fof ko jarata, o hucciti e mawɗo jaagorɗe makko ɗee, o holli ɗum feere ndee, o wi’: “Ƴeew, njaɓaa no njaɓir mi nii, ko hay gooto waawaa yi’de e aduna hee, ko ɓuri ɗoo yooɗde e timmude.”
 
Mawɗo jaagorɗe oo ne jarribaa no feewi e ndii njeenaari. Laamɗo wi’: “Anne! Holi ko mbi’ɗaa e ndii njeenaari? Mbele ndii njeenaari, haandaani e ɓiɗɗo am oo, haa mi waawa rokkude junngo gadduɗo ndi oo?”
Ɗiin haalulaaji laawii mawɗo jaagorɗe oo; nde tawno won fodoore Laamɗo fodnoo. Woodii nde Laamɗo fodnoo maa rokku ɓiɗɗo mum debbo oo suka gorko mo mawɗo jaagorɗe oo nehnoo. Ɗum wontani mawɗo jaagorɗe oo sunaare, sabu omo anndi weltaare Laamɗo jogii e njeenaari ndii, ina waawi waylude miijo Laamɗo, fodoore adannde ndee firtoo.
 
Ɗoon mawɗo jaagorɗe oo tukkii e nofru Laamɗo oo, ñummbii wi’: “Hay gooto kay waawaa yeddude wonde njeenaari ndii ina haandi e Badarul-Buduur, kono njiɗnoo mi ko mbele aɗa rokka mi hay so lebbi tati, mbele mi annda ɗo keedtir mi. Jooni fa’de ndeen ina gasa ɓiɗɗo am oo dañii njeenaari ɓurndi njeenaari Aladiin ndii, tawa hay aan tawo, a meeɗaa yi’de hono mayri.”
Laamɗo fof yenaneede, ɓiy jaagorɗe mum, sammat dow e les heɓaani hono njeenaari ndii, jaɓani mawɗo jaagorɗe oo ñaagunde mum.
Caggal ɗuum, o hucciti e yumma mum Aladiin, o wi’: “Debbo tedduɗo aɗa waawi hootde kabraa ɓiɗɗo maa oo mi jaɓii ko o haali koo; kono mi waawaa teeŋtinde dokkal ngal, ɗoon ɗo mi heblaani ɓiɗɗo am Badarul-Buduur. Heblaade mo ina naamndii lebbi tati; so ndeen yontii, ngartaa.”
Yumma mum Aladiin dañi weltaare mawnde, sabu dañde ko sikkaano. O sikkaano omo waawa yi’dude e Laamɗo, jooni o dañii hay ko o ndaartannoo koo . Omo waawno hay sooyde, wontana mo gacce, kono ko jam tan. O jaggi laawol o hooti.
 
Nde o yottii, geɗe ɗiɗi ngaddani Aladiin faamde wonde yumma mum addi ko kabaaru belɗo: heen geɗal ko artude mo law, geɗal ɗimmal ngal ko yeeso makko ina laaɓi, ina jalba weltaare.
Aladiin wi’: “Ooy neene! Mi ɗaminto ne! Walla mi maaydat e sontaare kadi?”
Ndeen o muurtiima, o jooɗiima, o wi’: «Ɓiɗngel hade mi sukkude foofaago maa, miɗo wi’ maa yoo a welto. » Yummiraaɗo jokki e habrude gila no yottorii Laamɗo, nehdi e peeje mum haa e tolno (qiima) njeenaari ndii e heewde semmbe; kulol ngol o jogino hade oon waylude hakkille Laamɗo, bonna haaju makko oo, haa teeŋti nde mawɗo jaagorɗe o tukkii e nofru Laamɗo oo ndee woodi ko o ñummbanii ɗum hade am heɓde jaabawol Laamɗo.
 
Aladiin weltii haa no feewi e oo kabaaru lobbo mo o heppannoo nande. O heddii omo ñaagonoo yummiraaɗo oo e tampere yah ngartaa mo o fawi ɗum fof, mbele omo heɓa sago makko. Aladiin heddoraama miijo no heɓrata feccere fittaandu mum nduu. Lebbi tati ne keewri Aladiin kono omo muñi, ngam ɗaminaade konngol Laamɗo ngol firtotaako, ɗum noon yaawii, leelii fof ko ko arata.
Fof e wa’de noon, Aladiin alaa e mum heppude dewgal mum e Badarul-Buduur heddii ko waktu fof ɓennuɗo e ñalawmaaji ɓennooji. Nde yahi haa timmi lebbi ɗiɗi yumma ndaarti no huɓɓiri fitirla ka ronki heɓde nebam kuɓɓir ɗam tawi gasii e galle hee. O yalti ndaartoyde nder wuro. Nde o yahi haa to nder wuro too, o tawi ko wuro ngoo fof ina diira mbellamma. Jeeyirɗe potnooɗe uddude law fof o tawi ko ina udditii, ina ñaantaa gila e piindi haa e berfetti haa e ñilkonilkooji goɗɗi. Gooto fof ina hollira gila e baawka mum, ñeeñal haa e coftal. Gooto fof ina hollira weltaare mum ɗo tolnii. Laabi ɗii fof uddii yimɓe alla e keewal gila noon e konuyaŋkooɓe joom keɓtinirɗe, ina mbaɗɗii dimaaɗi ina ciŋkaa haa ŋarɗi, haa e yimɓe taamakuruyaŋkooɓe, ɓee ina catii ɗi, ɓee ina mbaɗa yah ngartaa. Yumma mum Aladiin naamndii jeeyoowo gooto, ko woni sabaabu dillere ndee.
 
Oon wi’: “Ih jam! Debbo moƴƴo; hoto ngonno ɗaa? Mbele a anndaa ko hannde ɓiy mawɗo jaagorɗe oo resata ɓiy Laamɗo oo hono Badarul-Buduur?
Ɗum ne jooni jooni o haljita ɓuuftaade; ɓee konuyaŋkooɓe toowɓe nawa mo galle Laamɗo too sabu ko toon lenngi ɗii mbaɗata.”
Yumma mum Aladiin naniraani oo kabaaru jam, o dogi o hooti, o yottii omo fekkori; o tawi ɗoon ɓiyiiko jogorɗo nande kabaaru mo joodtoraaki. O wi’: “Ɓiɗngel am, geɗe maa fof mbonii! Njowitino ɗaa ko e fodoore Laamɗo ndee ndeke laataaki.”
Aladiin wi’ mo: “Neene, hol e geɗe ɗe Laamɗo si’nataa fodoore mum? Holi no nganndir ɗaa ɗuum?”
Yumma oo fillanii mo no ɗum yahrinii fof. Ndeen Aladiin nanii oon kabaaru, tan o dooyi, o yoorti no mo jamngel ƴiiwoonde yani e mum nii. Mo ɗum heɓtii fof ko noon wa’ata; sabu kiram cuuɗiɗam haɗi mo ɓooyde e kaan ngonka. O siftori ɗoon e ɗoon fitirla ka, kaa fitirla ka nganndu ɗaa ko nafoore makko mawnde. O dukaani, o ƴattaaki wonaa Laamɗo oo, wonaa mawɗo jaagorɗe oo wonaa ɓiɗɗo mum.
O wi’ yumma makko: “Neene! Hannde ɓiɗɗo jaagorɗe oo weltortaako no sikkirta nii. Njiɗ mi ko keblanaa en ko hiraande, miin miɗo ga nder suudu am too.”
Yummiraaɗo oo faamii wonde Aladiin woni ko e ƴeewde so tawii fitirla kaa ina waawa haɗde dewgal ngal yottaade haa lelnde. Ndeen Aladiin naatii suudu mum, o ƴetti fitirla ka, o woogi ka ɗo o woogannooka ɗoo. Ɗoon e ɗoon jinne oo laaftii yeeso makko wi’: Holi ko njiɗɗaa? Miɗo heblii wonde maccuɗo maa, no keblorii mi wonde maccuɗo kala jogiiɗo kaa fitirla, miin e maccuɓe fitirla kaa fof.”
 
Aladiin wi’: “Ee hey maa! Heɗto. Haa ɗoo, nde coklunoo mi kala a addanii kam ñaamde, jooni noon ko haaju goɗɗo. Mi neliino yoo mi rokke ɓiɗɗo Laamɗo hono Badarul-Buduur mi resa ɗum. Laamɗo yahiino haa fodani mi; o ñaagii yoo mi muño fotde lebbi tati. Jooni noon, o huurnaani fodoore makko ndee; jamma hannde suka debbo oo, ko ko hurtoytoo, ina hokkee ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo; sikke alaa heen. Jooni njiɗ mi ko so kamɓe yombayɓe ɗiɗo ɓee ɓe leliima ndoondoɗaa ɓe kam ɓe e leeso maɓɓe fof ngaddaa ɓe ɗo am ɗoo.”
Jinne o wi’: “Kaliifa am! Maa mi waɗ ko mbi’ɗaa koo. Aɗa jogii haaju goɗɗo mo aɗa yamira mi?”
Aladiin wi’i: “Jooni ko ɗum tan woni haaju am ɓurɗo daraade.”
Jinne o wirnii.
 
Aladiin yalti woni e hirtodaade e yumma mum e wellitaare. Ndeen ɓe ngaynii hirtaade, ɓe ngoni e yeewtude ko fa’ti e dewgal ngal. O anndini yumma makko dewgal ngal ko huunde nattude waɗde mo sokla. O ummii, o fa’i suudu makko mbele yummiraaɗo oo ina waawa ɗaanaade. Kaŋko o ɗaanaaki sabu omo fadi haa jinne oo golla yamiroore o rokkunoo yoo waɗ. E oon dummunna noon geɗe kurtungu nguu fof tawi peewnaama to galle Laamɗo too; yimɓe mbelnii. Nde yahi haa huunde fof timmi mawɗo moraaɓe wonndude e ɓiɗɗo Laamɗo o; ndeen ɓaaƴii ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo, oon sortii. Konuyaŋke keɓtinaano oo naatni mo to hoɗorde Badarul-buduur joom suudu makko. Eɓe naata suudu, haa o yottoyii to leeso njommbaawu too. O adii lelaade. Caggal ɗuum, debbo Laamɗo oo ne ari ina ardi e sete rewɓe woɗbe e wonndude rewɓe, wonnduɓe e ɓiɗɗo Laamɗo oo. O nawi jombaajo oo suudu mum. Omo salsalna no yombayɓe maɓɓa ngoowi waɗirde nii. Debbo Laamɗo oo, walli mo ɓooraade, lelni e leeso, alaa e sago, caggal ɗuum o jaɓɓii mo, o ñaaganii mo jamma moƴƴo. O yalti kaŋko e rewɓe ɓee; ko kaŋko wattindii yaltude, o uddi damal suudu.
 
Jinne oo ina heppannoo ko yottotoo mbele ina si’na yamiroore Aladiin ndee.
Ko adii nde gorko ina wi’a ina mooyta joom suudu mum, tawi jinne roondiima leeso e yombayɓe fof fukkoyii to suudu Aladiin. Kaawis mawɗo jaggi ɓe.
Aladiin kam nde tawnoo ina jooɗtorino ɗum hay sunaare wootere alanaa ɗum e yi’de ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe ina lelii sara Badarul –Buduur.
Aladiin wi’ jinne oo: “Ƴettu oo jommbaajo gorko cokoyaa ɗum suudu nanngam, ngartaa subaka janngo, caggal puɗal naange. Ko ɗoon tan jinne oo diftii gorko ɓiɗɗo jaagorɗe o, alaa fof ko oon ɓoornino so wonaa simis, o nawi mo to nokku to Aladiin yamirnoo mo too. Ndeen o yottinii mo, o wutti e makko henndu, haa weeti o dillaani.
 
No Aladiin wa’i jarribeede e Badarul-Buduur nii fof, o juutnaani haala hakkunde maɓɓe. Ndeen yahii hedditii kamɓe ɗiɗo, Aladiin wi’: “Woto hul ɗoo hay dara, aan ɓiɗɗo Laamɗo, jokkollo. Ɗoo ko e nokku kisal ngonɗaa. Miin fof e yiɗde ma, sabu njooɗndam maa e jarabi mo njogii mi e maa. Mi yawtataa keeri ndimaagu etee mi yaɓɓataa hurum mawɗo mo potmi joganaade ma oo. So a yi’i miɗo ittee e sago am haa mi waɗa nii wonaa e yawaade ma, ko ngam haɗde mo pooɗondirat mi oo, feewnitaade e maa, ngam baaba maa luutndiima fodoore rokkunoo mi ndee.”
 
Badarul-Buduur nde tawnoo alaa fof ko anndi e ko Aladiin haalata koo, waɗtaani heen hakkille; nde tawnoo ndeen fodoore baaba mum yottinaani ɗum. Ko ɗuum waɗi alaa ko o waawi jaabaade e ko Aladiin yeewtata koo. Ko wonaa ɗuum kadi kulol e kaawis mo o wondi oo, ina jeyaa e ko haɗi Aladiin heɓde e makko konngol. Aladiin heddaaki e kaan ngonka: o ɓoorii, o lelii e lelnde ɓiɗɗo jaagorɗe fotnoo lelaade ndee oon jamma. O ruŋtii Badarul-Buduur omo fali hakkunde maɓɓe silaama, hollude so o huuñtii ndimaagu suka debbo oo o foti ko wareede. Weltaare Aladiin yonii e haɗde mi mawɗo jaagorɗe oo mbellamma e oo jamma. Ko ɗuum waɗi o ɗaanii ɗoyngol belngol oo ɗoo jamma. Kono suka debbo oo, hono Badarul-Buduur heɓaani ɗaanaade haa weeti, sabu gila o jibinaa o meeɗaani dañde jamma ɓurɗo oo jamma meɗtude.
Ko jamma Badarul meɗti koo fof, so en njiɗii mbi’en jamma mo ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo waali oo ɓuri meɗtude e haaɓnaade.
 
Ndeen yahii haa weeti, Aladiin somaani woogde fitirla kaa nii, jinne oo ar tan e no o wi’runo ɗum nii, o tawi ko Aladiin ina ɓoorno comci mum; o wi’: “Aladiin! Mi ari. Hol ko woni yamiroore maa nde potmi waɗde?”
Aladiin wi’ jinne oo: “Yah addoy ɓiɗɗo jaagorɗe oo e nokku ɗo mbaɗno ɗaa mo oo, pawaa mo e leeso, nawtaa mo to galle Laamɗo too, lelnaa mo to suudu ittuno ɗaa mo nduu.”
Jinne oo yahi ƴettoyi mo. O ƴettii leeso ngo ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe e Badarul-Buduur fof o waɗti ɗum’en to o ittunoo ɗum’en too. Ɗuum fof waɗii alaa e maɓɓe fof ji’ɗo jinne oo, saka eja maale mum. So wonaa ɗuum hay no jinne oo wa’i bonde ŋari nii tan, ina waawi warde ɓe kulol.
 
Hay haala hakkunde Aladiin e jinne oo ɓe ejaani, alaa ko ɓe tinata so wonaa no leeso ngoo yerɓirta nii, yahde ɓe e artude ɓe; ɗum kay yonii kulol. Jinne, joɗɗinde ɗum leeso ngoo, Laamɗo oo ina yottoo; tawi ina ari ƴeewde no ɓiɗɗo mum waaldi e jamma mum njommbawu gadano. Ko salminde e duwanaade ɓiɗɗo makko ñalawma moƴƴo. Ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo, nde tawno waali ko e ɓuuɓol, tawi ko ŋoggaaɗo jaangol, nde nani damal ina dilla, dogi naatti e comci mum ɗi ɓoornino haŋki mum ɗii. Ndeen Laamɗo oo naati fa’i e ɓiɗɗo mum; o ɓuuccii hakkunde gite ɓiɗɗo oo ɗiɗi, no ɓe ngoowi waɗirde nii. O salmini mo, o naamndii mo no o waaldi. Kono ndeen o ƴeewii mo no moƴƴi o yi’aani e makko maale fof kollooje mo mbelamma e yeeso ɓiɗɗo oo, wonaa puungol ƴiiƴam e yeeso wonaa maande woɗnde fof.
 
Ɓiɗɗo dillaani daalaani, sabu kulol e kaawis jaggungol ɗum ngol. Suka debbo werlii mo ndaarki suno e mette. Laamɗo werlii mo kadi konngol ɗuum fof suka debbo oo jaabaaki. Laamɗo yahi ina sikkitii yoo taw wonaa gacce tan ɓiɗɗo mum wondi. Ɗoon o yahi to yumma mum suka debbo too, o sifanii ɗum no o tawri e no o waɗdi e ɓiɗɗo maɓɓe debbo. Ndeen yummiraaɗo nanii ko Laamɗo oo sifii koo, o wi’ ɗum fotaani waɗde ngaanumma e hoore maa; ngam alaa jommbajo mo gacce njaggataa, caggal jamma mo wirnodaa oo haa weetii. Ndaar maa taw wonaa nii o jokkirta e nder balɗe ɗiɗi haa tati. Miin e hoore am maa mi yah toon jooni. Maa haawu am so tawi o waɗii kam no o waɗ maa nii.
Caggal mum debbo Laamɗo ɓoornii comci mum fa’i to ɓiyum debbo.
 
Nde o yotti, ko kaŋko nii ɓuri dañde ko o joottoraaki. O tawi nii ko suka oo ummaaki tawo. O ɓuuccii mo, kono o haawaa no feewi; ɓiɗɗo oo jaabaaki mo; bone gasaani, sabu nde o ndaari mo tan, deeƴre ndee, sunaare ndee e mba’di ndii fof holliri won ko njoltani Badarul-Buduur. Yumma makko wi’: “Ɓiɗngel am, hol ko waɗi a hollirtaa weltaare maa e ko min ɓuuccoto maa koo? Mbele ina yooɗi mbaɗdaa nii hay e neene maa? Cikkataa maa taw ko mi waawaa faamde geɗe baawɗe heɓtaade neɗɗo e ko wa’i nii? Miɗo sikki a wonndataa e ngoon miijo, so won ko joltan maa, haalan am gila law, mbele ɗum ittami e oo ngaanumma mawɗo.”
 
Ɗoon tan Badarul-Baduur ƴekkitii ƴekkitaare mawnde, o felliti yaltude e deƴƴere makko ndee. “Eeh neenoy am! Tedduɗo am, yaafo mi, so mi ŋakkinii teddungal pot mi waɗande on ngal. Hakkille am ko ko diwi; ina jiiɓii haa diwti, sabu kaawisaaji nji’mi e oo jamma ɗii. Haa ɗoo ɗo ngon mi kaawis ina jaggi mi, mi anndaa ko ngon mi tawo.”
O sifanii yummiraaɗo oo geɗe ɗee fof no njahri, gila ɗo o ittaa e galle baaba he kaŋko e joom galle makko, haa ɗo ɓe nawaa e suudu Aladiin fakkundu nduu, ɗo gorko ittaa sara makko haa ɗo ɓe ngartiraa galle baaba, fof e nder majaango yitere.
“Ɗum gasaani waɗde haa baaba am ari. Hakkee alaa e sunaare e mette e ɓitteede fittaandu mi roŋku hay ruttude mo salminaandu hay gootol. Miɗo sikki noon o mettintaa heen, haa o yi’ra ɗum no waasde mi weltaade e teddungal ngal o waɗani mi ngal. Maa o yaafoo mi so o faamii mette am e musiiba garanɗo mi oo, eno mba’mi yurminaade nii haa jooni.”
 
Debbo Laamɗo o heɗtii ko ɓiɗɗo oo haali koo no moƴƴi, kono roŋki gooŋɗinde. O wi’: “A waɗii ko moƴƴi nde a haalanaani baaba maa kaa haala. Woto haalan hay gooto so wonaa ɗuum wi’ete ko a haangaama.”
Ɓiɗɗo oo heɓɓitii, wi’: “Neene, miɗo anndin maa hay huunde heɓaani mi. Ko goonga ɓolo kaalan maa mi. So tawii kadi a yedditii ma aɗa waawi naamndaade joom galle am, maa yi’ ko hono ɗum o haalantu maa. Maa mi naamndoyo mo, kono hay so haalii ko kaalɗaa koo ne; miin mi gooŋɗintaa. Njiɗ mi ko ittaa ngoo miijo e hakkille maa. Pot ɗaa hannde ko werlaade ndaarɗi maa, nji’aa ɗii ñalɗi mbellamma juɓɓinaaɗi ngam welnude njommbawu mon. Galle oo e leydi ndii fof woni ko e welnere, etee maa nde duumo balɗe keewɗe. Mbele a nanaani kolli, liite, bawɗi e buubaaji oolotooɗi ɗii? Ɗee geɗe fof so aɗa yi’a ɗe walla aɗa nanaɗe foti ko weltinde ma njejjitinmaa kecce ɗe kaalanɗaa mi ɗee.”
 
Debbo Laamɗo oo noddi rewɓe heblooɓe ɓee. O ummini mo. Ndeen o yi’ Badarul-Buduur ummii ma ina feewnitoo, o yahi to suudu makko too, o wi’ baaba oo: “Badarul Buduur wondunoo tan ko ƴeeƴe, kono jooni fof rewii laawol.” Caggal mum o noddi ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo, mbele o loska ɗum. Oon noon nde tawnoo ina jarribaa e esiraagal mum e Laamɗo oo, welaa suuɗde kabaaru oo. Welnere ina jokki ñalawma oo fof taƴondiraani.
Yumma mum Badarul ina jokki e ɗahde Badarul mbele riiwta miijoji ɗi wondi ɗii; kono ɗuum e wa’de noon fof, so a ƴeewii suka debbo oo tan a faamat miijooji ɗi waaldi ɗi ɗaccaani ɗum haa jooni.
 
Aladiin heɓii kabaaru ko ñalli galle Laamɗo; omo anndi kamɓe fof e heewde ngoƴaaji, so woppiriiɓe noon kadi oo jamma paaɗo ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo e Badarul–Buduur ko jogorɓe leldaade, hay so mbaaliino jamma cofel e kalumbam. Aladiin wi’ woppirtaaɓe noon. Ndeen o naatii, o huccani fitirla ka. Jinne o ari, haalani mo, hono ko haalantunoo mo koo; o yamiri jinne oo yoo waɗan mo hono ko gollannoo mo jamma haŋki koo. Jinne yahi, waɗi no waɗnoo haŋki nii. Ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe, jinne wallinii ɗum to waalnoo haŋki too; Aladiin e Badarul-Buduur leldi, silaama ne hakkunde maɓɓe. Nde yahnoo haa weeti, jinne nawti yombayɓe ɓee galle Laamɗo.
Laamɗo nde tawnoo waaldi ko ngoƴa, fini, roƴani ɓiɗɗo mum debbo mbele jamma ɗiɗaɓo oo samorii gadano oo. Ndeen ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe oo nani dille Laamɗo oo, o heñii ,o ɓoornii comci makko. Laamɗo naatii, fa’i e ɓiɗɗo mum, salmini mo. Laamɗo heddii ina mooyta ɓiɗɗo mum; laamɗo wi’: “Ɓiɗngel am oo jamma kay miɗo sikki wa’aani no jamma jawtuɗo oo nii? Hannde kam maa taw, maa habram no mbaaldu ɗaa?”
 
Badarul-Buduur deƴƴi, haalaani hay huunde. Laamɗo tawi no tawri ɓiɗɗo mum debbo oo hannde nii, ina ɓuri bonde eno tawrunoo mo haŋki nii. Jooni kay Laamɗo nattii feccude sikke. Laamɗo anndii pellet won tigi ko heɓi ɓiɗɗo mum ko wonaa jam. Laamɗo naatii fitina, wi’: “Kaalanaa mi jooni jooni ko heɓmaa walla mi soddita leggal daande maa. Laamɗo tami silaama, heddii ina siñña. Laamɗo finnii.
Badarul –Buduur, ɗoo ɗo o lelii omo leerta gite, ko kulol e gacce hakkunde makko e baaba makko ɓuri woƴde mo, kono wonaa silaama kaa o huli. Ndeen o yi’ haaɓre Baaba oo yottiima nokku, o felliti haɓde e woŋki makko, o yalti e muumndam; o wi’: “Eeh baaboy am! Yaa, aan Laamɗo toowɗo, tiiɗno yaafo mi so tawii mi bonirii ma nehdi. Miɗo joortii tan moƴyere maa e yuurmeende maa e ɓernde maa heccere, maa lomto cekedele maa, so mi fillani maa ma bone janɗo e am hecci haŋki e haŋki.”
 
Ndeen Laamɗo nanii ko ɓiɗɗo mum debbo fuɗɗii haalde koo, o deeƴti, njurum makko jippii e ɓiɗɗo oo. Ndeen suka debbo yi’ mba’di baaba mum, o felliti fillanaade baaba makko, kala ko heɓnoo mo kaŋko e gorko makko, gila fuɗɗoode haa wortorde. Nde o gayni haalde o wi’: “Baaba, so tawii sikkitaare maa ina e ko kaalan maa mi koo, noddu joom galle am naamndo ɗaa ɗum, mbele o rokku maa seedamfaagal laaɓngal.”
 
Caggal nde Laamɗo heɓi nande oo kabaaru mo meeɗa jooɗtoraade, Laamɗo sunii haa no feewi, sabu o sikkaano ɗee mette ina njana e ɓiɗɗo makko. Laamɗo heɓɓitii wi’: “Ɓiɗngel am! Kono a tooñii kam toñannge mawnge, nde a haalanaani mi ɗum gila haŋki nde ɗum waɗi ndee. Miin, mi rokkiraani ma dewgal yoo a suno, ndokkir maa mi ko yoo a welto, nguuraa e mbellamma e malu. Miɗo joortinoo gorko mo cuɓani maa mi oo, ina haandi e maa. Jooni moomtu ɗii ɗoo miijooji ɗi ciimtan ɗaa mi ɗii fof e hakkille maa; maa yi’ ko mbaɗ mi! Maa mi yamir hoto ɗii jammaaji bonɗi ngartu e maa ko heddii heen koo.” Laamɗo ummii fa’ti to nokku mum too.
 
Ndeen Laamɗo yottiima, o waɗi nelaaɗo e mawɗo jaagorɗe oo. Mawɗo jaagorɗe oo ari. Laamɗo wi’: “A yi’ ɓiɗɗo maa? Ko o wi’ maa?”
Mawɗo jaagorɗe oo wi’: “Alaa, mi yi’aani ɓiɗɗo am.”
E oon sahaa, Laamɗo siimtani mo ko jolnoo hakkude ɓiɗɗo mum e ɓiɗɗo makko e nder jammaaji ɗiɗi njommbawu ɗii. Ndeen o haljitii, o wi’: “Ko ɗum huunde laaɓnde; kono maa mi naamndito ɓiɗɗo maa oo haa ɓeydoo laaɓde. Suudo yah naamndo ɗaa ɓiɗɗo maa oo, hono ɗum wa’i.”
Mawɗo jaagorɗe oo yahi yi’di e ɓiɗɗo mum. O yeewtani ɓiɗɗo makko yeewtere makko e Laamɗo, ko fa’ti e njommbawu makko e Badarul-Buduur. O ñaagii ɓiɗɗo oo yoo tiiɗno fillanoo mo fof, tawa suuɗaani hay toɓɓel, haalana mo goonga; habra mo huunde ndee so ina woodi walla woodaani.
Ɓiɗɗo oo wi’: “Baaba, mi suuɗataa ma goonga. Ko o wi’ koo fof ko goonga kaŋko Badarul-Buduur, kono o haalanaani on, miin golle bonɗe ɗe ngolletee mi ɗee. Gila kumanaa mi fa’de hannde mi waawaa haalande on leepte ɗe leeptaa mi e caɗeele ɗe ndañ mi. Mi haalataa wefteende heɓtii nde mi e itteede mi laabi nayi e leeso lelinoo mi, etee mi anndaa ko ittata mi ɗoon. Aan e hoore maa, maa a ñaaw leepte ɗe ndañ mi, so mi wi’ ma ɗii jammaaji ɗiɗi fof mbaaldat mi ko darnde. Miɗo woni coogeeri, alaa ko ɓoornii mi so wonaa forokel e nder ngel cuurel paaɗngel; mi waawataa hay dillude ɗo ngonmi ɗoo; hay yi’de yeeso am mi yi’ataa. Soklaani nii ko miɗo yaajnoo e ɗee leepte bonɗe. Baaba! Mi suuɗataa ma, ɗum fof haɗaani mi yiɗde Badarul–Buduur, e horsinde ɗum e teddinde ɗum. Mi suuɗataa ma noon miin fof e toowneede, sabu resde mi ɓiɗɗo Laamɗo, miin fof e teddinireede ɗuum, hannde ko maayde am ɓurani mi wuurdude nii. Sikke alaa, ɓiɗɗo Laamɗo oo ne kono mba’mi nii wa’i, kaŋko maa o anndu ceergal am no fooftinirta mo nii ko noon fooftinirta mi. Miɗo ñaago maa baaba, korsa ka mbaɗɗaa haa nji’tanɗaa mi ngal teddungal mawngal nii, waɗ feere kadi haa Laamɗo oo jaɓa ittude dewgal hakkunde amen.”
 
Mawɗo jaagorɗe oo fof e yiɗde esondirde e ɓiɗɗo Laamɗo roŋkiti jogaade pellital, mbele ɓiɗɗo mum ina heddoraa muñal haa waawa muñde cuurki ngal dewgal. Mawɗo jaagorɗe oo ummi yahi to Laamɗo. O wi’: “Kala ko ɓiɗɗo maa oo wi’maa, anndu ko noon woori, sabu ɓiɗɗo am e hoore mum seedtiima, wonde won nii ko ɓiya oo haalaani. Caggal ɗuum, o ñaagii yoo Laamɗo ɗaccit ɓiɗɗo makko ummoo toon arta, so wonaa ɗuum, ko leepte e banndi mum tan ɓe nji’ata heen.
Leelaani, mawɗo jaagorɗe heɓi ko ñaaginoo. Laamɗo yamiri yoo pijirlooji ɗii fof ndartine; gila e nder galle mum haa e nder wuro ngoo e kala nokku ɗo dillere ndee yottinoo.”
 
Ndeen yahi haa yamiroore ndee sarii maa, yimɓe ngoni e siimtude, nde tawnoo huunde ndee ina yaawi no feewi; waylo waylo oo heblanaaka. Yeddini e nder ɓerɗe, ɓee heen mbi’a nii, ɓee mbi’a naa. Ɓe laaɓaa kam mawɗo jaagorɗe oo yaltidii e ɓiɗɗo mum e nder galle Laamɗo oo; tee ina janngoo e jeese maɓɓe sunaare mawnde.
 
Ko Aladiin gooto tan anndi ko ɗum woni. Aladiin ina jogii weltaare mawnde e golle ɗe fitirla kaa gollani ɗum ɗee. Aladiin anndii ko aldaa e sikke wonde mo o fooɗondiratnoo Badarul–Buduur hono ɓiɗɗo Laamɗo oo, oon yalti galle; dewgal hakkunde ɓiɗɗo mawɗo jaagorɗe e Badarul–Buduur ɓiɗɗo Laamɗo, ittaama; saabu o somaani nii haŋkadi noddude jinne oo, sabu omo anndi lelnde wontaa heɓo ɗoon.
Alaa noon ko ɓuri ɗum haawnaade! Sabu ko waɗi koo fof, alaa ciftorɗo Aladiin; wonaa Laamɗo, wonaa mawɗo jaagorɗe oo hay ɗaɓɓannde Aladiin ndee ɓe ciftoraani, saka ɓe miijo musiiba dewgal ngal ko toon ummori haa dewgal yiƴƴi heen.
 
Aladiin fadi haa lebbi tati ɗi Laamɗo fodannoo ɗum ɗii timmi, tawi o hiisiima ñalawma yoo e ñalngel. Ndeen lajal aadi gonnooɗo hakkunde Aladiin e Laamɗo timmii, subaka janngo mum, Aladiin wi’ neene mum yoo yah siftinoyde Laamɗo aadi oo. Yumma oo fini dawani galle Laamɗo hawriti e batu subaka oo. O yotti, o waɗi no o woowi waɗirde nii. Ndeen Laamɗo yi’ mo, tan siftori ɗaɓɓaande nde o ñaaginoo ndee e lajal ngal dottunoo ngal.
Oon sahaa tawi ko mawɗo jaagorɗe oo ina woni e ciimtol; Laamɗo oo wi’: “Jaagorgal, mi sooyniima debbo gaddannooɗo en mbelnaari njooɗndi ndii, ɗaccu mo o ara mi heɗtoo mo, so o haljiti njokkanaa mi ciimtol ngol.”
Mawɗo jaagorɗe oo werlii gite mum sooynii yumma Aladiin; o joofanii mawɗo ñaawooɓe oo yoo yamir yumma mum Aladiin yo naat.
 
Yumma mum Aladiin yaɓɓi haa to jappeere Laamɗo too, sujji, waɗi no woownoo waɗde nii. Caggal mum, Laamɗo wi’ mo yoo haal sokla makko. O wi’: “Yaa! Aan Laamɗo cañɗo, katanɗo, ngarmi ko e dow innde ɓiɗɗo am; siftinde ma lebbi tati ɗi mbi’noɗaa yoo min pad jaabawol ɗaɓaande nde min ñaagino maa timmii. Miɗo toro maa nde ciftortaa.”Laamɗo oo noon nde rokkatnoo mo lajal ngal ndee sikkatnoo ko o wontaa ruttaade saka siftinde ɗum ko wa’i nii, sabu dewgal Aladiin e ɓiɗɗo makko Badarul-Buduur wonaa ko miijnii, sabu hinde baasal e mba’di ndi yumma mum Aladiin ardata toon ndii, holliri ko e yimɓe famarɓe doole ɓe njeyaa. Ɗum fof wa’de noon o arti siftinde Laamɗo yoo huur konngol mum, addii e Laamɗo ngaanumma. Laamɗo diisnii mawɗo jaagorɗe oo, mbele ina heɓa feere ko adii omo rutta jaabawol e yumma mum Aladiin. O anndini mawɗo jaagorɗe oo kutuya mo o jogii e ittude ɓiɗɗo makko o resnda ɗum tumaraŋke tawa omo anndi kadi ngalu oon tumaraŋke, ngalu mum fotaani hay feccere feccitande ko foti jogaade nde haanda e ɓiɗɗo Laamɗo.
Ndeen mawɗo jaagorɗe heɗtiima Laamɗo haa gasi; o ɗeŋƴaaki, o wi’: “Laamɗo! Miin miijo am ko nii: feere riiwtude e ittude hakkille Aladiin e ngal dewgal kaantoriɗngal tan ko fawde ɗum ngalu ngu nganndu ɗaa kala ɗo ngalu makko tolnii waawataa yottaade ɗoon. Ko ɗuum ɓuri wonde feere hollitoore mo cuus-ngaccaagu makko e peelelaagal makko e waasde mo luggiɗinde miijo nde o naatata e ƴamal ngal ndee.”
 
Ndee feere nde mawɗo jaagorɗe oo rokki Laamɗo, hawranii Laamɗo.
Laamɗo hucciti e yumma mum Aladiin, o wi’: “Ee! Hey maa korɗo Alla tedduɗo, Laamɓe ina poti hormaade konnguɗi mum’en. Ko ɗuum waɗi ko mi kebiiɗo malnude ɓiya oo e waɗde dewgal ɓiya oo e ɓiyam; kono noon mi waawaa humande mo tawa mi yi’aani nafoore nde o jogii. Jooni yah! Wi’oy ɓiya maa mi rokku mo o resa Badarul-Buduur, so o neldii kam pehe capanɗe nayi kaŋŋe laaɓɗo mo haynaaka, tawa kadi pehe ɗee ina loowaa haa mbatti rufde, hono ko o neldunoo ɗoo koo. Ɗeen pehe yoo taw roondii ɗum’en ko capanɗe nayi ji’aaɗo ɓaleejo ina reggini ɗum’en, ji’aaɓe capanɗe nayi raneeɓe, sukaaɓe ŋarɗuɓe, dardarɓe ñaantiiɓe haa njooɗi. Ko ɗii ngoni sarɗiyeeji ɗi mbaaw mi rokkirde mo ɓiɗɗo am. Suudo njahaa, miɗo fadi jaabawol makko.” Yumma mum Aladiin sujji e yeeso jooɗorde Laamɗo ndee, yalti.
 
Ndeen o yaltii, heddii omo jalda e hoore makko; miijooji ina pal-paltondira e hakkille makko eno Aladiin yi’ri ɓiɗɗo Laamɗo oo tan haa saƴƴilii heen wi’a tan woŋki mum, woŋki ɓiɗɗo Laamɗo; o yoora jaleeɗe kadi o miijoo holi fof to Aladiin dañata ɗee pehe no mba’i heewde nii e ɗee kaaƴe dime ɗelkooje. Mbele o jogoraani ruttaade nder leydi o ɓoggoya ɗe e leɗɗe hee? Holi fof kadi to o jogori dañde ɓee jiyaaɓe ɓe Laamɗo wi’ ɓee?
Jooni kay kaŋko yummiraaɗo o o ɗamtindii ma, so Aladiin ina jogori heɓde ɗaɓaande mum ndee. O hootdii e miijooji haa wi’i dak. O sikki kay so yottinii kabaaru oo Aladiin maa ittu jikke mum e ɓiɗɗo Laamɗo sabu ko Laamɗo fawi mo koo weeɓaani. O yottii, o wi’i: “Ɓiɗngel am! Miɗo ñaago maa nde ngoppataa miijaade resde Badarul-Buduur.”
 
Yummiraaɗo fillanii ɓiyum ko waɗdunoo e Laamɗo fof haa joofi. O wi’i: “Caggal ko nanɗaa koo, Laamɗo ina fadi jaabawol maa. Miɗo sikki ne maa o ɓooy fadde.”
Aladiin wi’i: “Neene! Wonaa no cikkirtaa nii ɓooyrata; o fuuntii hoore makko. Miin cikkatnoo mi o fawata mi ko sarɗiiji ɗi mbaɗotaako; kono jooni mi weltiima no feewi e kal seeɗayal kal o naamnii, sabu ɗuum ko seeɗa e ko mbaawnoo mi rokkude ɓe, sabu gilli am e Badarul-Buduur.”
Yummiraaɗo oo yahi ndaartoyde ko ɓe ñaami. Ɗoon e ɗoon Aladiin addi fitirla kaa waɗi no waɗatnoo. Jinne oo yalti o haalani ɗum fof no lelorii. O yamiri jinne oo yoo o yah, o addana mo haaju oo ko ɓuri yaawde e yaaccaade, mbele omo nawana Laamɗo hade batu nguu saakaade. Jinne oo yahi ɗoon e ɗoon, o addi ko o yamiranoo koo fof.
 
Ngol laawol tawaa kaaƴe ɗee ɓuri yooɗde hay ɗe adande ɗee; tee ne ko kaaƴe kaŋŋe laaɓɗe ɗe kaynaaka, ɗee keeleele, ɗee jalbooje... tawi kadi feere heen fof ina muuraa ɓurtungal kaalis ngal piindi kaŋŋe. Galle maɓɓe oo ɓitti nde tawnoo ko galeyel paaɗ ngel, yeeso oo ko dingirel tokosel, caggal ngal ko gesel leɗɗe tokosel. Ndeen yummiraaɗo oo artii jeere tawi galle fof heewti yimɓe. Ɗum jaggi mo kaawis. O wi’i omo itta kaala o dadoo, Aladiin wi’i mo: “Alaa neene, yimɓe ko heñii ɓe; njiɗ mi ko njahon jooni jooni to Laamɗo oo hade ummaade, kolliton mo njeenaari am e teŋe ɗe mbaɗmi ɗee, mbele omo annda pellital am e yiɗde am esondirde e makko.”
 
Ko adii nde yumma oo ŋaɓtata hunuko, tawi o udditii damal galle kuccit ngal e laawol ngal; ɗoon tan ɓe puɗɗii yaltude: jiyaaɗo boɗeejo ardoo, jiyaaɗo ɓaleejo rewa heen ina roondii fehre kaŋŋe. Noon o waɗi, woni gorwoccol gootol haa fof timmi. Ndeen ɓe njaltidii, Aladiin uddi damal mum deeƴi ina wondi haŋkadi kam e njoorto maa Laamɗo oo jaɓ wonde esum. Ndeen jiyaaɗo boɗeejo gadano oo yaltii e laawol hee, o dartini kala yahatnooɓe, mbele eɓe mbaawa reggondirde, ko ɗuum waɗi haade capanɗe njeetato jiyaaɓe ɓee yaltude, hakkunde ɓaleejo e boɗeejo tawi laawol ngol heewii yeeɓooɓe. Yimɓe fof njalti ina njeeɓa ndee huunde yooɗnde nde alaa kaaɗtudi.
Ñaantungal gaaɓɗi, pafti kaŋŋe koobaaɗi kaalis e jalbugol maɓɓe gila to ɓalli haa to cuɗaari waɗi yimɓe fof kaawis mawɗo. Wuro yalti ina ndaara hakke Alla e keewal yimɓe gooto fof roŋku ɓosde ɗo wonnoo. Laabi ɗii tiɗɗii.
Nde tawnoo ko gorwoccol ngol rewata ko e laabi keewɗi, nde yottoyoo to galle Laamɗo too; feccere e wuro ngoo njaltu ina njeeɓa oo kaawis. Gorwoccol ngol ina yaha ina daagoo haa yottii damal galle Laamɗo. Ndeen gooto e jiyaaɓe capanɗe njeetato ɓee yottiima e damal ngal tan, reenooɓe baafe galle ɓee cikki ko o laamɗo goonga tan no o way yooɗde e ñaantungal makko, haa ɓe mbi’i nii ko maa ɓe ɓuuccoo wutte makko; kono nde tawnoo jinne fitirla kaa haalaniino jiyaaɗo oo, jiyaaɗo salii. O wi’i reenooɓe ɓee, minen ko min jiyaaɓe tan, so sahaa oo heedii maa kaliifa amen oo feeñan on. Jiyaaɗo gardiiɗo oo yottoyi e dingiral galle Laamɗo ɗimmal ngal, soofaaji makko ɗii fof e yooɗde ngonti ko hay dara e yeeso sete Aladiin oo. Kala ko yooɗnoo e nder galle Laamɗo oo, ñande heen wa’ti kono ko ko furi nii e yeeso ñaantule e mbaydiiji e cuɗaaje jiyaaɓe Aladiin ɓee.
 
Laamɗo tawi habraama garaangal maɓɓe ko ɗuum waɗi o rokkiri yamiroore, so ɓe ngarii yoo ɓe naat. Ndeen ɓe njottiima, ɓe peccii e doge ɗiɗi juɓɓuɗe. Gorol heedi baŋŋe ñaamo, gorol heedi baŋŋe nano, ɓe naati kamɓe fof, ɓe kuufi jappere Laamɗo ndee, ɓe kucciti e makko. Ko ndeen jiyaaɓe ɓaleeɓe ɓee, gooto heen fof joɗɗini fehre roondinoo ndee dow mbertanteeri koyɗe ndii. Kamɓe kala ɓe cujji, ɓe piyi tiiɗe e mbertateeri ndii. Jiyaaɓe woɗeeɓe ɓee ne mbaɗi noon. Caggal ɗuum jiyaaɓe ɓaleeɓe ɓee muurti pehe ɗee. Kamɓe fof ɓe ndarii ɓe kaɓɓondiri juuɗe e becce e wondude e yankinaare mawnde.
Yumma mum Aladiin tawi yahii haa to jappeere Laamɗo too. O sujji; o wi’i: “Yaa aan Laamɗo kattanɗo, ɓiɗɗo am Aladiin humpaaka wonde ndii njeenaari timmaani teddungal ngal Badarul-Buduur haandi ngal, omo joortii tan maa ndi wele; mbeltiniraa ndi kadi ɓiye, koolo ɗaa wonde o jaɓ haaɗde e sarɗi mo ndokkuno ɗaa mo oo.
 
Ko yumma mum Aladiin haalata ina beloo koo fof, Laamɗo waɗtaani heen hakkille mum. Gila tan nde gite makko ɗee pawii e ɗee pehe kaaƴe dime, haa e ɓee jiyaaɓe laatiiɓe e ŋarɗugol ko o yi’i koo, gite makko ko dow tan Alla e najde e kaawis njooɗndam ɗee geɗe. O woƴaaka yumma mum Aladiin gonɗo sara makko ina beloo mo oo; o hucciti ko e mawɗo jaagorɗe oo, tawi hay kañum ko najɗo e oo kaawis mo yi’i; haa ina wi’a e hoore: “Hol fof to ɗii ngaluuji ɗi ngasataa ummotoo?” Laamɗo wi’i e dow yimɓe fof: “Iih! Jaagorgal, hol ko paam ɗaa e oo? No wa’i wa’de fof, oo nelduɗo ndii njeenaari toowndi kaawniindi ndi, miin e maa kala en nganndaa. Cikku ɗaa o haandaani e resde Badarul-Buduur?
 
Mawɗo jaagorɗe nde wonnoo yiɗaa goɗɗo ɓama Badarul-Buduur so wonaa ɓiɗɗo mum, jogii sunaare mawnde e ngal esiraagal jogorngal waɗde hakkunde Aladiin e Laamɗo. Kaŋko fof e waawde hirde e sunaare nde o wondi e ngal esiraagal, o suuɗaani miijo makko e njeenaari Aladiin ndii, miijo makko hollii njeenaari ndii ina yona sabaabu haa Aladiin haanda e resde Badarul-Buduur, esondira e Laamɗo. O jokki, o wi’i: “Miɗo woɗɗi miijaade wonde baɗanɗo on ndii njeenaari haandaani e ɓiye Badarul-Buduur; sinno wonaa miɗo anndi alaa e duunde baaba Aadama hee ko yerondirtee e ɓiye oo haa fota e makko; miɗo waawi wi’de Aladiin ina haandi e ko ɓuri ɗuum nih.” Hoohooɓe jonnde ndee fof ceedtorii ɗum kelle mum’en. Kamɓe fof ɓe kolliti eɓe ngonndi e miijo mawɗo jaagorɗe ngoo.
 
Laamɗo felliti rokkirde ɓiɗɗo mum. O somaani nii loskude haa o annda so tawi Aladiin ina jogii ndimaagu e neɗɗaagal kaandinngal ɗum e Badarul-Buduur, walla ko ɓiɗɗo cuurel. Laamɗo foolaa tan ko gila nde yi’i nguu ngalu no wa’i heewde e dummuna daɓɓo mo Aladiin renndini fawi e yeeso mum. Ɗum bettii Laamɗo no feewi, sabu Laamɗo miijinoo ko Aladiin waawataa huuɓnude sarɗiiji o fawnoo ɗum ɗii. Kono nde o yi’i nguu ngalu, o jebbilii. O heɓii cuusal nguu ngalu ina waawi huuɓnude malu e kisal ɗi ɓiɗɗo makko yiɗi fof.
Laamɗo wi’i yumma mum Aladiin: Eeh Debbo Tedduɗo! Yah wi’oy ɓiya miɗo fadi ɗum. Miɗo feewnitii jaɓɓaade mo, mi wertanii mo yeeso e leeso, mi ɓuuccoo mo mi rokka mo e dow mberwetto junngo ɓiyam Badarul-Buduur.”
No o yaawnorii fof ko noon o mbeltinirta mi.
 
Yumma mum Aladiin ina heppatnoo ko heɓata oo kabaaru, o yahi e yamiroore Laamɗo ndee. O yahi, omo diwa e summbeende, sabu o dañii ko o sikkaano, o jooɗtoraaki wonaa hay e koyɗol so esondirde e Laamɗo sabu no wa’i lesɗude. Laamɗo yamiri yoo batu saako. O hokki yamiroore jiyaaɓe mooraaɓe ɓee yoo ndoondo njeenaari ndii nawa ɗum to Badarul–Buduur. Ɓeen nawi pehe ɗee njoƴƴinoyi toon. Laamɗo e ɓiɗɗo mum koofi njeenaari ndii ina ndaara.
Mawɗo mooraaɓe oo rewindii haa yamiroore ndee si’naa.
 
Laamɗo oo yamiri kadi yoo jiyaaɓe capanɗe njeetato ɓee ngar Badarul-Buduur yi’a ɗum’en, sabu tawi ko o haalanii Badarul, timmal maɓɓe, njooɗndam e ŋarɗugol maɓɓe. Ko ɗuum waɗi omo heppa hollude Badarul-Buduur, mbele oon ina annda won nii ko o ŋakkini e ko o haalani ɗum koo.
Badarul –Buduur yuurnii e cereeli panlanteeje ina yeeɓa ɓe.
 
Yumma mum Aladiin yottiima galle mum’en, o naatdii e yeeso raneewo tal holliroowo o addii kabaaru belɗo. O wi’i, “Ɓiɗngel am haŋkadi dey aɗa waawi weltaade, sabu hannde Laamɗo e hoohooɓe mum fof ngooŋɗinii wonde aɗa haandi e ɓiyum, hono Badarul-Buduur. O mona fadmaa, ngam o ɓuucco maa, o human maa dewgal maa. Jooni noon ko aan foti waɗde faa’iida e hoore maa, ƴeewa no peewnitorto ɗaa haa jikke mo njogiimi e maa oo laatoo. Kaawisaaji nji’ru maa mi ɗii ina ndeeƴni ɓernde am, sabu miɗo anndi hay huunde ŋakkataa. Laamɗo oo ina fadmaa, ɗuum noon heño njaha to makko.
Aladiin heɓii kabaaru belɗo, sabu dañii ko ittunoo hakkille mum. Ko ɗuum waɗi o waɗdaani heen haala. O nattu suudu makko tan o ƴetti fitirla kaa, kaa fitirla kumtan ka mo kala haaju haa yottii ɗoo. O memi fitirla ka, jinne oo feeñani mo. O wi’i jinne oo: “Njiɗmi ko keblaa mi, mi lootoyoo, so mi gaynii yoo taw a heblanii kam comci ɗi hay Laamɗo gooto meeɗa ɓoornaade.”
 
Hade makko yottinde haala tawi jinne oo niɓɓiɗinii mo, niɓɓini hoore mum, nawi mo e nokku looteteeɗo jooɗɗo. Nokku ina mahraa kaaƴe jalbooje ɗaatɗe, mbaandolinɗe, ɗelkooje. O ɓoortaa e suudu yooɗ ndu, yaajndu.
O ittaa ɗoon o naatnaa e ɗo lootetee ɗoo, tawi wuli ko nguleeki kakindii ki. Ɗoon o soccaa, o lootaa e diƴƴe uurɗe ɗe nji’da. O rewi e cuuɗi nguleeki ɗii kala ndeen o haljitii, o yalti e mbaydi kesiri: ɓanndu nduu ina jalba, o ranwi o wi’i tal, goobu makko noddi makkaari. Ɓanndu nduu fisti, softi, hoyfi. O ruttanii suudu ndu o umminoo ndu, kono o tawtaani ɗoon wutte mo o arduno oo. Jinne oo tawi lomtinii ɗoon wutte mo Aladiin yamirnoo ɗum yoo addu oo. Jinne oo walli mo o ñaantii haa yooɗi; comci gaaɓɗi, labaaɗi, ŋarɗuɗi, cuɓaaɗi. Hay kaŋko Aladiin e hoore makko kaawis njooɗndam ɗii comci ina jaggi mo. O sikkaano jinne o ina addana mo koltu mba’ ngu nii yooɗde.
Jinne oo wi’i mbele omo jogii yamiroore woɗnde. O wi’i eey, sabu jooni o sokli ko o addana mo puccu caasaasu, ndimu, njooɗngu ngu hay gooto alaa; tawa kadi hay to juggal pucci Laamɗo ngu tawetaake toon; yoo kaɓirɗe puccu nguu gila e hirke haa e labale, taltali, jappeeje maggu fof yoo ngon dowrowe, tawa so ƴeewaama ɓurat miliyoŋ; miɗo yamira kadi yoo jiyaaɓe noogaas, waɗɗiiɓe, suɗaaɓe haa mba’ino nawnooɓe njeenaari ndii ngar ndewa e am. Yoo jiyaaɓe noogaas kadi woɗɓe ngadde mbaɗa dogi ɗiɗi ɗo yeeso am ɗoo.
 
Miɗo yamirmaa aan jinne oo, kadi nde ngaddantaa neene am horɓe njeegomo suɗaaɓe, ko jaasi fof haa ɓe nannda e horɓe Badarul-Buduur yonteede, gooto e maɓɓe fof njooɓnaa ɗum comcol kaandungol e debbo laamɗo tawa ko neene am jeyi. Ko fa’ti am miin njiɗmi ko meŋkelleeje ujunere kaŋŋe tawa ina peccaa e danngaaji sappo. Aladiin ndeen haljitii, wi’i jinne oo, ko ɗum njoginoo mi ko miɗo yamir maa, yah yoo ar jooni-jooni.
 
Ndeen Aladiin gaynii ko yamirtunoo jinne oo, jinne oo yahi, arti, addori ko yamiranoo koo. Aladiin ƴetti danngaaji nayi kaŋŋe totti neene mum, o ƴetti jeegom keddiiɗi ɗii o totti jiyaaɓe yoo njogo ina mbeddoo yimɓe darotooɓe e laabi walla ina njeeɓa ɓe so ɓe pa’ii galle Laamɗo. O hokki yamiroore yoo ɓee keed ñaamo, ɓee keeda nano. Aladiin hollondiri yumma mum e horɓe ɓee wi’i comci ɓe njogii ɗii kadi ko neene mum jeyi, ina waawi waɗde e majji ko welaa.
 
Ndeen Aladiin gaynii heblude geɗe mum fof haa ngasi, o wi’i jinne oo, jooni dey aɗa waawi yahde. So mi dañii e maa haaju maa mi noddite. Ɗoon tan jinne oo majji.
 
Ngoƴa Aladiin wonti e no o yi’rata Laamɗo. O neli gooto e jiyaaɓe ɓee yoo yah jokkondira e heedɓe e Laamɗo ɓee, mbele omo annda nde o foti arde.
En mbaawaa wi’de noon jiyaaɗo nulaaɗo oo, ko kam faɗɗi jiyaaɓe heddiiɓe ɓee, sabu kamɓe fof ko ɓe yooɗɓe no feewi. Ndeen jiyaaɗo oo yottiima haali nelal ngal, Laamɗo wi’, “Ko jonnde Aladiin tan min njooɗii.”
Aladiin e yimɓe mum ƴetti laawol fa’de galle Laamɗo. Aladiin fof e waasde woowde mbaɗɗu, so a yi’i mo e dow keeci puccu nguu a anndataa o wonaa garbuusiyaŋke. Kala laawol ngol ɓe njaggi cente-cente yimɓe ɗakkitoo ndewa e maɓɓe ina ndiwa, ina ngulla, ina njeeɓa, ina nduwoo haa teeŋti noon e so ɓe nokki e danngaaji kaŋŋe hee, ɓe mberliima e maɓɓe.
 
Ɗeen dille wonaa tan e miskineeɓe ƴurotooɓe ina kocca kaŋŋe tan teskaa, hay yimɓe mawɓe joom en ngaluuji dillere mum’en nanaama. Ɓeen yimɓe mawɓe joom en ngaluuji ndoŋku jaggude ko’e mum’en e dokke ɗe Aladiin jogii ɗee. Won heen ciftorii cukaagu Aladiin, nde tawnoo ko suka pamaro haaju Aladiin wonnoo, pijoowo e laabi, ɗo Aladiin yi’aa fof ko ina wonndi e cukaloñ ina fijda e mum’en; hay ɓeen yimɓe wonti ko jeddi e nder ɓerɗe mum’en: “Oo ko Aladiin! Alaa maa taw kay wonaa!” Yimɓe ɓee ndoŋkiti annditde ko Aladiin mo ɓe cikkaano oo woni ɗoo hannde. Hay yi’noo ɓe mo ko ɓooyaani paayti mo, sabu no o wa’i waylaade. Hakkillaaji fof koɗi ko e Aladiin, wonaa e ngalu, wonaa ñaantule, sabu ɗeen geɗe fof yimɓe ɓee nji’ino ɗum’en e sahaa nde jiyaaɓe ɓee nawata njeenaari ndii ndee.
 
Annduɓe pucci ɓee ndoŋki ittude gite mum’en e puccu Aladiin hee, Alla e puccu nguu labeede. Ɗii kaŋŋeeji, ɗii kaalisaaji e ɗee kaaƴe dime ko ɗoo dey yitere ndaarata ñallina ɓernde e muuyooji. Nde wonnoo kabaaru dokkugol Laamɗo oo ɓiɗɗo mum hono Badarul-Buduur Aladiin tawi saakiima, alaa to heddi e duunde baaba Aadama ndee, kala nannooɗo kabaaru oo e dillere mum, haawanaaki Aladiin ndeen ɓamtaare e oon martaba, wi’i ko Aladiin ina haandi e Badarul-Buduur.
 
Aladiin yottiima galle Laamɗo tawi geɗe fof ina njuɓɓinaa, ina padi ɗum. Aladiin yahi haa yottii damal ɗimmal ngal, o yiɗi memnude koyngal leydi no mawɗo jaagorɗe oo, soofaaji dowrowi e yimɓe mawɓe leydi ndii no ngoowi waɗde nii, kono keedɗo e Laamɗo oo wi’i mo ɗum soklaani, ko Laamɗo oo yamiri, yoo mi wi’i mo ko o jaafaaɗo ɗuum. Ndeen Aladiin tawi wi’i ina tellina koyngal, nani kaan haala, haayti; o yahri noon haa o yottoyii keedɗo e Laamɗo o walli mo tellaade. O heedni mo baŋŋe makko ñaamo ɓe njahri noon haa to Laamɗo.
Ndeen Laamɗo turtii hoore yi’i Aladiin, kaawis mawɗo jaggi ɗum, sabu ñaantungal Aladiin ngal, darnde mum e hayba mo ardi oo, hay kaŋko o alaa ɗum. Etee no yumma mum Aladiin feññinirnoo baasal mum e waktu nde ndaartanta ɓiɗɗo mum ndee, ngaal baasal Laamɗo yi’aani ɗum e Aladiin.
 
Laamɗo roŋki tan jogaade hoore mum Alla e kaawis e mbelamma; o haftii o darii, o tellii e tellorɗe ɗiɗi walla tati e jappeere makko, ko ɓuri yaawde ngam haɗde Aladiin diccaade e koyɗe makko, o ɓuuccoo mo ngam hollirde cehilaagal maɓɓe. Caggal ngaal teddungal, kadi Aladiin wi’i kadi maa jippoo, diccanoo mo, Laamɗo jaggi mo kadi. Laamɗo yamiri yoo ƴeeŋ o jooɗo hakkunde mum e mawɗo jaagorɗe oo. Ɗoon Aladiin ƴetti konngol wi’i: “Yaa aan Laamɗo Laamɓe! Mi jaɓii heɓɓaade teddugal ngal mbaɗan ɗaa mi ngal; sabu ko moƴƴere maa yottii ɗoon. Kono yaafo mi anndin maa, mi yejjitaani njibinaa mi ko mi maccuɗo maa, miɗo anndi kadi kattanɗe maa ɗo tolnii. Mi humpaaka kadi no jibinannde am woori, mawnugol maa e ndimaagu maa toowngu. So tawii fartaŋŋe waɗii haa mi haandi e martaba potɗo nii, so jooɗdaade e maa, alaa ko addi ɗum so wonaa peelelaagu am, mbaɗngal haa cuusmi umminde gite am, miijooji am e yiɗde fa’de e ɓiya, oo ɓiɗɗo laamu Alliyaŋke. Miɗo ñaago maa yaafuya e ngal peelelaagal, kono mi suuɗataama, ko sunu jogornoo yooɓaade mi, so yiɗde am ndee laatonooki.
 
Laamɗo wi’i mo: “Ɓiɗngel am!” Laamɗo woni e ɓuuccaade Aladiin ina wi’a: “Maa tooñ am no feewi so a sikkitii ma konngol am, nguurndam maa ina woƴi mi no feewi hannde oo, haa ɗum waɗi mi waawaa waasde resande ma Badarul-Buduur e addude kala safaara baɗoowo haa ɗum laatoo.”
Ndeen Laamɗo joofnii haala mum, o rokki maandinoore. Ɗoon tan weeyo ngoo heewti duƴƴe, ɗum ko liite, ɗum heen ko bayli, buubaaji....
Laamɗo jaggi junngo Aladiin ɗowi ɗum haa e suudu jaɓɓordu yooɗndu, yannge mawnge waɗaa toon. Laamɗo e Aladiin tan ndenndi lahal. Mawɗo jaagorɗe oo e hoohooɓe toowɓe heddiiɓe ɓee ngonndi e maɓɓe haa bottaari ndii yonti.
 
Laamɗo hakkee Alla mum e weltaade e fawde ndaarɗi mum e Aladiin yeewti e tiitooɗe keewɗe. E nder yeewtere hakkunde ndee Aladiin holliri hakkille jaajɗo e miijooji juumtuɗi e karallaagal mawngal. Ɗoon Laamɗo ɓeydii yananeede jikke mo waɗi e Aladiin oo ko tabitɗo no feewi. Ndeen o haljitii wottaade, o noddi mawɗo ñaawooɓe laamorgo ngoo yoo oon winndu ɗoon e ɗoon kaayit kumal hakkunde Aladiin e ɓiyiiko Badarul-Buduur. Nde kaayit oo gasi winndeede, Laamɗo naamndii Aladiin so tawii ina yiɗi dammbaade e nder galle mum hee.
Aladiin heɓɓitii wi’i: “Yaa! Aan Laamɗo kormaaɗo, miin fof e heppude e dakmitaade e neemaaji mbaɗanɗaa mi ɗii, njiɗnoo mi ko muñanoɗaa mi seeɗa haa mi maha galle jooɗɗo kaanduɗo e Badarul-Buduur e senaare mum. Miɗo ñaago maa nokku e boowal maa ngal, mbele mi waɗa heen batirde am. Maa mi waɗ feere fof haa mahngo ngoo yaawa no feewi.”
 
Laamɗo wi’i: “Ɓiɗngel am! Ƴettu ɗoo kala ko wel maa. Dingiral gonngal yeeso galle ngal ina yaaji no feewi. Mi yiɗiino mahde heen, kono sabu am yiɗde gonndigal maa e ɓiyam haa mi weltooo, woppinii kam ɗiin miijooji kala. Caggal nde kaa haala joofi, Laamɗo ɓuuccii Aladiin. Aladiin ummii e wondude e nehdi, maa mbi’aa o nehii ko e galle hee, o waynii, o yahi.
Aladiin hootii no ardunoo nii. Yimɓe ina njeeɓa mo kala ɗo o rewi haa o yottoyii.
 
Ndeen o yottiima, o fa’i suudu makko; o teeli, o ƴetti fitirla ka no o woownoo waɗde nii. O noddi, ɗoon e ɗoon jinne o feeñi. Aladiin wi’i jinne oo: “Miɗo yettu maa no feewi, sabu kala ko njamirno maa mi a waɗii; hannde noon njiɗmi kadi ko ɓeydaa. Njiɗmi ko mahanaa mi galle ɓurɗo yooɗde e galleeji, galle oo huccita e galle Laamɗo oo, tawa kadi kala ji’ɗo galle oo ina haandina mo e Badarul-baduur. NJiɗmi noon ko yaawa no feewi. Ko fa’ti e kaɓirɗe mahirteeɗe ɗee noon mi ɗaldii ma yoo a suɓo, ko wa’ino ceenal ɓurngal jalbude e ɓuttidde gabbe, haa e kaaƴe dime ko wa’i no toƴƴe walla belle, haa e kaaƴe bakaaje jogotooɗe mbaydi koymet haa e marmar ɓurɗo rimɗude e mbaado–mbaandolinde. Hoto welsindo noon to ceɓɓet huɓeere too njiɗmi ko yoo waɗ suudu yeewtirdu yaajndu, jogiidu mbaydi suudu turdu ndu ɓale nayi potɗe rip, coree kaaƴe dime ɗelkooje, jalbooje ɓurɗe yooɗde haa heddoo palol gootol. Ngool woppiree noon. So huɓeere ndee gasii yoo taw kadi hono mayre alaa e aduna hee. Yoo galle ɗee mbaɗe dingiral yeeso, dingiral nder e sardiŋŋe (gesa puɗi), kono kala nokku yoo wondu e booñ ngalu, tawa ngalu nguu ko ko helaa haa sewi (weccitaa), kumpitaa mi to ɗiin nokkuuji ngoni. Yoo galle oo waɗ nokkuuji defirɗi, cuuɗi gollorɗi, cuuɗi mooftirɗi denndaangal kaɓirɗe ndefu gollorɗe e kala e sahaa jontuɗo. Yoo kaɓirɗe ɗee ngon dowrowe jahduɗe e njooɗndam galle oo. Yoo galle oo waɗ hudumaaji pucci dimi e dognooɓe mum, waɗa jiyaaɓe rewɓe wonooɓe e yamiroore Badarul–Buduur.” O wi’i jinne oo, “Aɗa anndi ko njiɗmi yah so ɗum feewii ngartaa.”
 
Naange ina muta Aladiin ina gayna rokkude jinne oo jamirooje. Naange ina fuɗa subaka janngo mum tawi Aladiin mo giɗli mum e Badarul-Buduur, ɓiɗɗo Laamɗo kaɗii mo ɗoyngol kam e deeƴre ina fina haa jinne oo yottii. Jinne oo wi’i Aladiin: “Galle oo gasii, ar ƴeew so tawii omo wel maa.”
 
Ko adii nde Aladiin ina feerta gite ndara jinne oo, tawi jinne sastiima Aladiin nawii ɗum to galle too. Ndeen Aladiin naatii e galle oo, Aladiin tawi no yiɗirnoo walla no miijorino galle oo ina yooɗira walla feewira fof, galle oo ɓurii ɗoon. Caggal nde Aladiin waɗi naat yaltu, yiiloo-banngoo haa tampi, Aladiin wi’i jinne oo: “Hannde alaa fof ko ɓuri kam weltaade, tee alaa fof kadi woytoraandu jogii mi e gollal maa. Jooni heddii tan ko geɗel gootel ngel moɗtu mi wi’de ma. Ko yoo a wertu leppi ɓurɗi ɗaatde tuggude to galle Laamɗo oo fa’de ɗoo, mbele so Badarul–Buduur ina ara gaay ina daña ɗo yaɓɓi.
Jinne oo wirnii, waɗi yamiroore Aladiin ndee. Jinne arti nawti Aladiin galle mum’en, tawi oon sahaa damal galle Laamɗo ngal ina udditee. Reenooɓe galle Laamɗo woownooɓe yi’de boowal hakkunde galle Laamɗo e ɗo huɓeere Aladiin darii ɗoo, kaawis mawɗo jaggi ɗum’en nde nji’ huɓeere ina faŋŋinii leppi ɗaatɗi boɗeeji ina mbertii gila huɓeere Laamɗo haa to huɓeere Aladiin.
 
Oon kabaaru kaawniiɗo sarii e galle Laamɗo hee fof, mawɗo jaagorɗe ɗee wonnoo udditgol galle oo ko ɗoon tawi ɗum, najoore jaggi ɗum haa etii wi’de Laamɗo oo ko ɗum mbileewu fotata wonde. Laamɗo wi’i mawɗo jaagorɗe oo: “Hol ko addan maa miijaade ko ɗum mbileewu? Aɗa anndi no nganndir mi nii ndee huɓeere ko Aladiin mahani ɗum Badarul e dow yamiroore am. Caggal nde nji’ɗen ɗii ngaluuji ɗi o holli hay huunde haawnaaki e mahde mo ndee huɓeere e dummunna daɓɓo. O yiɗi hollirde tan ko so neɗɗo ina tami kaalis ɗoreet -ɗoreet ina waawi waɗde kaawisaaji no hannde e janngo. So o laaɓanii kam reedu maa taw waɗ maa wi’de noon tan ko kiram.”
 
Ndeen jinne oo nawti Aladiin galle mum’en, o tawi ko neene makko ina ñaantoroo wutteeji ɗi o rokkunoo ɗum ɗii gooto gooto. Sahaa mo Laamɗo oo gaynata batuuji mum ɗii, Aladiin hebli neene mum kam e horɓe ɓe jinne oo addannoo mo ɓee mbele ɓe njaha to Laamɗo too, ñaagaade teddungal hokkeede o hurtina e jamaagu ngu Badarul-Buduur to galle ɗoo.
Aladiin heɓii galle mum. Aladiin waɗɗii puccu mum yalti galle baaba mum mo o wontaa naattu.
 
O tiindii to huɓeere makko too, omo jogii fitirla makko ka o yejjittaa, ko kaan fitirla rokki mo malu aduna mawngu. Ndeen halfinaaɓe damuɗe galle Laamɗo ɓee cooynii yumma mum Aladiin e goomu mum ina ngara, ɓe ndogi, ɓe kabroyi Laamɗo. Ɗoon e ɗoon jamirooje ndokka joom en liite, buubaaji, coorummbe, bawɗi yoo pij ɓe kollira weltaare. Yeeyooɓe puɗɗii ñaantude jeeyirɗe mum’en, ina mbaɗa heen leppi ɗaatɗi, mbertateeje e beramlefi, ngam heblaade ɗelñingol jamma. Fitiram golle en ƴeeŋi golle, yimɓe fof ina keppa ko kawritoyi to boowal mawngal gonngal hakkunde galle Laamɗo e galle Aladiin. Kaawis mawɗo seeraani e jaggude ɓe sabu no Aladiin wa’i nii.
Aladiin fonndetaake hay e Laamɗo oo. Ko ɓuri fof jaakde yimɓe ɓee ko yi’de ɗum’en oo galle, mo hono mum meeɗaa yi’eede, no mahraa e oo nokku mo hay huunde alaano ɗoon, wonaa kaɓirɗe mahruɗe, wonaa ngooroondi, hay dara fewjanooka ɗoon.
 
Caggal jaɓɓu ngal, mawɗo moraaɓe oo nawi yumma mum Aladiin to suudu Badarul too. Ndeen Badarul sooyniima omo ara, Badarul dogi fa’i e makko, jaɓɓii mo, joɗɗini mo e ɗo jooɗino ɗoo tawi e oon saha Badarul ina jooɗdinoo e horɓe mum ina cuɗa ɗum, ina ceŋana ɗum cuɗaaje ɓurɗe yooɗde ɗe Aladiin soodannoo ɗum ɗee. Aladiin teddiniri ɓe ñamalleeje belɗe e njarameeje.
Laamɗo ne nde tawnoo ko jogorɗo seerde e ɓiɗɗo mum hay so dummunna, ari mbele ina wonda e mum,takkoo ɗum, weltodoo e mum; Laamɗo ne teddini yumma mum Aladiin haa no feewi.
 
Yumma mum Aladiin haaldii e Laamɗo laabi keewɗi, kono o meeɗaa yi’de mo, tawa o muurnaaki no ngol ɗoo nii. Kaŋko fof e naywude so a yi’i yeeso makko aɗa faama o jeyanoo ko e rewɓe ɓurɓe ŋarɗude e sahaa makko.
Laamɗo woownoo yi’de mo tan, ko omo ɓoornii comci baasɗo walla mbi’aa tekke, kono hannde ko o ñaantiiɗo maa mbi’aa ko Badarul-Buduur. Ɗuum waɗi mo miijaade Aladiin ko deentiiɗo, nananaaɗo e denndaangal kala huunde.
 
Ndeen yahii haa jamma, Badarul-Buduur waynii baaba mum; ɓe mbaynondiri baynondiral kecciɗinoowal ɓernɗe; ndeen ɗuum yawtii Badarul yalti ina wondi e yumma mum Aladiin to baŋŋe nano, ina wondi e horɓe teemedere ñaantii ɓe haa njooɗi. Diɗɗe naalaŋkooɓe fijannooɓe gila nde yumma mum Aladiin naati galle oo haa jooni , ɓeen ne ɓaɓɓitii ndewi heen. Watulaaɓe teemedere ndewi heen kam e teemedere gorko ɓaleejo moraaɗo. Ɓe mbaɗi gori ɗiɗi hooreeɓe maɓɓe ngardii. Sukaaɓe teemedde nayo rimɓe wondunoo ɓe e Laamɗo ndewi heen, gooto kala ina weelnii joɓnol. Ngaal naanagal yanti e naanagal ɗelño-ɗelño galle Laamɗo e galle Aladiin oo, jalbi tan haa nanndi e ñalawma. Badarul heddii ina ñaaƴa e dow leppi ɗaatɗi haa yotti galle Aladiin. Yimatnooɓe, ñaañooɓe, hoɗooɓe, joom mooluuji, liitooɓe, fiyooɓe buubaaji e bawɗi diraango wonti wooto gila dow haa les. Mbellamma sarii, saakii e nder galleeji ɗiɗi ɗii fof, haa e wuro e ko satii ɗum.
 
Haŋkadi noon Badarul yottiima to galle Aladiin, Aladiin dogi no doole mum potnoo ina wondi e weltaare nde alaa ɗo haaɗi ngam jaɓɓaade mo.
Yumma mum Aladiin tawi waɗii e Aladiin keɓtinirɗi, ko ɗuum waɗi nde Badarul yi’i mo tan, jarabi mum mawni e makko haa ɗoon waawi haaɗde. Nde wonnoo mbellamma mawɗo jaggii Badarul–Buduur haa roŋki jaggude hoore mum, nde o yi’i ɗii ngaluuji. O wi’i Aladiin: “Ee ɓiy Laamɗo, mi yahiino haa cikku mi huunde fof ɓurataa galle baaba am yooɗde e Aduna; nde nji’mi nduu suudu jaɓɓordu mi faami ko e koomte ngonnoo mi.”
Aladiin joɗɗini mo ɗo o foti jooɗaade ɗoo; wi’i: “Badarul-Buduur miɗo jaɓɓoo ndee hoolaare mawnde hannde no haaniri nii, kono miɗo anndi ko potmi gooŋɗinde ne.” Badarul, Aladiin e neene mum puɗɗii huccande ñaamde.
 
Ɗoon tan, diraango kaɓirɗe kecciɗinooje ɓoggi ɓernde wonti wooto, ina yahda e daaɗe jaleeɗe rewɓe. Ko noon ɗoon woori haa ɗo ɓe kaljitoynoo ñaamde ɗum taƴondiraani. Ɓiy Laamɗo oo weltii haa yarlitii meeɗaa nande ko wa’ nii welde e nguurndam mum to galle baaba mum too. Badarul-Buduur anndaano ɓee yimooɓe ngonaa yimɓe, ko naalaŋkooɓe jinneeji, rewɓe ɓe jinne fitirla kaa ngaddi yoo njirwin. Ndeen hiraande ndee gasii, amooɓe rewɓe e worɓe lomtii yimooɓe ɓee. Ɓe ngami eddaaji ngamri keewɗi maandinooji no aada leydi maɓɓe woowri nii. Wattindii ko gamoowo debbo e gorko njoldi, ngami, kolliri koyngol mum’en e leydi kaawningol, mbaɗi gaatuleeje mbaawnoo kala.
 
Yahii haa jamma feccondiri, Aladiin ƴetti junngo jombaajo oo, mbele eɓe ngamda wona lenngi ɗii ngasii. Ko noon woni aada leydi Siin e ɗiin jamanuuji. Ɓe ngamdi ngamri ndii yooɗi haa yimɓe fof ngoni e yeeɓde ɓe. Nde ɓe ngayni amde Aladiin ɗaccaani junngo jombaajo oo. Alaa, ɓe ɓennu to suudu maɓɓe tawi lelnde maɓɓe ina feewnaa haa feewi. Horɓe Badarul ɓoorti ɗum, lelni ɗum, jiyaaɓe Aladiin ne mbaɗi noon. Caggal mum gooto fof joftoyi.
 
Nde weetnoo, dammbooɓe Aladiin ngari ɓoornude ɗum comci mum. Ɓe ɓoorni mo comci ɗi nji’daa eɗi o ɓorninoo haŋki ɗii, kono noon ko jooɗɗi haa maayi. O addanaa puccu makko, o waɗɗi, jiyaaɓe yeeso, jiyaaɓe caggal, jiyaaɓe sawndooji, o tiindii to Laamɗo. Laamɗo jaɓɓii mo, bismii mo, teddini mo, no waɗnoo laawol gadanol ngol nii; joƴƴini mo e jappeere yamiri yoo bottaari sare e yimɓe. Aladiin wi’i: “Yaa aan Laamɗo toowɗo, njiɗmi hannde ko njaafo ɗaa mi, mbaasaa waɗande mi ngal ɗoo teddungal, kono noon aan e mawɓe jaagorɗe e hoohooɓe maa ngaron wottoyaade to galle Badarul-Buduur too.”
 
Laamɗo jaɓani mo ndeen ñaagunde e dow weltaare. O ummii ɗoon e ɗoon, ngam yahde to galle Badarul–Buduur. Nde wonnoo woɗɗaani, o woni e yahrude koyɗe. Aladiin heedi ñaamo makko, mawɗo jaagorɗe heedi nano, hoohooɓe woɗɓe ɓee ndewi e makko wondude e watulaaɓe makko ɓurɓe ɓadaade. Laamɗo oo ina ɓeydoo ɓadaade galle tan, ina ɓeydoo haaweede no o wa’i yooɗde nii. Nde o naati galle noon wonti ko goɗɗum. Suudu ndu o naati fof o wona e mantude. Ndeen ɓe njahii haa ɓe naati suudu bismordu ndu, Aladiin heblannoo mo nduu, o yi’i no ndu suɗiraa, o werlii ndaarɗi makko e ɗee kaaƴe dime mbaado-mbaadolinɗe, ñeñaaɗe haa njooɗi, googaaɗe haa poti rip.
 
Aladiin ɓeydi wi’i mo: “A yi’i no nder oo wa’i nii ko noon kadi boowal ngal wa’i.”
Laamɗo naji. O ɓooyi e kaan ngonka haa juuti, o yeccitii e jaagorgal makko gootal gonnongal sara makko, o wi’i: “Aan kam ina waawi laataade tawa e njiimaandi am ndii, haa teeŋti noon e sara hoɗorde am ina wonnoo ɗoon hoɗorde yooɗnde waynde nii tawa mi anndaa?”
Mawɗo jaagorɗe oo heɓɓitii wi’i: “Laamɗo mawɗo mate a yejjitii ko aan rokkunoo Aladiin yamiroore hecci haŋki saanga mutal naange yoo o mah ɗoon, ndeen kay hay huunde daranooki ɗoon. Ko miin e hoore am dañi teddungal habrude on haŋki wonde galle oo wortaama.”
Laamɗo oo wi’i: :Mi siftorii, kono mi meeɗaa sikkude galle makko oo maa wa’ nii wonde gooto e kaawisaaji aduna, sabu njooɗndam. Holi ɗo nji’ɗaa e duunde baaba Aadama ndee hoɗorde, nde jooɗorɗe mum mbaɗiraa kaalis gal laaɓɗo e kaŋŋe dimo, ina cuɗiraa kaaƴe dime, toƴƴe e ɓelle jalbooje. Alaa fof ɗo ndee huɓeere meeɗi jaŋteede.”
Laamɗo heddii ina yeeɓa palanteeje noogaas e nayi ɗee. Ndeen o limii ɗe, o tawi ko ɗe noogaas e tati. Kaawis mawɗo jaggi mo nde o tawi heen falanteere gasaani. Mawɗo jaagorɗe oo wi’i: “Aladiin ɗeɓata wa’de kono keñinooɗo nii, ko ɗuum waɗi o heɓaani jokkitde falanteere ndee haa wa’a no goɗɗe ɗee nii, kono tan eɗen mbaawi gooŋɗinde, omo jogii kaaƴe dime ko ina jokkita falanteere ndee, tee maa ɗum won e haaju makko gadano.”
 
Kaan haala ko caggal Aladiin ka haala, sabu tawi ko o yahi hokkoyde jamirooje. Nde Aladiin arti, Laamɗo wi’i: “Ɓiɗngel am! Oo galle, ko galle ɓurɗo haandude e yeeɓeede e galleeji aduna ɗii fof, kono geɗel gootel ina haawnii e galle oo, sabu heen falanteere gasaani golleede. Mbele waɗi noon ko yejjitde walla ko welsindaare? Walla ko gollotooɓe ɓee ngoni ɓe ndañaani timminde ndii mahdi mbaɗndi faa’iida?”
 
Aladiin jaabii, wi’i: “Wonaa sababuuji kaalɗaa ɗii fof, kaɗi nde gasde. Huunde ndee waɗiraa ko anniya. Ko miin wi’ɓe yoo ɓe ngoppir noon njiɗnoo mi ko tawa ko aan teddinirat mi. Miɗo yiɗi mbaɗanaa mi ngaal teddungal ngal yejjittaake.”
Laamɗo wi’i: “So tawii ko ɗuum mbaɗirɗaa noon d, ko huunde moƴƴere. Jooni jooni mi rokka yamiroore ɗum gollee.” O yamiri yoo julaaɓe ɓurɓe heewde kaaƴe dime e kaŋŋeeji ngar, kam e tafooɓe ñeeñɗuɓe, haralleeɓe laamorgo ngoo. Aladiin jippini Laamɗo oo to suudu jaɓɓordu wonndu ko e nduun, o waɗatnoo Badarul–Buduur hiraande nde hiirtii ndee.
 
Ɓooyaani Badarul-Buduur yottii. O bismii baaba makko, o holli baaba oo, omo weltii e dewgal makko ngal no feewi. Ɓe ɓadini ñaɓɓe belɗe, ñaamirɗe gila e le’e, kore e kolfe haa e beɗi fof mum ko kaŋŋe. Laamɗo oo, ɓiyum, Aladiin e Mawɗo jaagorɗe oo ndenndi rottoodu. Hoohooɓe woɗɓe ɓee ñaami e rottoodu ɗimmuru nduu. Laamɗo oo tawi ñaɓɓe ɗee ina mbeli no feewi etee o meeɗaa ñaamde ko wa’i nii welde. Ko noon kadi o tawri njaram ɗam. O ɓuri yeeɓde fof ko kaake kuutoraaɗe ɗee peewniraa ko kaŋŋe e kaaƴe dime. Ɗum fof ina yahdi e duƴƴe kolli, liite, coorummbe, buubaaji e taballeeje to boowal.
 
Ndeen Laamɗo haljitii, o tintinaa wonde yeeyooɓe kaŋŋeeji e kaaƴe dime kam e tafooɓe ɓee jottiima. Laamɗo oo ŋabbidi e maɓɓe, o holli ɓe ko o yiɗi, o wi’i ɓe: “Njiɗmi ko ndee falanteere wa’a no ɗeya noogaas e tati nii.”
Kamɓe haralleeɓe ɓee e yeeyooɓe ɓee fof, ɓe ƴeewi golle ɗee no feewi, ɓe njuurnii, caggal ɗuum ɓe njahi ɓe mbi’i Laamɗo oo: “Min nji’i golle ɗe mbi’ɗaa ɗee; kono emin nganndin maa, so min ndenndinii ko min njogii koo fof e kaaƴe kaŋŋe e kaalis timmataa.” Laamɗo oo wi’i ɓe njahee, miin miɗo jogii kala ko ŋakki, ngaree mi totta on. Ndeen Laamɗo oo faatii to galle mum too, renndini kaaƴe mum fof, feewnooɓe ƴetti heen ko heewi haa teeŋti e kaŋŋeeji ɗi Aladiin rokkunoo ɗum ɗii. Ɓe mbaɗi heen kañji fof kono wa’i kono ɓe puɗɗaaki golle ɗee nii. Ɓe nduttii ɓe ɓamoyi goɗɗum, ɓe ngoori noon laabi keewɗi. Ɓe ngolli lewru ɓe keɓaani hay feccere. Ɓe mbaɗi heen kaŋŋe e kaalis e kaaƴe ɗe Laamɗo oo ñamlinoo to mawɗo jaagorɗe makko, ɗuum kala roŋki yottinde feccere golle ɗe o halfini ɓe ɗee.
 
Aladiin ne anndi alaa fof feere nde Laamɗo waɗata haa yottina golle ɗee. Ko ɗuum waɗi, o haɗaani ɓe tan jokkude golle ɗee o haaɗi ɗoon. Alaa! O yamir yoo ɓe pirtu ko ɓe puɗɗinoo koo, etee ɓe nawtana Laamɗo oo kaaƴe mum e kaaƴe ɗe ñamlinoo e mawɗo jaagorɗe ɗee. Golle ɗe ɓe ngollunoo e nder jonte jeegom pirtaa e nder waktuuji daɓɓi. Kamɓe fof ɓe njalti, ɓe ngoppi Aladiin e suudu nduu. Aladiin fooɗi fitirla kaa, jinne oo feeñi. O wi’i jinne oo: “Ko miin yamirno maa yoo a woppir noon falanteere ndee; jooni noon feewnit nde, mbaɗtaa nde no ɗeya nii.”
Haralleeɓe, ndeen njahii to Laamɗo too; nawtanii ɗum kaaƴe mum e kaaƴe mawɗo jaagorɗe ɗee, ɓe kaalani Laamɗo no ɓe mbaɗdi e Aladiin. Laamɗo wi’ɓe, mbele Aladiin hokkii ɓe daliilu ɓe mbi’i - alaa. Laamɗo wi’i yoo haɓɓane puccu. O haɓɓanaa puccu, o waɗɗii, o raaŋani to Aladiin, woodi e yimɓe ndewi e makko ina njahra koyɗe. Laamɗo yahii haa yottiima e les ŋabbirɗe fa’de to suudu jaɓɓordu too; tawi nii o tintinaani Aladiin ngaraangal makko. O tawi Aladiin ina darii e damal ina jaɓɓoo mo. Laamɗo ɗaccaani mo haa o waawa yaafnaade ko o jaɓɓaaki ɗum no haaniri nii, sabu o tintaani garaa ngal makko.
 
Laamɗo wi’i: “Aladiin, ɓiɗngel am, ko miin e hoore am ari naamndaade ma, holi sabaabu ko aɗa woppira nii nduu suudu wayndu nii yooɗde tawa geɗe mum njoofaani?”
Aladiin jaɓaani haalde e goonga, sabaabu baɗɗo haa waasi timminde golle ɗee. Aladiin yiɗnoo ko hollude Laamɗo alaa e ngalu ko ina waawa joofnude falanteere ndee; etee galle mum no wa’noo nii tan waawi galle esi mum oo e denndaangal galleeji laamɓe aduna oo ɗii kala.
Aladiin wi’i Laamɗo oo: “Goonga nii nji’ɗaa ko suudu jaɓɓordu nduu ina ŋakki timmude. Jooni miɗo toro maa nde ƴeewataa so tawii won ko ŋakki heen kadi.” Laamɗo oo tiindii to falanteere too, ndeen o yi’i falanteere ndee nannditii e goɗɗe ɗee, kaawis Alla jaggi mo, o sikki ko o puujiiɗo.
Ndeen o hoolkisii ma o tawi fof ko gootum, etee haralleeɓe ɓurɓe ñeeñɗude ndoŋkanii ɗee golle e dumunna daɓɓo, Aladiin feewnii ɗum haa wonti gootum. O darii, o fa’i e Aladiin, o jaɓɓii ɗum, o ɓuuccii ɗum e tiinde hakkunde gite ɗee ɗiɗi.
 
Kaŋko fof omo haawaa kaawisa mawɗo o wi’i: “Haalan am ko ngon ɗaa, aan baɗoowo geɗe kaawniiɗe e nder majaango yitere? A alaa nanndo e aduna. Miɗo ɓeydoo anndude ma tan miɗo ɓeydoo yeeɓde ma!”
Aladiin heɓii mantoore Laamɗo e dow yankinaare; o heɓɓitii wi’, “Woni ko mbaaw mi tabitinde tan ko mi yejjittaa moƴƴere maa e cemmbingol ngol cemmbinɗaa mi ngol.”
Laamɗo faati galle mum no ardunoo nii. Ndeen o yottiima o tawi mawɗo jaagorɗe ina fadi mo. Laamɗo habri mo no yahruno eno tawri; kaŋko mawɗo jaagorɗe oo; o ɓeydii gooŋɗinde golle Aladiin ɗee ko mbileewu.
Ndeen Mawɗo jaagorɗe oo yiɗii siftinde mo haaliino ko wa’i noon, Laamɗo taƴi konngol makko wi’mo: “Haa jooni a yejjitaani dewgal Badarul-Buduur e ɓiya ngal”.
 
Caggal ɗuum mawɗo jaagorɗe oo faami woppiri haala kaa noon. Kala subaka mo Alla addi Laamɗo oo meeɗaa waasde yahde e nokku juurnorɗo ina yuurnoo galle Aladiin oo, ina yeeɓa. Ko ɗuum wonti aada makko ñande kala omo yeeɓa galle oo laabi keewɗi. Aladiin ne uddaaki tan e galle mum hee. Yontere kala o yaltat, o naata e nder wuro ngoo. Maa o yahii juuloyde jumaa, hannde o juula e kaa, janngo o juula e ngoɗka, maa o salminoyii Mawɗo jaagorɗe oo, walla o nodda hoohooɓe Laamɗo o wottina ɗum’en, walla o hirtina ɗum’en. Nde o yalti fof ne, o yahdata ko maccuɓe makko ɗiɗo, ɓeen cawndoo mo ina caawi kaŋŋe ina caaka e yimɓe.
 
Ko ɗuum waɗi kala nde o yaltata, yimɓe keewtat e laabi ɗii, mbaɗa diɗɗe, mbele ina kocca kaŋŋe. Hay miskiino gooto yelotaako ɗo galle makko ɗoo, sabu o yamirtu yoo sarwooɓe makko moƴƴu e joomi mum, oon ne yaha ina jaara karaysiraagal makko. Alaa fof yontere nde Aladiin yahataa raddo, sabu ko o peccuɗo ñalɗi makko ɗii fof. Heen sahaaji o radda sara wuro, waɗa sahaaji o yaha haa o woɗɗa wuro. Kala noon ɗo o rewi, o waɗat ɗoon moƴƴere, nde ina haalee. Ngaal neɗɗaagal waɗi haa yimɓe fof ina ndu’anoo mo. Waatoraade mo kay wonti ko huunde aadoraande, sabu Alla e Aladiin wonde kaaraysire, yimɓe ɓee korsini mo haa o ɓurtii Laamɗo oo yiɗeede.
 
Ndeen moƴƴere e kaaraysiraagal, o fawti heen moƴƴude e ngenndi makko. O holliri ɗum nde fitinaaji mbaɗnoo e diiwanuuji gonɗi ceɓɓet leydi maɓɓe ndii. Ndeen o nanii Laamɗo oo nana tafa konu, ngam ñifoyde fitinaaji ɗii, o ñaagii yoo o ardinmo konu nguu. Heɓde mo taltali konu nguu e yaaɓande jartondinaaɓe, e foolde ɗum’en e sarde ɗum’en fof woni gootum. Ngaal cuusal jayni innde Aladiin e nder leydi ndii no diidorinoo, kono ɗum fof e wa’de noon ɓernde makko ndee waylaaki hay dara. O arti omo fooli, etee no o wa’i moƴƴude, no o wa’noo nii. Jooni noon timmii duuɓi, kitaale e banndi mum’en ko Aladiin wuuri ɗam ɗoo nguurndam.
 
E oon sahaa ñenngotooɗo Afriknaajo, gonɗo e dow majjere mum, sabaabu haa Aladiin heɓi ɗii martabaaji toowɗi, o siftori mo to e Afrik. Kaŋko fof e yenaneede Aladiin maayii e nder leydi, ɗo o woppunoo mo ɗoo, o woƴaa anndude e dow goonga tiimoowo battam-boniijo, o duufti ɗoon e almoor ko wa’i no makatuumru soomaandu nii, nde tawnoo ko ɗum ko o tiimirta. O jooɗii e foŋorde makko, o huufi makatuumru nduu, o fonndi ceenal ngal, o toɓɓi tiimngal. O eyɓini heen kaatumeeje.
 
Ndeen o jiimii e tiimngal ngal tan o tawi Aladiin mo o sikkatnoo maayii e nder ngaska ɗo o woppunoo ɗum ɗoo, woni ko e nguurndam Aljanna Aduna. O tawi Aladiin wonii galo cemmbolinɗo, resii ɓiɗɗo Laamɗo, wonii neɗɗo kormaaɗo, teddinaaɗo. Ndeen ngal ñeeñal jinneeji ngal ñenngotooɗo oo waɗi ngal, hollii ɗum ɓamtaare Aladiin ndee, tan yeeso makko ngoo huɓɓi Alla e cekedele. O wi’i: “Ee bone! Oo baasɗo, ɓiɗɗo ñootoowo humpitiima fitirla kaa! Miɗo sikka o suddii ma leppi leydi ndeke o woni ko e neemaade e ɓesnooje golle am e jammaaji am ɗi mbaal mi hiŋkinaade. Feere maa mi waɗ haa oo neema waasa duumaade walla nii o halkoo.”
 
Daraaki o fewji feere nde o lelnata. Subaka law o haɓɓi puccu caasaatu ngonnoo ngu e juggal makko. O fi’i e laawol. Omo waɗa wuro e wuro, diiwaan e diiwaan. Alaa ɗo darotoo so wonaa so puccu nguu ina fooftoo haa o yottii leydi Siin, o jokki laawol haa o yottii laamorgo esi mum Aladiin ngoo. Ndeen o yottiima, o jippii e bismorde yoɓeteende (otel), o ƴetti heen suudu. O woni e suudu nduu kedde ñalawma oo e jamma dewɗo heen oo, mbele omo fooftoo, kadi o itta tampere ɗanngal. Ndeen yahii haa weetii, ñenngotooɗo oo yiɗi anndude holi ko yimɓe kaalata e Aladiin. O woni e yahndaade e wuro ngoo, haa o ari e nokku ɗo yimɓe joom martabaaji mawɗi ndenndata ina njara ataaya.
 
Jooɗaade mo e siwaneede kaas ataaya woni gootum. O woni e jaɓde kaas oo, omo jappi noppi nano e ñaamo fof haa o nani yimɓe ina kaala haala galle Aladiin oo. Ndeen o gayni yarde ataaya oo, o ɓadii gooto e yeewtatnooɓe galle Aladiin ɓee, mbele o naamnditoo haa o heɓa ko laaɓi e hoɗorde Aladiin ndee.
Oon wi’mo: “Iih! Aan hoto ummi ɗaa? Mbaawataa tan ko wonde koɗo, tawde haa hannde a yi’aani, tee kadi a nanaani haa aɗa naamnoo kabaaru galle ɓiɗɗo Laamɗo, hono Aladiin.”
 
Gila nde Aladiin resi ɓiɗɗo Laamɗo wi’etee tan ko Laamɗo. O wi’i ñenngotooɗo oo: “Mi wi’aani galle makko oo, ko kaawis e nder kaawisaaji aduna ɗii, alaa mbi’mi ko galle makko oo, ko kaawis ɓurɗo haawnaade e aduna. Tee ne haala hoɗorde ndee ina haalee e jookli aduna ɗii kala. So a yiɗi yaa nji’anaa hoore maa oo galle ɓuri, mi nani ko ndeen nganndataa so tawii ko mbi’maami koo ina woodi walla woodaani.”
Ñenngotooɗo oo wi’i: “Njaafo ɗaa mi; miin ko haŋki tan ngarmi etee ngummii mi ko to woɗɗi. Ummii mi ko haa too to ceɓbet Afrik, nde ummotoo mi toon ndee, kabaaru oo yottaaki toon tawo. Nde ngarat mi ndee kadi alaa ko wonnoo haaju am so wonaa yottaade, ko ɗum waɗi mi humpitaaki hay huunde. Maa mi yah ñaminoyde gite am jooni so Alla newnanii kam laawol fa’de toon.”
 
Mo o naamnii oo, jogii coftal e weltaare sifanaade mo nokku to o rewata haa o yottoo nokku Aladiin oo. Ɗoon e ɗoon ñenngotooɗo Afriknaajo oo ummii yahi. Ndeen o yottiima, o ƴeewi galle oo baŋ yoo baŋ, o sikkitaaki nii, o yananaa Aladiin alaa fof ko golliri oo galle so wonaa fitirla kaa. O yuurnitaaki baasal Aladiin walla wonde ko ɓiɗɗo ñootoowo nii, o anndu tigi ɗee golle ko ɗe jinneeji tee ne ko maccuɓe fitirla kaa o halfi. Ko ɗoon kiram e haasidaagal neema Aladiin njaggi mo no feewi. O ruttii to jippunde makko too, haaju makko fof heddii e yoo o anndu to Aladiin moofti fitirla kaa. O fooɗi makatuumru nduu, o fiyi tiimngal. Nde o gayni tiimngal holliri fitirla kaa woni ko e nder galle hee. O weltii no feewi haa o ɗeɓi faaytude hoore makko. O wi’i: “Kaa fitirla maa mi heɓ ka. Mi huniima Aladiin waawaa haɗde mi heɓde ka. Maa mi heɓtu ka, mi tellina martaba Aladiin haa ɗo o wonnoo ɗoo. Maa mi lesɗitin mo haa o wa’ta no o tawrunoo nii.”
 
Nde o gayni tiimngal ngal, o humpitii fitirla kaa, o ummii o yahi to deenoowo jippunde oo. O yeewtani, o wi’i: “Mi yahii to nokku Aladiin oo, mi yi’i kaawisaaji e sifaaji jooɗɗi hoɗorde ndee, kono dey tuuyo hannde gasataa so wonaa mi yi’a joom ndee hoɗorde haawniinde.”
Deenoowo oo wi’: “Yi’de joom hoɗorde ndee hono Aladiin kay tiiɗaani sabu sahaa e sahaa kala o waɗat no o foti yi’reede, kono noon jooni ko jahɗo raddo gila ɗeya balɗe tati ɓennuɗe, etee raddo ngoo ina duumoo balɗe jeetati.”
Ñenngotooɗo oo, ndeen heɓii oo kabaaru tan waynii deenoowo oo. O woni e wi’de hoore makko, ɗoo dey ko fartaŋŋe mawɗo mo mi fotaani woppude faatoo. O tiindii to yeeyirde gollotooɗo pitirlaaji ina yeeya. O wi’i mo: “Miɗo sokli pitirlaaji sappo e ɗiɗi kire. Aɗa waawi fewnande mi?”
Jeeyoowo heɓɓitii wi’i: “Won ko ŋakki heen, kono aɗa waawi muñaade haa janngo, miɗo waawi addande ma kala mo mbela ɗaa.”
Ñenngotooɗo oo wi’i: “Yoo pitirlaaji ɗii laaɓ, yoo ɗi ɗaat, maa mi yoɓe so mi ruttiima jippunde am.”
 
E janngo mum, o arti, o tottaa pitirlaaji ɗii, o yoɓi hay o ustikinaaki. O waɗi pitirlaaji ɗii e jige, o wakki, o tiindii galle Aladiin. Ndeen o faandii ma o woni e wullude omo yeeyna: giɗo Alla jiɗɗo wostondireede kiiɗɗi, tottee kesi? Omo wulla omo ɓaditoo, sukaaɓe ina pijatnoo e dingiral, ndeen nanii mo, ndogi pa’i e makko, catii mo ina ngulla ina mbi’a ko o kaangaaɗo, heddii kala dewɗo ɗoon ina seyfita mo e ɗii kaaɗi. Sikke alaa ko o kaangaaɗo nde omo wostondiree pitirlaaji kesi e kiiɗɗi. Gulaali, ceyfitaali yimɓe ɓee fof e heewde, ñeenngotooɗo oo faalaaka, o jokki e feekaade. “Hol jiɗɗo wostondireede pitirlaaji kiiɗɗi e kesi.”
 
O woori noon haa sawtowol makko yottoyii Badarul-Buduur to woni e nder lolli e lolli too. Badarul roŋki faamde gulaali ɗii nde tawnoo ñenngotooɗo nani jaggi laawol ne wulla sukaaɓe ina ngoocii mum kam en ne ina ngulla. Badarul neli gooto e horɓe mum yoo yah laaɓtindoyoo ko ɗee dille ngoni. Ɗoon e ɗoon korɗo oo arti ina hekkita jaleeɗe. Sabu Alla e kekkitaali makko ɗii Badarul e hoore mum roŋki jaggude jaleeɗe mum, woni kam ne e jalde.
Badarul heɓɓitii, wi’i: “Eeh puuyɗo haalan am ko njalataa.” O jokki e jaleeɗe o wi’i: “Badarul hol baawɗo haɗde hoore mum jalde so yi’i kaangaaɗo ligguɗo jige baɗɗo pitirlaaji jooɗɗi, kesi e junngo ina wostondira ɗi e kiiɗɗi, wonaa kam wi’de ina yeeya?” Diɗɗe sukaaɓe nana taarii mo ina ngulla, ko ndee dillere nanaten gaay.
 
E nder kaan haala, korɗo goɗɗo wi’i: “Ko faati e pitirlaaji nayeeji mi anndaa so Badarul-Buduur ina waɗi heen hakkille, kono won fitirla kiiɗka woni e ɓoolol hee, jeyɗo fitirla kaa mettintaa so wostanaama ka kesa. So a yiɗii aan ɓiɗɗo Laamɗo aɗa waawi ƴeewndaade so tawii oo kaangaaɗo kaaɗi mum keɓii wostondireede pitirlaaji kiiɗɗi e kesi mum tawa alaa ko faanditii e ɗuum.”
 
Kaan fitirla ka debbo korɗo oo haalata, ko kaan fitirla Aladiin heɓri martaba mum oo. Ko Aladiin e hoore mum moofti ka toon e oo nokku kidiiɗo ɗuum fof hoto fitirla kaa majjude. Kala nde omo yaha raddo ko noon o waɗata. Kono wonaa horɓe ɓee, wonaa moraaɓe ɓee, wonaa Badarul-Buduur, hay gooto meeɗaani waɗtude e makka hakkille so o alaa ɗoon. So Aladiin yahaani hay nokku seertataa e fitirla kaa. Eɗen mbaawi wi’de Aladiin ina reentii kono ngol o taatii ma, sabu omo waawnoo waɗde fitirla kaa to nokku suka oo too. Ko goonga! Kono hono ɗee taatanɗe keɓete tan, eɗe keɓee haa jooni, tee ɗe keɓoyte ñande kala.
 
Badarul-Buduur mo anndaa sirru fitirla kaa, yamiri gooto e worɓe moraaɓe ɓee yoo ƴettu fitirla kaa wostoyoo ɗum kesa. Moraaɗo oo ɗooftii yamiroore.
Ndeen o telliima tan, o sooynii ñenngotooɗo oo, o noddi ɗum, o holli ɗum fitirla kaa o wi’i: “Tottu am fitirla kesa mi tottu maa kaa ɗoo.”
Ñenngotooɗo oo yananaaka kaa ko fitirla Aladiin ka o yiilotoo kaa, sabu genndukoñ galle koñ kala ko hakkunde kaŋŋe e kaalis. O heñii tan o biftii fitirla kaa e juuɗe maccuɗo moraaɗo oo. Ndeen o ñoofii ka haa ka heƴi, o ɓittii ka e nder makko, o haccii haa tiiɗi, o weeɗi moraaɗo oo jige makko; o wi’i yoo oon suɓo fitirla mbelka ɗum. Maccuɗo oo suɓii fitirla mbelka ɗum, nawani Badarul-Buduur.
 
Eɓe ngasna wostondirde ɓe ngasnaani tan haa sukaaɓe ɓe kadi ngoni e wullude ina tooña ñenngotooɗo oo, ina mbi’a ko o kaangaaɗo. Ñenngotooɗo woppi ɓe eɓe luuka no ɓe mbeliraa. Ɗoon e ɗoon o woppi jeeynugol gostondiral pitirlaaji ɗii, sabu o heɓii fitirla ka o ndaartannoo kaa. Daraaki o woɗɗitii saraaji galle Aladiin oo. Ndeen o deƴƴii, sukaaɓe woocinooɓe e makko ɓee carondiri, ngoppi mo o yahi. Ndeen o yahii haa o woɗɗitii dingiral gonngal hakkunde galle Aladiin e galle Laamɗo ngal, o seli, o jaggi laawol ngol heewaani koyɗe. Tawnoo o soklaani so wonaa fitirla ka o heɓi kaa, keddiiɗi ɗii fof wondude e jige oo, o joɗɗini ɗum’en e hakkunde laawol tawi hay gooto yi’aani.
 
O ƴetti bolol goɗngol, o heñii, o ƴetti yaltirde wuro. O soodi njooɓaari hade o yaltude wuro. Ndeen o naatii e ladde, o seli laawol. O joñii e nokku mo hay gooto waawaa yi’de mo, haa o waawa siinude faandaare makko ndee. O jogaaki nimsa e ko o woppi puccu makko ɗo o jippinoo ɗoo, sabu omo sikki tan ko o dañi koo e wonde ngalu ina waawi lomtanaade mo puccu nguu.
O woni e oon nokku haa jamma ari, niɓɓere kunuus suddi lew-lewal. Ko ɗoon o fooɗi fitirla kaa, o woogi ka. E ngoon noddaango jinne oo feeñani mo, wi’i: “Ko njiɗɗaa? Miɗo mi! miɗo heblii ɗooftaade ma, mi wona maccuɗo maa e maccuɗo kala jogiiɗo kaa ɗoo fitirla, miin e maccuɓe fitirla kaa ɓee fof.”
 
Ñenngotooɗo oo wi’i: “Njamir maami jooni-jooni ko yoo a ɗuggit galle Aladiin mo aan e maccuɓe fitirla kaa mahi e nder wuro ngoo. Ɗuggit galle oo no o woori nii, gila ko woni e makko haa e ko waɗi fittaandu, miin e hoore am nawaa min pukkoyaa min nokku nanngam e Afrik.” Jinne oo somaani jaabaade nii. E dow ballondiral hakkunde makko e jinneeji goɗɗi ɗii, ɗoon e ɗoon ɓe ƴetti galle oo ɓe ndarnoyi ɗum to ñenngotooɗo oo yamirnoo ɓe too.
Ñenngotooɗo heddodiima e galle wondude e Badarul-Buduur. Caggal nde galle oo ɗuggitaa kaawis mawɗo jaggii Laamɗo nde tawnoo Laamɗo woownoo ko so finii ŋabba haa cuurel dow, daroo ina yeeɓa huɓeere Aladiin ndee. Ɗoon ɗo Laamɗo darii roŋki faamde hay huunde; sikkeeji koɗii Laamɗo nde tawnoo kaawis diwaani oo waylo–waylo, ‘haŋki ɗo ndee huɓeere darinoo, hannde ko boowal mehal nji’atmi?’ Laamɗo heddii ina tokñoo gite ina sikka ko cuddi woni e gite mum ko ɗum haɗi ɗum yi’de galle Aladiin oo. Ndeen ne dey Asamaan oo, weeyo ngoo fof ina laaɓi cer, ndoogu ne fooyni, huunde kala ina laaɓti; ɗuum fof wa’de noon Laamɗo hoolaaki ko yi’ata koo. Miijooji keddii ina pal-paltondira: omo etoo faamde ko faamotaako, omo miijoo ko gasataa. O woni e wi’de: “Hol fof no huɓeere fotnde nii mawnude, ndee huɓeere nde o ndaari hay haŋki waawirta ɗuggitoraade nii tan? Huɓeere ɗakkitoo yaha hay maale woppaani?”
 
Hay so hakkille Laamɗo sortaaki ne woɗɗaani ɗoon. Tawde Laamɗo e hoore mum waɗtii jaabaade naamne mum. Laamɗo woni e wi’de: “Mi ɗaayaani dey! Ko ɗoo tigi huɓeere Aladiin ndee darinoo; so nde fukkinoonde maa joowe leydi tawe ɗoon; so tawii kadi ko nde mutnde e leydi maa dañ maale mum.”
Laamɗo heddii ma e najoore. Laamɗo hooti, yamiri yoo mawɗo jaagorɗe oo ar. Ɗoon e ɗoon mawɗo jaagorɗe oo ari. Mawɗo jaagorɗe oo ne Alla e mum heñaade alaa fof ko teskii e laawol hee saka so yottii ma Laamɗo, daña ko yottorii, hay reenooɓe damuɗe galle Laamɗo ɓee fof e ɓadaade nokku Aladiin oo alaa fof ko eji.
 
Ndeen Mawɗo jaagorɗe oo yottiima, wi’i: “Laamɗo miɗo anndii noddaandu maa nduu ko haaju tiiɗɗo, sabu hannde eɗen njogii joɗnde.”
Laamɗo wi’i: “Ko mbi’ɗaa koo, ko goonga! Hollu am to huɓeere Aladiin ndee woni tawo? Mawɗo jaagorɗe giddi, wi’i: “Laamɗo, mi rewii ɗoon jooni kono ellee huɓeere ndee ina ɗoon. Huɓeere fotnde nii weeɓaani dirtinde.”
Laamɗo wi’mo, “Yah to cuurel am too ndaaraa. Mawɗo jaagorɗe oo yahi tawi ko no Laamɗo tawirnoo nii woori. O arti, o wi’i: “Miin kay mi haalaniino ma gila e fuɗɗoode wonde ɗum ko golle jinneeji; nde kaal mi, caliɗaa mbi’ɗaa ko kiram kaaldu mi ɗum.”
Laamɗo finnii; alaa fof dey ko o gooŋɗini e ko o yi’i koo. O wi’i: “Hoto oo penoowo! Jamfante! Haa mi soddita leggal daande makko!”
Mawɗo jaagorɗe oo wi’i: “Ɓooyaani ko mbayrondirɗon, aɗa waawi nelde e makko naamno ɗaa mo to huɓeere makko woni. Omo foti anndude. Ɗuum ko maslahaa, noddan am harbiyaŋkooɓe capanɗe tati ngabboo mo, ngartira mo omo tiraa e callalle.”
 
Ndeen Mawɗo jaagorɗe yahi yottinoyde yamiroore fa’de e harbiyaŋkooɓe ɓee, ɓeen ndartinaani. Eɓe njalta wuro haa ɓe kawri e Aladiin ina arta raddo.
Ɓe kawri ko ɗo woɗɗaani, mawɗo harbiyaŋkooɓe oo wi’i Aladiin, ko Laamɗo neli min e maa yoo a ar ina jogii e maa haaju, yoo min ngardu e maa.
Aladiin kam sikkitaaki gargol maɓɓe nde tawnoo ko jam tan ɗacci. Ndeen yahii haa ɓe paandiima, mawɗo soofaaji o wi’mo: “Emin ngondi e sunu mawɗo anndinde ma ko min heɓɓe yamiroore yoo min dummbe, min ngaddu maa kaa war hooreejo ngenndi, battam boniijo. Emin cikki tan a jaggirtaa min ko min bonɓe, etee maa ɗaccu min, min mbaɗa golle amen.”
Ɗuum juhi Aladiin no feewi, sabu o tinaani koo waɗi ko metti walla ko boni. Aladiin wi’i: “Kaalanee kam ko waɗi.”
Mawɗo soofaaji ɗii e konu mum fof mbi’ nganndaa. Aladiin ƴeewi e konu nguu ko yimɓe mum ɓuri heewde heen, tee o teskii nde o jippii, o wi’ɓe: “Miɗo mi! Ciinee yamiroore nde njamira ɗon ndee yimɓe makko ɓee ngonnoo ko e woɗɗitaade mo.” Heddii Aladiin ina wi’a: “Miɗo waawi yarlitaade mi waɗaani hay dara ko boni, wonaa tiindaade e Laamɗo, wonaa kadi e Laamu.”
Ɗoon e ɗoon, ɓe mberlii e daande makko callalal njamndi, ɓe ndewni ngal e dadorde, juuɗe ɗee tonngii. Mawɗo soofaaji oo arditii soofaaji ɗii, gooto e konuyaŋkooɓe ɓee jaggi e callalal ngal, Aladiin ɗowaa ina yahra koyɗe ina rewi e maɓɓe haa yottoyii wuro. Ndeen harbiyaŋkooɓe ɓee naatii wuro ngoo, kala jiinooɗo Aladiin ina haɓɓiraa nii jogaaki faayre, sabu ina anndi Aladiin heddortaako nii. Aladiin nde tawnoo ko korsinaaɗo no feewi, ndeen ɓe nji’i no Aladiin ɗowraa nii, ɓe ƴetti silameeje e kaɓorɗe goɗɗe e kaaƴe ɓe ndewi e harbiyaŋkooɓe ɓee. Won e maɓɓe ina njeccitoo, mbaya no yiɗɓe haɗde jamaanu oo rewde heen, kono sahaa fof jamaanu ina ɓeydoo heewde. Harbiyaŋkooɓe ngaanii, kulii nih hade jamaanu oo heɓtude Aladiin e juuɗe mum’en. Peeje e nder peeje haa ɓe njottii galle Laamɗo. Aladiin naatii galle, damuɗe uddaama. Aladiin ɗowaa ma haa e yeeso Laamɗo; tawi Laamɗo, mawɗo jaagorɗe, e taƴoowo daaɗe oo fof ina njooɗii ina pada Aladiin. Tawi Laamɗo yamirii no Aladiin yottorii fof yoo baroowo oo taƴ daande makko, sabu o yiɗaa heɗaade konngol hay gootol ummaade e makko. Taƴoowo daaɗe oo nanngi Aladiin itti geƴƴelal, werti nguru mboɗeewu coy ƴiiƴam yimɓe waranooɓe heen ɓee, o diccini Aladiin, o waɗi ɗum sira-muumel.
 
Ɗoon e ɗoon o duufti silaama makko o woni e ɓetde ɗo o fiyata. Silaama kaa ina ɗelka, sabu Alla e makka welde, o woni e fadde haa Laamɗo rokka yamiroore tan o soddita daande Aladiin. Ɗoon ɗo ɓe padi yamiroore Laamɗo, haa Mawɗo jaagorɗe oo werlii gite mum, yi’i yimɓe ɓee fof ina ɓaɓitii ina ngari, eɓe ŋabbi e ɓale, ina puɗɗii naatde e galle hee haa ina keli heen. Hade Laamɗo rokkude yamiroore, o wi’i: “Yaa aan Laamɗo miɗo toro maa nde ƴeewtoto ɗaa ko mbaɗataa koo no feewi. Galle maa ina waawi heleede e fitina hee. Ɗum noon hay gooto anndaa musiiba mo ɗum waawi roondaade.”
 
Laamɗo oo heɓɓitii wi’i: “Miin galle am helee! Hol peeleelo cuusɗo waɗde ɗum?”
Ɗoon Mawɗo jaagorɗe oo, heɓɓitii wi’i: “Ko goonga tigi Aladiin haali. Yeccito ndaara ɓale ɗee.” Ndeen Laamɗo yeeƴiima yi’i no yimɓe ɓee mba’i jartodinde nii tan, o yamiri taƴoowo ko’e oo, yoo o naattin silaama mum, tonngita Aladiin, ɗacca ɗum. Laamɗo oo yamiri soofaaji mawɗi ɗii, kadi yoo nganndin yimɓe ɓee Aladiin wellitaama. Ndeen oon kabaaru yanii, yimɓe ɓee corondiri, caaki. Yimɓe ɓee ndañi weltaare e danndude fittaandu Aladiin nduu. Ndeen Aladiin woppaama, o ummini hoore, o ndaari Laamɗo to woni too e dow galol huɓeere. O wi’i e daande yurminiinde: “Laamɗo! Miɗo ñaagi maa kadi geɗel goɗngel; njiɗ mi ko kaalanaa mi, hol ko mbaɗmi?”
Laamɗo wi’i: “Mbele aɗa naamnditoo ko mbaɗ ɗaa? ŋabbu ɗoo mi hollu maa!”
Aladiin ŋabbidi e Laamɗo. Laamɗo ina ardii yeccitaaki haa ɓe njottii nokku ɗo darotonoo ina yeeɓa galle Aladiin ɗoo; Laamɗo wi’i: “Jooni ndaar baŋ yoo baŋ ƴeewaa so tawii maa yi’i galle maa oo, maa taw kay maa haal ɗo galle oo woni?”
Aladiin ndaari haa juuti yi’aani hay huunde. Hakkille makko jiiɓii. Hakke Alla e oo kaawis, Aladiin roŋki dañde konngol ko jaabii Laamɗo. Laamɗo heddii ina ferferta, Alla e mum heppude. O woni e rewde, omo refto: “Hol to galle maa oo woni? Hol to ɓiɗɗo am woni?”
Ɗoon e ɗoon Aladiin yalti e deƴƴere, wi’i: “So goonga, galle oo alaa ɗoo; mi waawaa kadi wi’de ma ko ɗoo galle oo woni. Kono huunde nde kumpitii mi ko miin alaa fof ko mbaɗ mi heen.”
Laamɗo wi’i: “Miin mi wonndaaka galle maa oo! Ngoƴa am tan ko ɓiɗɗo am oo.
Miin ɓiɗɗo am oo ina ɓurani mi galle maa oo laabi miliyoŋ. Njiɗ mi ko nji’taa mo, so wonaa ɗuum alaa fof yeeso gacce ngo kollataa mi haa mi waasa haɓɓitde daande maa ndee.”
Aladiin wi’i: “Ee! Laamɗo cañɗo! Miɗo ñaago maa nde ndokkataa mi lajal e nder balɗe capanɗe nayi; so tawii ngaal lajal timmii maa mi huuɓnu aadi, mi adda hoore am haa sara daŋki maa, mbaɗaa mi ko wel maa.”
Laamɗo oo wi’i: “Mi jaɓii, mi rokiima balɗe capanɗe nayi ɗe mbi’ɗaa ɗee, kono hoto sikku ɗum firti ko aɗa daɗa. Kala ɗo mbaawɗaa naatde e duunde Baaba Aadama hee maa mi yi’te.”
 
Aladiin ruŋtii ina wondi e gacce mawɗe e sunaare lugiɗnde. O ñippi gite makko leydi, omo taccita galle Laamɗo, omo wonndi e jiiɓru mawndu. Omo yaha, omo wirtoo soofaaji ɗii, ɓeen fof e wonnoode sehilaaɓe makko, alaa heen fof jeeƴiiɗo, moni heen fof heddii ko ina mool-moolna hade makko heptinde ɗum. Hay gooto hollaani yeeso ina anndi mo. Hoore Aladiin waklitii, o natti anndude ko o yahata, ko o waɗata walla ko o haalata.
Aladiin woni e yiilaade galle yoo galleyel, omo naamndoo mbele yimɓe nji’aani galle makko. Kala mo o hawri kadi ko ɗuum o naamndotoo.
Naamnaali puuyɗi ɗi o naamnotoo ɗii waɗi woni heen njaggiri mo ko o kaangaaɗo, jokkondirnooɓe e makko haa heɓi nokku ɓee sunaare jaggi ɗum’en.
O woori noon balɗe tati e wuro ngoo, omo yaha, omo arta alaa ko o ñaami so wonaa ko o sakkaa. Noon o woori omo denngi denngina, nde wonnoo hoodere makko jalbiino e wuro hee no feewi, fittaandu nduu roŋkiti muñde nguurndam e sahre ndee. O ullii e ladde. O woppi laabi mawɗi, o rewi e lappi, omo seeka ladde, omo wondi e ngaanumma mawɗo.
 
O yahri noon haa o yottii e daande weendu sahnga futuro; ko ɗoon noon yammeende mawnde jaggi mo. Hoto njiiloytoo mi huɓeere am? Hol diiwaan? Hol leydi? Hol fof e nokku e nder Aduna hee to nji’tatmi feccere fittaandu am, hono ɓiɗɗo Laamɗo oo? O wi’i e hoore makko: “Mi fotaani nii tampinde hoore am mette e sunu, potmi ko diwde mi fiyoo e weendu nduu, mi yooloo.” Kono nde tawnoo ko o juulɗo teddinɗo diine mum, o siftorii o juulaani tawo.
O woni e heblaade omo salligoo. Nde tawnoo oon baŋŋe e weendu nduu ina waɗi fownde heccere, ndeen o fuɗɗiima sooɗaade̩ juuɗe makko e yeeso ngoo tan, o regi. Omo jogori wi’de e weendu nduu puñcaŋ tan haa o loggi e haayre nde pele ɗiɗi tooweendi.
 
Nafi mo tan ko omo waɗnoo feggere nde ñenngotooɗo Afriknaajo oo waɗannoo mo e feɗeendu ndee o naatannoo e nder leydi saanga nde ñenngotooɗo nulatnoo mo yoo o addanoy ɗum fitirla kaa. Ɗoon tan o woogi feggere ndee e haayre nde o haggi ndee. Ɗoon tan jinne peeñannooɗo mo nde ñenngotooɗo oo joorti e makko leydi ndee o salii weeɗde ɗum fitirla kaa feeñani mo.
Jinne wi’i: “Hol ko njiɗ ɗaa? Miɗo mi, ko mi maccuɗo maa. Miɗo ɗoofto maa aan e denndaangal ɓoornii ɓe ndee feggere, miin e maccuɓe feggere ndee kala.”
Aladiin, mo ɗamtindaare mawnde jaggunoo, naji sabu Alla e weltaade. O heɓɓitii, o wi’i: “Daɗndu am kadi laawol goɗngol. Haalan am to huɓeere mahanno ɗaa mi ndee woni walla nii ngartiranaa mi nde jooni-jooni ɗo nde jooɗinoo ɗoo.”
Jinne oo wi’i: “Ko njamirɗaa mi koo, mi jeyaaka e jamirooje pot mi siinude. Miin ko mi maccuɗo feggere ndee tan aɗa waawi rokkude ndeen yamiroore jinne fitirla kaa.”
Aladiin wi’i: “Tawde ko noon, mi yamirii ma yoo a nawam e dow kattanɗe feggere ndee to huɓeere am ndee waawi wonde e aduna hee kala. Naw am toon haa njoɗɗinaa mi e dow falanteere joom suudu am Badarul-Buduur.”
Hade makko joofnude, tawi jinne oo sajjitii maa mo nawii mo Afrik e hakkunde ñaargo wooto puɗi to galle makko oo woni ɗoo. Oon nokku noon ina ɓadii teeru. Jinne oo joƴƴini mo e dow falanteere Badarul–Buduur, hono o wi’runoo ɗum nii. Fof ko e hojom gooto. Jamma oo fof e niɓɓiɗde, Aladiin heɓtinii hoɗorde mum ndee, o heɓtinii cuuɗi Badarul. Nde yahnoo haa jamma oo fuɗɗii gantinde, Aladiin ɓosi haa heɓi fooɓre lekki ngooti jooɗii ɗoon. Ko ɗoon ɓernde makko fuɗɗii feerde, o woni e miijaade malu garanɗo oo, tawi alaa ɗo ummii so wonaa e baawɗe. Hakkille makko woni e awde e ɗiin miijooji.
 
Nde tawnoo o jooɗiima balɗe jeegom o ɗaanaaki, ko miijooji tan koɗii mo, ɓoyaani ɗoygol wi’i mo cas. O ɗaanii e les fooɓre lekki kii.
Ndeen yahii haa weeti, alaa fof ko adii welde Aladiin so wonaa nande cirkaali colli baalnooɗi e lekki ki o waalnoo e les mum kii, haa teeŋti cirkaali colli baalɗi e ñaargo puɗi leɗɗe wonngo e hoɗorde makko ngoo. Aladiin woni e yahndaade e saraaji hoɗorde Badarul. O woni e miijaade hol sabaabu boomaare makko ndee. Nde miijo juuti, o faami addi bone ko welsindaare fitirla kaa. Heddii omo ñiŋtoo yeebaare makko. Ko oon subaka dey Badarul-Buduur fini law ko meeɗa waɗde e nguurndam nde tawnoo ko jontaaɗo ceŋanaaɗo cegeneeji yoo ŋaacir mawɓe, walla mbi’aa yaɓɓa daagoo; ko oon woni Badarul–Buduur ɓiɗɗo Laamɗo. Ko Badarul-Buduur kadi wi’etee deeƴa golloo.
 
Ñalawma kala ñenngotooɗo oo ina to laawol gootol, ɗum noon ko weli mo, metti mo alaa ko o waawi heen, sabu hakkunde makko e Badarul-Buduur welaani. Alla e Badarul ñaaɗde e makko, kaŋko ñenngotooɗo oo o roŋkii tan yoo o suus Badarul. Enen fof noon eɗen nganndi ko haɗi hakkunde ñenngotooɗo e Badarul welde. So aɗa rokka ɓernde, rokku ɗum ko yiɗi.
Ɗoon ɗo Badarul-Buduur fini ina ɓoornoo comci mum, haa gooto e horɓe makko werlii gite mum e falanteere, sooynii Aladiin. Ndeen korɗo oo yenanaa ma ko Aladiin, o dogi no doole makko potnoo, o haalanoyi Badarul-Buduur.
Badarul, Alla e welo-welo roŋki faamde oon kabaaru. Nde tawnoo ko woni ngoƴa so bettii dañat ko sorti e hakkille. Aladiin raaŋani falanteere yuurnii, haa yi’i feccere fittaandu mum ina annga no gertogal njiɗngal lelnude nii.
Alla e dille falanteere nde mbelamma woni sabaabu, Aladiin jeertii. Nde o nannoo dillere ndee, o ummini hoore e faayre haa o hawri e yeeso Badarul-Buduur. O weeyni junngo, o yahdini heen mooso, ɗuum yoni salminaago mbelamma yawtu ngo aadi. Badarul yamiri yoo o udditane damal mooltorgal ngal o ara dow. Damal ngal udditaa, Aladiin ŋabbi fa’i to hoɗorde joom suudu mum Badarul-Buduur.
 
Hay gooto waawaa jaŋtaade wellamma mo ɓe keɓi e yi’tondirde ɓe caggal nde moni e maɓɓe fof ɗamtindii yi’de giɗo mum kedde nguurndam.
Fooyre giɗli huɓɓii. Ɓe njaɓɓondirii, ɓe kaaƴotirii, ɓe piilpiiltondirii, ɓe uurnondirii, ɓe ɓuuccondirii, ɓe ngostondirii kala maale peññinooje giɗli hakkunde giɗo e giɗo, caggal nde ɓe ceerti ko wonaa maayde. Nde yahnoo haa ɗuum ɓenni Aladiin ƴetti konngol wi’i: “Hade am yeewtidde e maa hay huunde miɗo ñaago maa nde kaalantaa mi hoto fitirla nayeewa ka mbaɗnoo mi e ɓooli suudu yeewtirdu hade mi yahde waaño kaa woni?”
Badarul-Buduur heɓɓitii, wi’i: “Mi faayiino tigi ko kaŋka woni sabaabu boomaare men. Etee ko miin woni sabaabu oo.”
Aladiin wi’i: “Wonaa aan! Ko miin ngati miɗo waawnoo mooftude ka e nokku ceniiɗo. Jooni, ngoppen ɗuum! Ngoƴe ɗen anndude: Hol mo ka woni e juuɗe mum, hol no ka artirta?”
 
Badarul fillanii mo no bone oo kala ardi haa wostondiri fitirla kaa e fitirla ñenngotooɗo oo. Aladiin taƴi haala makko wi’i: “Jooni kay a anndinii kam, tawde ko e Afrik ngonmi. Mo kaalɗaa oo, ɓuri neɗɗo fof wonde jamfante. Haalde bonde makko e jamfantaagal makko yontaani tawo. Jooni kay haalan am to o mooftata fitirla kaa.”
Badarul wi’i: “Fitirla kaa o wakkoto ka, miɗo jogii heen daliilu, sabu o gollorii ma fitirla ka e yeeso am, tawi omo rokka mi njeenaari coftinirdi.”
Aladiin wi’i: “Joom suudu am, njaafo ɗaa mi dey, sabu naamne ɗee keewi, kono anndu ko ɗe nafoore am nafoore maa.”
Badarul wi’i: “Gila naatmi e oo nokku fa’de hannde, ñenngotooɗo oo arata ɗoo tan ko ñalawma fof laawol gootol. Alaa ko waɗi ɗuum ne so wonaa satteende kollu moo mi ndee, sabu mi hollaani mo yeeso yiɗde; ko ɗuum dey haɗi mo heewde ɗoo koyɗe. O woniri tan ko yiɗde egginde giɗli am e hoolaare am e maa, haa mi jaɓa wonde joom suudu makko. O yiɗata anndinde mi ko mi wontaa yiite e aduna tawata kadi ko baaba am haɓɓitii daande maa ko ɓooyi.
Sahaa fof ne omo wi’a kaa neɗɗo mo yoɓataa diminna, ko a jamfante sabu ngaluuji maa ɗii fof ko e makko ngummii, kam e geɗe goɗɗe e ko way noon. Nde tawnoo jaabawol am e makko ko goytaali e sunu tan o ɓooyataa. Miɗo anndi noon fof ko haa o ƴeewndoo mi, kadi o beloo mi mbele maa mi yiɗtu mo. So ɗum ɓooyi ko gittoowo mi e sago am hay so tawii ko doole makko o waɗirta, miɗo jooɗtorii ɗum. Kono aan feccere fittaandu am, garal maa ittanii kam kala ɗeŋƴere walla kulol njoginoo mi.”
 
Aladiin wi’i: “Miɗo anndi kay wonaa mehre waɗi ɓernde deeƴde, kono mi haalan maa no ndaɗirten e bone oo gaño ko ndee feere: ko maa mi yaha noon nder wuro haa mi arta; ma mi artu hedde naange e hoore. So mi artii ma mi haalane feere njogii mi e no gollirtaa feere ndee haa mbaawen heɓde sago men. Hoto haawe noon so a yi’ri kam comcol goɗngol. Yamir tawa so mi arti mi darotaako to damal moggorgal ngal. Mi yottoto tan mi naata.”
Ndeen Aladiin yaltii galle oo, o woni e lemaade baŋŋeeji fof haa o yi’i demoowo gooto ina dawa. Aladiin yaɓɓiti koyɗe, heɓtii demoowo oo, o wi’i: “Ar ngostondiren comci.” Daraaki ɓe mbirnii e sopoƴuru. Ndeen ɓe ngostondirii Aladiin tiindi ko sahre. Aladiin sorsorti e laawoñ haa yanti e laawol julaaɓe coneele e poɗɗe. Omo yaha haa o naati e yeeyirde wootere, o naamndii yeeyooɓe ɓee conndi ngootiri. Jeeyoowo oo ndaari Aladiin, miijii Aladiin ko baasɗo, sabu comci ɗi o ɓornii ɗii kollata ko waawaa jogaade ngalu coodoowu conndi ndii, sabu conndi ndii ina tiiɗi.
 
Aladiin holliti miijo mum jeeyoowo oo. Aladiin fooɗi dannga mum, itti heen kaŋŋe, wi’i yoo jeeyoowo oo yeey ɗum hakke ko o sokli koo. Jula ɓeti, soomi. O wi’i: “Addu meŋkelde kaŋŋe.” Aladiin weeɗi mo. Aladiin daraaki to sahre too, so wonaa nde o soodata koo ñaami. O heñii, o arti to galle Badarul-Buduur. Aladiin yottii naati fa’i to Badarul wi’i: “Hakke maa añde ñenngotooɗo oo, mi hoolaaki so tawii maa jaɓ feere ñaagoto maa mi yoo a waɗ ndee. Miɗo ñaago maa nde cuuɗataa ko woni e maa heen sahaaji nii so yiɗii njaɓaa waɗde ko muusat maa haa tan mbaawaa sertude e oo coɓɗo haa nji’toyaa baaba maa. Feere ndee nani so a jaɓii: ɓoorno wutte maa ɓurɗo labeede, so ñenngotooɗo oo arii njaɓɓo ɗaa ɗum no moƴƴi, tawa noon o jeertotaako, njogoɗaa jikku kolliroowo, so ɓooyi maa yiɗtu mo, so on njooɗii ma, oɗon njeewta anndinmo, ngon ɗaa ko e etaade yejjitde mi. Ko ɗuum woni daliilu nii aɗa bismoo mo. So ɗum yawtii aɗa yiɗi meeɗon hirtodaade, mbele aɗa meeɗa yarde e konnjameeje leydi maɓɓe ɓurɗe welde. Miɗo anndi so a haalanirii mo noon o waasataa ndaartoyde ɗeen njarameeje. E oon sahaa ƴettaa ndii ɗoo conndi mbaɗaa ɗum e wootere e jarduɗe ɗee, ɓamdu ɗum e horɓe maa ɓee, so a yamirii ɓe ɓe ngadda. Reento noon no feewi hade maa jiiɓde tinndinooje ɗee. So on ñaamii haa on kaarii, on njarii haa ɓooyii, njamiraa yoo a addane paalel maa koñnjam. So a heɓii paalel ngel tan mbi’aa ñenngotooɗo oo yoo on ngostondir, sabu teeŋtinde welo-welo ngo ngonɗon mum ngoo, maa yi’i o salotaako, etee o yarat haa laaɓa. So yarii noon haa o gaynii maa yi’i o wona e firlaade e leydi omo haaƴo. Kono aan so tawii a yiɗaa yarde e paalel makko ngel, aɗa waawi yarkinaade tan, o anndataa. Sabu no conndi ndii wa’i heewde nii nde o annditta tawata ko golle ngasii.”
 
Ndeen Aladiin gaynii lelnude peeje kuutorteeɗe haa ɓe ndaɗa e ñenngotooɗo oo, ɓe koota to ɓe ngumminoo, Badarul wi’i: “So goonga haaletee ko mbi’ɗaa koo, ko huunde muusnde e am no feewi, kono noon hol no waɗetee tawde ko en yiɗɓe seertude e oo gaño compuɗo!”
Badarul-Buduur jaɓi waɗde ko Aladiin yamiri koo. Aladiin nde gayni tinndinooje joginoo, yalti fa’i e saraaji hoɗorde ndee, ina fadi haa jamma ara nde ɓaditoo damal moggitorgal ngal. Gila nde Badarul-Buduur seerndaa e giɗo mum mo horsini hono Aladiin, woɗɗitina baaba mum, aduna soofti ɗum, Badarul welsindii njooɗndam mum, hay laaɓal wondaaka kam fof e wonde iwdi Laamɗo. Ñande fof ngañgu makko ina ɓeydoo mawnude kala nde o yi’i ñenngotooɗo oo, sabu kadi anndude leepte makko ɗee ummii ko e kaa fitirla kiiɗka wostotiraaka e kesa, etee horɓe ɓee kadi keptinii ñenngotooɗo oo gila e laawol mum gadanol ngol ari ɗoon ngol.
Badarul naatii taarorde, lootii haa waɗti ɗelkude. Horɓe ɓee moori mo moorol ɓurngol yooɗde, o ɓoornii comci makko gaaɓɗi, ɓurɗi yahdude e ko o yiɗi waɗde koo.
Paftol ngol o dadii ngol fof ko kaŋŋe e kaaƴe dime ɗelkooje (jamaa). Jawe makko ɗee ko jamaa e kaaƴe dime ñilkooje jahduɗe e paftol ngol no feewi.
Ndeen Badarul ñaantiima haa yooɗi tawi hay dara ŋakkaani, o jooɗii e jooɗorde makko o fadi ñenngotooɗo oo. Ñenngotooɗo oo ndeen waktu mum yontii tan o ari.
Ndeen ɓiɗɗo Laamɗo oo sooyni maa mo tan omo naata e yeewtirdu mum nduu, o ummodii e njooɗndam ɗam fof, o joofanii mo joɗnde ɗo o jooɗotoo, mbele ɓe njooɗodoo. Ñenngotooɗo bompilaa, sabu oo ñilko ñilko ngonɗo e Badarul, ɗee gite keeleele ɗe oo suka debbo jogii ina ndaara mo, eɗee kaaƴe dime jalbooje ɗe oo suka debbo sacci ina siŋkii. Miijooji koɗii ñenngotooɗo; ɗiin miijooji ko no Badarul jaggirnoo mo, no Badarul gollortonoo mo e hannde no Badarul jaɓɓorii mo, wertani mo yeeso teddugal. Oo waylo-waylo mo ñenngotooɗo yi’i e Badarul jaggii ɗum kaawis.
 
Ñenngotooɗo nde tawnoo sikkatnoo haa jooni, kono adan nii, wi’i ne jooɗo ceɓɓet jooɗorde, kono nde wonnoo Badarul ko ko fewjannoo mo ɗo o jooɗii, o faami so o jooɗaaki ɗoon feewataa ko ɗuum o ɗooftii, o jooɗii ɗoon.
Ndeen ɓe njooɗiima, Badarul ƴeewi ñenngotooɗo ndaarki kollirooji wonde o natti jogaade e makko ngañgu. Badarul wi’mo: “Hannde maa haawe no mba’mi nii, sabu maa a wi’i mi waylii ma, kono maami haalane: mette e sunu fof ko ko ngeggi e fittaandu am nduu. Jooni alaa ko jiɗmi so wonaa ko ina walla mi yejjitde ko ɓenni. Mi miijiima ko kaal ɗaa e Aladiin koo etee ne fitina Baaba am oo woppataa mo omo wuuri. Ɗum noon hay so mi woyii mo kaaɗdi nguurndam am, bojji am ngartirtaa mo. Tawde mi waɗii ko waɗɗinoo hakkunde am e makko haa to aññeere makko, jooni alaa fof ko haɗata mi ndaartude ko muñtini mi. Ko ɗuum woni sabaabu waylo waylooji ɗi nji’ɗaa ɗii. Finnde mum ko mi yamirii horɓe am ɓee yoo keblu hiraande, ko enen kirtodtoo. Miin noon aɗa anndi njogiimi tan ko koñnjam Siin, tawde noon ko e Afrik ngonmi aɗa waawi ndartude so maa dañan’en e leƴƴi koñnjam Afrik ɓurɗi welde.”
Ñenngotooɗo oo, nde wonnoo dañi ko ko sikkaano heñii woni e jumpude e nafoore koñnjameeje Afrik haa teeŋti e diiwaan mo o woni oo. O wi’i: “Miɗo moofti koñnjam njaarojam e duuɓi jeeɗiɗi ɓooygol, so a renndinii njarameeje ɗee kala ko koñnjam am ɗam ɓuri welde. So a rokkii kam yamiroore mi dogat mi addoya e majjam butelaaji ɗiɗi mi arta jooni jooni.”
 
Badarul Buduur wi’mo: “Ina metta mi nulde ma, sinno ko sago am, ko goɗɗo nulatno ɗaa toon.”
Ñenngotooɗo oo wi’i: “Alaa e sago maa mi yaha, sabu so wonaa miin, hay gooto anndaa to coktirgal ngal woni, fawti heen kadi ko miin gooto anndi sirlu no udditirta baafal faawru nduu.”
Badarul-Buduur wi’i: “Tawde ko noon yah, kono hoto leel, sabu no leelir ɗaa fof ko noon kappirat mi yi’de ma, aɗa anndi mi yiɗaa yeeweende. Hoto yejjit kadi ko aan tan jaggata yimɓe e hiraande.”
 
Ñenngotooɗo oo noon Alla e mbellamma yahdu e gartugol fof woni gootum. (Hay so a waɗtii duleendu!) Nde o ruŋtinoo omo yaha, Badarul sikkitanoo nii wonde o leelataa, ɗum waɗi nde o artata fof tawi gaynii golle mum, ƴettii conal kal Aladiin addunoo yoo dabrir ñenngotooɗo oo, waɗii ɗum e Paalel, o joñi baŋŋe.
 
Ɓe njooɗii ɓe kuccondiri. O hucciti e Badarul, Badarul hucciti e makko ina waɗti hakkille mum to ñaamde iwrata too. Badarul Buduur wi’i: “So a yiɗii aɗa waawi yamirde kolli e njimri kono tawde ko miin tan e maa ɓuri welde ko yeewtere.”
Ndeen ñenngotooɗo nanii nde daande, oo suka debbo, ñenngotooɗo dañi heen weltaare mawnde. Ñenngotooɗo oo yi’ri ɗum no teddungal goɗngal nii.
Ɓe ngoni e ñaamde haa ɓooyi, ɓiɗɗo Laamɗo oo naamndii njaram. O yari, o teddiniri ñenngotooɗo oo, o wi’i: “A haalii goonga dey ndeke mi feeraa meeɗde koŋnjam mbayɗam nii welde.”
Ñenngotooɗo wi’i: “Laare koñnjam ɗam ɓeydiima waɗde faayiida e dow ko mantu ɗaa ɗam koo.”
Badarul wi’i: “Anne jaggu njaraa e dow teddungal am, maa anndu min ne mi deeƴaani.”
Ñenngotooɗo jaggi paalel leƴƴii ngel, wi’i: “Mi weltiima no feewi e ko mooftanɗaa mi paalel ngel koo e oo ɗoo ñalawma. Miɗo waawi yarlitaade miin e hoore am dey mi meeɗaani yarde ko wa’i nii welde.”
 
Ko noon ɓe ngoniri, eɓe ñaama, eɓe njara haa timmi laabi ɗiɗi. Ɗoon noon nde tawnoo Badarul waɗii gaatuleeje haa heɓindii ma ñenngotooɗo oo, o wirnii hakkille mum, o yamiri yoo paaloñ maɓɓe ɗiɗoñ koñ mbaɗe koñnjam haa heewa, gooto kala ɓe totta ɗum paalel hono no rokirnoo yamiroore yoo gollire nii. Horɓe ɗooftii yamiroore.
Badarul wi’i: “Miin dey mi anndaa no yiɗɓe ɗiɗo mbaɗata so ina njara, kono to Siin leydi amen, so yiɗɓe ina njarda ngostondirat njarameeje, gooto kala yara e teddungal goɗɗo oo.”
 
Ñenngotooɗo nde tawnoo ko e sago Badarul yahata, fawaani heen daande.
Ɗoon tan Badarul teɓɓii paalel ñenngotooɗo ngel, o weeɗi ñenngotooɗo oo paalel baɗngel conndi ngel. Ñenngotooɗo ɓeydii weltaade nde tawnoo o yi’ri golle Badarul waɗata ɗee ko teddungal mawngal. Badarul kañum woni e yarkinaade. Ñenngotooɗo hono hojom tawi fooɓtiima paalel musiiba ngel; hay toɓɓere o heddaani heen. Nde tawnoo nde o yarata ndee koo leƴƴitinooɗo, o roŋki yoo o artir hoore. Ndeen o woori noon ko juuti, o leƴƴitii, o saami, o ajjii, tawi hakkille sortiima, o anndaa ɗo o woni.
 
Badarul Buduur somaani yamirde yoo Aladiin udditane damal moggitorgal ngal nde tawnoo horɓe ɓee ko feewnitaninooɓe ɗum. Ko ɗum waɗi ɗoon e ɗoon ngal udditaa. Aladiin naati. Aladiin yi’i ñenngotooɗo oo ina lappii, ɗoon Badarul diiri, yaaɓani Aladiin ngam hollirde weltaare mum.
 
Aladiin wi’i: “Beltagol yontaani tawo, njaafo ɗee! Ngoppon mi e suudu nduu miin tan, mbele mi ƴeewa no pewjir mi kootol men Siin ko ɓuri yaawde e yaajtaade.
Ndeen ɓe njaltii, Aladiin diirani ñenngotooɗo oo ɗo lelii ɗoo. O ɓoorti mo, o tawi fitirla kaa ina soomorii no Badarul wi’runoo mo nii. O ƴetti ka, o woogi; tan jinne oo feeñi wi’i no woowi wi’de mo nii. Aladiin wi’i jinne oo: “Jiɗmi ko ɗuggitaa hoɗorde ndee, jooni jooni nawtaa nde Siin, ñippaa nde to nde darinoo ɗoo.
Jinne oo wirnii, roondii hoɗorde fukkoyi Siin e nokku ɗo nde darinoo ɗoo fof e majannde yitere. Anndini ɓe hoɗorde ndee yahii tan ko nde jinne oo ɗuggitta nde ndee dillii e nde o ñippata nde ndee, kadi nde dillii. Aladiin tellii to suudu ɓiɗɗo Laamɗo too, o jaɓɓii mo, o wi’i: “Badarul jooni dey miɗo felliti maa en keɓ wellamma janngo.”
 
Oon sahaa fof tawi ko Badarul gasnaani hirtaade, Aladiin ko jooni ɓernde mum sukkitii e ñaamde. O yamiri yoo ñaamde makko nawe to suudu jaɓɓordu ɓurndu yooɗde too. Kiraaɗe ɗee nawa toon gila nii ɗe memaaka, tawi Aladiin e joom suudu mum njarii koñnjam ñenngotooɗo Afriknaajo oo.
Caggal ɗuum, ɓe payti suudu maɓɓe. Haa hannde ɓe njokki e mbelamma hakkunde giɗo e giɗo mum.
 
Laamɗo e miijooji. Gila hoɗorde ndee ɗuggitaa yahdi e ɓiɗɗo Laamɗo hono Badarul, yimɓe mbaɗii fof mbele hakkille Laamɗo ina arta, ndoŋki. Laamɗo kay ko ɗamtindii ɗo maa yi’tu ɓiɗɗo mum. Holaare hakkunde makko e esiiko, hono Aladiin eggii, anndaaka so ina hoɗta. Laamɗo natti ɗaanaade, wonaa jamma wonaa ñalawma; alaa fof ko welata Laamɗo. Ina woownoo won e najooje so sunu jaggii mo haa heɓii nokku joom mum etoo faalkisaade; kono ko Laamɗo koo ko ko ɓeydotoo tan huɓɓude.
 
Ndeen nde welnoo ndee, ko subaka tan o darotonoo e yeeɓirde, o yeeɓa hoɗorde Aladiin ndee, kono gila hoɗorde ndee ɗuggitaa, ñalawma fof omo daroo, omo ndaara nokku ɗo nde wonnoo ɗoo laabi keewɗi. Ɗuum ina jeyaa e ko ɓeydi sunu makko, sabu hesɗitintu miijooji makko e ɓiɗɗo makko. Sabu waktu fof omo miijoo o waasii ɓurɗo tiiɗde mo e aduna, tee o wontaa yi’tu Badarul.
Ndoogu ina fooyna tan haa Laamɗo oo darii ɗo darotonoo ɗoo, woni e sooynaade nokku ɗo hoɗorde Aladiin ndee darinoo ɗoo. Hawri ko oon jamma e hoore mum hoɗorde ndee artii ɗo nde wonnoo ɗoo.
 
Laamɗo oo ina wondi e sunaare e mette mum, werlii ndaarɗi mum no woownoo waɗde nii tan ina sikka ko boowal yi’ata, tan haa gite mum pawii e galle Aladiin. Ndeen o yi’i hoɗorde ndee, o sikki ko ɓurtungal ɓuuɓol huurii ɗoon. O ƴeewtindii kadi no feewi, o tawi sikke alaa ɗum ko hoɗorde Aladiin ndee tigi arti ɗo wonnoo. Ko ɗoon dey mbelamma e jam lomtii sunu e mette. O heñii, o fa’i suudu makko, o yamiri yoo o haɓɓane puccu makko. O addana puccu, o waɗɗii, o hartii puccu, omo sikka o jogoraani yottaade nokku Aladiin oo.
 
Nde tawnoo Aladiin ina miijinoo ko wa’i nii ina waawi aroyde; Aladiin finii gila subaka law ɓoornii comci mum jooɗɗi, heɓoyi suudu bismordu too jooɗii. O woni toon haa o sooynii Laamɗo ina ara, o yaaccii, o tellii, o jaɓɓoyii esiiko; o walli ɗum jippaade.
Laamɗo wi’i: “Aladiin! Mi waawaa wi’de ma tawo hay dara so wonaa mi jaɓɓi ɓiɗɗo am oo. Aladiin nawi Laamɗo to suudu Badarul Buduur. Tawi Aladiin haalaniino joom suudu mum wonde ɓe ngarti e leydi maɓɓe, yoo o ñaanto.
Laamɗo ɓuuccii yeeso ɓiɗɗo mum laabi keewɗi, gite keddi noon ina mbala gonɗi weltaare.
 
Ɓiɗɗo oo ne holli mo kala maale gilli mbelamma hakkunde ɓiɗɗo e jinnaaɗo mo ɗamtindinoo. Laamɗo oo roŋki hay haalde, sabu no ɓernde mum wa’i heccidde nii, nde wonno tawi ko o woyii ɓiɗɗo oo bojji maayɗo. Ɓiɗɗo oo ne ko noon wa’i e mum.
Laamɗo wi’i: “Ɓiɗngel am, miɗo sikki tan ko mbelamma ko nji’ɗaami koo waɗmaa wayde no a meeɗaa sunaade nii. Miɗo anndi noon a suninooma no feewi. Nawiraaɗo no nawiraɗon e oo galle nii, waawaa waasde wondude e ngoƴa. Njiɗmi noon ko mbele aɗa reftanoo mi ko jolnoo koo fof e yolde ko en nji’ondiraani koo, tawa noon a suuɗaani hay huunde.”
Badarul-Buduur wi’i: “So a yi’i mi waylaaki no feewi, waɗi noon ko ko puɗɗii mi foofde tuggude haŋki fa’de hannde koo, ko nji’tumi joom galle am, feccere e fittaandu am, ko oon woni gittu ɗo mi e ɗee geƴƴelle. Ko njaɓɓi moo mi, ɓuucci moo mi koo, ko ɗuum anndani mi wa’tude nii. Wonnoo mette am fof ko ko ɗakkitaa sara maa aan e joom galle am koo. Kulol kadi ɓeydii ko mawnude e Aladiin, sabu miɗo anndi alaa fof ko o waɗi e ko heɓi min koo. Tee miɗo hulnoo hade fitina maa mawnude ɓurto maa doole mbi’aa maa codditaa leggal daande makko, tawa noon o wonaa sabaabu jahgol amen. Mi haalanmaa ko faati e cefagol amen, Aladiin alaa fof ko waɗi heen. Hoore cefagol amen e laaci mum fof ko miin e hoore am.”
Badarul-Buduur fillanii baaba mum, gila ɗo ñenngotooɗo oo rewnoo haa wostotiri e mum fitirlaaji, haa no ɓe puuntiri mo, haa no ɓe mbardi mo. O wi’i: “Ko heddii koo mi ɗaldii Aladiin yoo siimtane.”
 
Aladiin ne haali no waɗnoo kañum ne haa dañi sago mum e ñenngotooɗo oo.
O ñaagii Laamɗo oo so ina waawi yoo ŋabbu to bismordu too, o holla ɗum ɗo buur ñenngotooɗo oo fi’tiri ɗum. Ndeen Laamɗo oo ŋabbii haa yi’i no posone oo wardi ñenngotooɗo oo, o jaɓii Aladiin, o fooɗi Aladiin e makko, o ɓuuccii ɗum, o wi’i: “Maa njaafo ɗaa mi dey ko fitina e gilli ɓiɗɗo ɗeɓnoo waɗnude mi koo. Ko fitina tan waɗnoo noon. Tiiɗno ɗaccan am hakke.”
Aladiin wi’i: “Miin kay alaa fof woytoraandu ndu njogiimi e maa, ko ari e am kala ko oo kuɗaaɗo mo Alla huɗi addi e am. So a dañoyii mudda juutɗo maa mi haalane sifaa goɗɗo ɓurɗo bonde mo o waɗnoomi, ko Alla e moƴƴere mum tan daɗndunoo mi.”
 
Laamɗo wi’i: “Jooni kay kaaɗnen ɗoon oo tanaa, ndaarten no mbeltori ɗen.”
Aladiin yamiri yoo ɓanndu ñenngotooɗo oo werloye, mbele ndiwri e kulloñ ina ñaama haa mbeltoo. Laamɗo yamiri yoo kaɓirɗe mbeltinirɗi fittaandu ko wa’ino: kolli, bawɗi, moolooji, liite, billille, haa e ko nanndi heen, yoo ngadde. Laamɗo hokki yamiroore wonde balɗe sappo yoo wuro ngoo won e neema, weltodoo e makko, sabu gartugol Badarul-Buduur e Aladiin. Ko nii kadi dey Aladiin daɗiri laawol goɗngol e musiiba jogornooɗo warde ɗum. Kono dey gasaani, sabu wonaa oon kadi woni waɗtaan. O jamfaama laawol tataɓol ko e ngool payɗen jooni.
 
Ñenngotooɗo oo ina ɗacci miñiraaɗo moolanaaɗo moole, maa mbi’aa nii ko kaŋko ɓuri mawniraaɗo oo yoorde ɓernde; etee omo jogitii geɗe kulɓiniiɗe.
Kamɓe ɗiɗo ɓe keewaani wondude: oo heedata ko fuɗnaange, oya wonaa hirnaange. Hitaande so dartiima ko ndeen gooto e maɓɓe fof waɗata tiimngal mum, ndaarta goɗɗo oo ƴeewa so ina e jam walla so won tiiɗalla jogii nodduɗo ballal goɗɗo oo.
 
Ndeen woni hitaande, sahaa oo heedi, ñenngotooɗo ƴetti makatuumru mum ndu tiimirta nduu, tiimi. Nduun makatuumru kala ɗo o yahata ko o cinndiiɗo ndu no mawniraaɗo oo waɗata nii. O fonndi ceenal haa foti, o toɓɓi. O yaltini Naasara e Aamara, o yaltini Baddana kay e Segel, Gabari Waagaf wondude Gabari Kiis. O faati Saamara, o leƴƴii butel e arsikaŋ kiis. Tareet e daamara kaalaani hay dara. Seyfara e labiyal nootaaki. Nde yahnoo haa ɓooyi, segelaaji ɗiɗi njalti les. O yi’i ndiyam e niɓɓere, o anndi mawniraaɗo oo ko jarnaaɗo posone tee ne maayii. O anndi mawniraaɗo waraa ko leydi Siin, o anndi nokku ɗo o waraa ɗoo, o anndi kadi ko e laamorgo leydi ndii, o anndi barɗo oo ne ko esi mum Laamɗo oo.
 
Ndeen miñiraaɗo ñenngotooɗo anndii geɗe ɗee fof, o haftii, o wi’i: “Jooni kay jooɗnde alaa, sabu nimsa e sunu tan ngartirtaa maayɗo. Jooni heddii tan ko yoftonoyaade mo.” Ɗoon tan, o waɗɗii puccu makko, o fawii e laawol omo tiindii Siin. Omo taƴa naɗe, omo juuwa e beeli, omo seeka laddeeji, omo tacca jeereeɗe haa o yottii leydi Siin. O yottodii e tampere mawnde. Daraaki o yottii laamorgo ngoo, o heɓtini tigi ko ɗoo tiimngal makko sifinoo. O jippii, o nanngi jippordu. E nder gisaane oo noon ko miin binnduɗo oo ɓeydi heen geɗe keewɗe mbele daarol ngol ina ɓeydoo jirwude.
 
Ndeen yahii haa weetii, o naati e wuro ngoo. Wuro ngoo noon o naatiraani e maggo wonde wuro ngoo ina yooɗi alaa njooɗndam wuro ngoo safaani mo. Haaju makko ko ndaartude kabaruuji haa o waawa timminde anniya umminɗo mo oo.
 
O naatii noon e nokkuuji keewɗi areede, ɗo jamaanu heewi renndude. O naatii e nokku gooto, ɗoon ko pijirlooji tan. Ɓee ina pija, ɓe ina jooɗii ina caakta kabaruuji, ɓee ina ciifta joljole jamanuuji e kaawisaaji. Kaŋko miñiraaɗo ñenngotooɗo oo noon ko jappuɗo nofru tan omo heɗoo. Ko ɗoon ne o nani yimɓe ɓee ina njeewta ɓure, soknaagal e kaawniiɗe debbo bi’eteeɗo Faatim. Oon Faatim noon ko maayɗo, ko golle mum tan ngoni e yeewteede. Kaŋko ne nde o nani ɗum o fadanii haa o laaɓtindoo, o sikki oon Faatim mo ɓe kaalata maa waaw jiiɓtude ko o ndaartata koo. Ko ɗuum waɗi o noddi gooto e maɓɓe, o ñaagii yoo oon haalan mo sifaa keeriiɗo, hol ko oon debbo woni e hol kaawisaaji ɗi o waɗata.
 
Mo o deeyi omo naamndoo ɗum oo wi’i: “Iih jam! A yi’aani oon debbo tawo? Kadi a nanaani mo? Wuro ngoo fof ina yeeɓaa mo, sabu dewal makko Alla, koorkaaji makko, duuɗagol makko e wonde mo yeru moƴƴo. So wonaa Altine e Aljumaa o yaltataa, koo guufniiɗo tan ɗo gootel. Ñalɗi ɗi o yaltata ɗii ne, kala nde o yalti, omo waɗa golle moƴƴe ɗe limtotaako. Alaa fof ne mo hoore mum muusata, mocca ɗum roŋka yoo sellu.”
O fadaani nii haa oon gayni daarande mo geɗe Faatim, o wi’i: “Hol to Faatim oo tawetee e leeɗe wuro ngoo?” Oon sifanii mo. Ko e ɗiin kabaruuji ɗi o heɓi o tuugnii haa o lelni feere makko bonnde bonnoore nde njogorɗen haalde ndee.
 
Ndeen o faamii no debbo oo siforii, o ruttii e nokku mo kaalno ɗen oo, yimɓe ina njooɗii oon sahaa ina njara ataaya, nde tawno ko waktu nguleeki, won heen ina ɓurannoo ɗum waalde e oo nokku, sabu ɓuuɓol mum. Caggal nde o yoɓi joom nokku ɗo o jippinoo ɗoo; o ɗacci haa jamma; o tiindii to Faatim kormaaɗo ko ndeen innde debbo oo anndiraa e nder wuro ngoo. Nde o yottii, o heɓaani caɗeele udditde damal suudu Faatim kormaaɗo. Ñenngotooɗo naati, uddiri damal seese. Ndeen o naati o sooynii e nder lewlewal Faatim ina lelii e dow diwre wertaande limcel daago, o ɓaarii e cuurel hee. O ɓattii debbo oo, o duufti laɓi ki o sinndunoo, o finndini mo.
Ndeen Faatim muɓɓitii gite, goram kaawis mawɗo jaggi ɗum e yi’de gorko ina jiimi e mum ina tami laɓi ina ndaarta warde ɗum.
Ɗoon tan ñenngotooɗo oo ɓami laɓi kii fawi ɗum e ɓernde Faatim. O wi’i: “So a wullii walla a ƴusiima tan mi adoo Alla e balɗe maa. Ummo dow! Tee mbaɗaa kala ko njamir maa mi.”
 
Faatim leldinoo ko e comci mum, ummii ina gergerta kulol. Ñenngotooɗo oo wi’i: “Njiɗmi tan ko ngostondiren comci, tottaa mi wutte maa, ƴettaa mo am.”
Ɓe ngostondiri ɓoornanteeri. Ndeen ɓe ngostotirii haa gasi, o wi’i Faatim: “Njiɗmi jooni ko ngoobanaa mi yeeso am ngoo e mba’di maa, tawa noon selaani selmbaani.”
Ko o haaldata e Faatim koo fof, Faatim ina gergerta kulol. O wi’i: “Hoto hul, mi woondirii e Joomiraaɗo mi warataa ma.”
Faatim naatni mo e nder cuurel mum. Ƴetti ndiyam ngoobojam e genndukel gootel e goobirgal o moomi e yeeso ngoo haa hawri, o wi’i: “Jooni kay yeeso ngoo fof hawri tee firtotaako, jooni kay en nanndii, alaa fof ko seerndi en.”
Faatim ina jogino moori yoos ɗi fawatnoo e hoore mum, itti fawi ɗum e hoore ñenngotooɗo oo, o ƴetti kaala o kaalotonoo, o feewnani mo, o holli mo no waɗirtee.
Ndeen ɗum timmii o totti mo kurus keɓoowo e koppi, o waɗi sawru balammaaru ndu o jogotonoo nduu e junngo makko; o huccitini mo e daarorgal. Faatim wi’mo: “Ndaar, nanndugol waawaa ɓurde ɗoo.”
Ñenngotooɗo o tawi wa’ii no yiɗirnoo nii. Kono o huuɓnanaani Faatim aadi. Hade ƴiiƴam deelaade waɗa batte, o ɗeɗɗu Faatim haa ɓuuɓi. O daasi Faatim haa o heɓni ɗum mbalka nokku uufnirɗo o werlii ɗum heen. O waali omo jogii mbaydi makko ndi o wostondiri e Faatim ndii. Ndeen yahii haa weeti, kaŋko fof e anndude wonaa ñalawma jaltugol Faatim, o yalti ko saanga waktu gadano walla ɗiɗaɓo, nde tawnoo omo anndi yimɓe ɓee naamndotaako tee ne so naamndiima omo jogii ko o jaabii ɗum’en. Nde wonnoo anniya makko mo o joginoo ko waɗde Aladiin geɗe bonɗe kulɓiniiɗe ko ɗuum waɗi o adii ko maantaade ko to hoɗorde Aladiin heedti. Nde o yalti, o jaggi laawol, o tiindii toon.
 
Ndeen yimɓe ɓee cooyniima omo yaha, ndogi kucci e makko ina njooɗtorii ko Faatim. Nde yimɓe ɓee njottii taartii mo, ɓee heen ngoni e ñaagaade duwaaw makko, hono ngoownoo waɗdude e Faatim nii, ɓee ina ɓuuccoo juuɗe makko, woɗɓe ɓurɓe reentaade ɓee ngoni e ɓuuccaade ceɓe wutte makko, ɓee ina ñaagoo yoo moccan ɗum’en ko’e mum’en, walla o faddina ɗum’en e muusu ko’e.
Kaŋko ne heddii omo waɗa no yimɓe ɓee nganndirtaa wonaa Faatim mo ɓe cikkata oo wondi e maɓɓe. O yahri noon haa o yottoyii to hoɗorde Aladiin too. Yimɓe ko ina toɓa tan, moni fof ne heñoo mbele ina yottoo mo. Joom en semmbe ɓee nana ceekira jamaanu oo doole mum’en ina njuuwa ina pa’i e makko. Dille ɗee keewii haa yottoyii ma Badarul-Buduur to lelinoo e suudu mum bismordu. Ndeen ɓiɗɗo Laamɗo oo naamnii ma dillere ndee ko woni, gooto e horɓe makko ɓee tawi humpitiima wi’i: “Ɗum ko Faatim kormaaɗo!” Moni fof ina yiɗi idaade e makko, mbele omo moccana ɗum hoore mum mbele ina sella. Ɗoon tan yiɗde jokkondirde mo e oo debbo jaggi Badarul nde wonnoo o ɓooyi nande Faatim kormaaɗo kabaruuji mum e moƴƴere mum.
 
Ndeen mawɗo moraaɓe oo faamii ɗuum e yeeso ɓiɗɗo Laamɗo oo, o wi’i: “So tawii tan yiɗde maa e oo debbo ina yottimaa nokku, amin mbaawi addande ma Faatim kormaaɗo haa ɗoo e dow yamiroore maa.”
Badarul jaɓi wi’i yoo moraaɓe nayo njah ngaddoya mo. Ndeen yimɓe ɓee nji’ moraaɓe ɓee ina njalta e galle Aladiin hee ina tiindii e jamaanu oo; moni e maɓɓe fof woni e dogde, ɓe carondiri. Ko ɗoon ñenngotooɗo ɓeydii heñaade ina tiindii e maɓɓe; nde tawnoo ko ɗum maale kollirooje feere makko woni ko laawol peewal, o etii suuɗde mbelamma oo. Ñenngotooɗo fuɗɗiima ɗaminaade jamfa mum woni ko e feewde.
Ndeen moraaɓe ɓee njottiima, gooto e maɓɓe wi’i: “Debbo kormaaɗo! Ɓiɗɗo Laamɗo oo ina yiɗi yi’de ma. Ar rew e amen!”
Ɗoon tan ñenngotooɗo oo wi’i: “Ɗum koy ko teddugal mawgal! Mi ɗooftiima. Mi jaɓii ko o ñaagii kam koo.”
Nde o naati suudu bismordu nduu, o yi’i Badarul; o woni e duwaade. O woni e ñaaganaade ɗum cellal, kisal, ɓamtaare e kumtagol denndaangal haajuuji. O waɗi feere fof haa o heƴni e hakkille ɓiɗɗo Laamɗo oo wonde ko o kulɗo Alla, o ɓoornii wutte ji’aaɗo Alla ɗigguɗo.
Badarul-Buduur nde tawnoo joomiraaɗo oo tagi ɗum tan ko moƴƴo ko ɗuum saabi o jogotaako sikkitaare e hay gooto. Badarul sikkata no wa’i nii ko noon moni fof wa’i, o sikkata bi’ɗo rewata ko Alla fof ko gooŋɗuɗo; ɗuum ina jeyaa e ko ɓeydi jaawgol makko gooŋɗingol makko ñenngotooɗo oo. Ndeen oo Faatim mo wonaa Faatim haljitii haalde. Badarul wi’i: “Neenoy am, a jaaraama e ɗii duwawuuji moƴƴi. Miɗo jogii hoolaare maa Geno jaɓan en ko ñaagi ɗen koo. Ɓado mi ɗoo. Jooɗo sara am.”
Ñenngotooɗo oo jooɗii e wondude e yankinaare mawnde.
Badarul–Buduur wi’i: “Miɗo ñaagi maa geɗel gootel tiiɗno woto salano mi. Njiɗmi tan ko ngondaa e am, mbele aɗa haalana mi no nguurdu ɗaa mbele miɗo ƴetta e yeruuji maa moƴƴi ɗii haa mi rewra ɗum Alla.”
Ñenngotooɗo oo jaabii wi’i: “Miɗo ñaago maa yoo a tiiɗno mbaasaa ñaagaade mi huunde nde mi waawoytaa, so wonaa mi welsindi dewal am Alla.”
Badarul-Buduur wi’i: “Ɗuum kay hoto wonane caɗeele, miɗo jogii cuuɗi keewɗi ɗi koɗaaka. Aɗa waawi suɓaade heen suudu welndu ma fof cuuɗoɗaa heen tawa aɗa waawa rewde e mayru Alla no njiɗirɗaa.”
Ñenngotooɗo mo hay huunde addaani ɗum so wonaa boomde Aladiin e joom suudu, somaani juutnude ngantu, kaŋko fof e nanndude e neɗɗo moƴƴo, keewɗo gacce. O jaɓi ko Badarul ñaagii mo koo. Alaa fof ko ɓurnoo tiiɗde mo, so wonaa yo o naat e cuuɗi hee haa o waawa waɗde ajaande makko.
 
Badarul – Buduur wi’i: “Ummo, rew e am mi holloy maa cuuɗi ɗii.”
O tawi kañnji fof ko ɗi laaɓɗi, bertaaɗi haa peewi. O suɓii heen wooturu ɓurndu hakindaade e njooɗndam, hay mbertateeje ndu heewaani. O wi’i: “Nduu yonii kam, hay kayru nii e ndu yooɗiri mi haa diwti.”
Badarul – Buduur yiɗi hoɗdude e oo jamfante kuɗaaɗo, mbele o bismoo mo to suudu bismordu too ɓe kirtodoo, kono ñenngotooɗo oo salii; sabu omo anndi so o yahii toon ɓe nganndat o wonaa Faatim kormaaɗo. Faatim wi’i Badarul: “Miin ñaamatmi tan ko mburu e ɓiɓɓe leɗɗe jonɗe.”
Omo ñaago tan yoo Badarul ɗaccu mo tan o hirtoo to suudu makko too. Badarul jaɓi wi’i: “Neenoy am, waɗir no welir maa, kono so a haljitii hirtaade hoto yejjit miɗo fad maa.”
Ndeen ɓe ngaynii Faatim ari.
Badarul wi’i mo: “Miɗo weltii e ngaraangal maa ɗoo. So ɗuum yawti miɗo ɗaminii maa waɗan am du’aawu yoo barke heddo e hoɗorde am ndee. Hade am noon naatnude ma e hoɗorde ndee, cuurel yoo cuurel miɗo yiɗi miijo maa e hoɗorde ndee.”
Ndeen Badarul haalii ko haali koo, oo gostaaɗo e mba’di Seyɗaane, ba’ɗo no keewɗo gacce tawa alaa fof ko wondi so wonaa seyɗanaagal e njoor ɓeram, ummini hoore wi’i: “Wooro, nduu bismordu wondi fof ko yooɗde haa wonti kaawis. Kono noon miin fof e wonde luurdaaɗo, sabu am waasde yi’rude no aduna oo fof yi’rata njooɗndam nii, ko geɗel gootel ŋakki mi e hoɗordo mon ndee.”
Badarul-Buduur wi’mo: “Holi ngeel geɗel? Tiiɗno halan am ngel. Mi nanii tee mi gooŋɗinii wonde hay batte ŋakkaani e hoɗorde ndee, kono aan tawde a yi’i ko ŋakki, haalan am mi ñawnda ɗum jooni jooni.”
Ñenngotooɗo oo wi’i: “Maa njaafo ɗaa dey, miijo am ngoo so woodi waɗde nafoore ko wi’de tan sinno woofoonde laamu cofal weeltinaama e doosgal gonngal hakkunde mbildi ndii. Hoɗorde ndee dañataa nanndo e njookli nayi aduna ɗii fof. Hoɗorde ndee maa waɗatno kaawis ɓurɗo mawnude e nder duunde baaba Aadama ndee.”
Badarul wi’i: “Hol ndiwri mbi’eteendi laamu cofal? Holi no woofoonde mayri heɓortoo?”
Ñenngotooɗo oo wi’i: “Ko ndiwri moolanaa ndi moolee, koɗoori to ceɓtam cereeli haayre wi’eteende Kookaas. Pewjanɗo on lelngo hoɗorde ndee ina waawi dañande on woofoonde wootere.”
Badarul-Buduur heddii ina yetta Faatim gostaaɗo e yi’ande mum ndee. Yeewtere jokki e fannuuji goɗɗi, kono haala woofoonde ndee nana waɗa yah- ngartaa e hakkille Badarul. Jooni ko haa Aladiin arta raddo tan nde o yottina ɗum kaa haala. Wonii jooni balɗe jeegom ko Aladiin yahi artaani tawo.
 
Ñenngotooɗo oo ne humpaaka ɗum, kono yiɗi ko humtude haaju oo gila Aladiin artaani. Ɗoon ɗo Ñenngotooɗo oo waynotoo Badarul ina faati suudu mum ina leloyoo haa Aladiin saami e dow maɓɓe.
Ndeen Aladiin yottiima, o naatoyi to suudu Badarul; o salmini mo, o jaɓɓii mo, o uurnii mo, o ɓuuccii mo. Ɗuum fof noon joom suudu ɓanndu mum fistaani (softaani).
Aladiin jeertii, wi’i: “Laare am! Aan dey wonaa nii mbayatno ɗaa! Haalan am ko mettu maa? Mi woondirii Alla! Hoto suuɗam hay huunde kala no doole am potiri maa mi waɗ haa mbelto ɗaa. Anne laare, hoto waɗam noon! Njiɗmi ko mbelto ɗaa.”
Badarul wi’i: “Ko ɗum huunde nde alaa ƴiyal! Mi sikkaano aɗum feeña e am, tawde ko noon hay batte mi suuɗataa ma; cikkatnoo mi ko galle men oo alaa nanndo kadi maa neɗɗo fof naat ndaara haa tampa tawa yaltinaani heen ella, sabu galle oo yooɗde e timmude. Kono heɗo mi hollitmaa miijo am ngoo ƴeewaa. A sikkaani so woofoonde laamu cofal weeltinaama dow e hakkunde doosgal mbildi ngal alaa fof haŋkadi ko ŋakkata e hoɗorde ndee?”
 
Aladiin wi’i: “So a tawii e hoɗorde ndee ella tan mi tawat heen ella! Ɗum ko bolle puuyɗe! Maa yi’i no cafrir tumi ndee ñawannde haa sella, tee ko ko ɓuri yaawde ne. Maa ɓeydo faamde kadi ko yiɗde maa woni yiɗde am! Kala ko woni muuyo maa yoo taw ko jam!”
Ɗoon tan Aladiin seerti e Badarul; o ŋabboyii dow to suudu maɓɓe bismordu too. O ƴetti fitirla kaa nde tawnoo gila o daɗi e boomaare ndee, o nattii welsindaade fitirla kaa. O woogi fitirla kaa, jinne oo feeñi.
Aladiin wi’i jinne oo: “Hoɗorde ndee ina ŋakki woofoonde laamu cofal. Ko ɗuum tan ŋakki, miɗo yamir maa, yoo a waɗ feere kala haa oon ayiiba iwa.”
Ko adii nde Aladiin ina joofna konngol, jinne oo siiki. Alla e siikaango ngoo heewde doole, bismordu nduu yerɓi, Aladiin woni siññude ina ger-gerta, ina daal-daalna.
Jinne oo wi’i: “Ko mbi’ɗaa koo? Aan jeliiɗo oo!”
Jinne oo feekorii noon e daande nde nganndu ɗaa ina siññina gorko jaambaro. O wi’i: “Miin e wonndiiɓe am ɓee ko min mbaɗan maa koo fof yonaani ma, haa aɗa yoɓa min ndii njoɓdi mbonndi. Waasde ma yoɓde diminna yottiima haa ko aɗa ñaagoo mi yoo mi addane Kaliifa am haa ko miɗo weeltina ɗum e hakkunde doosgal mbildi? Ngaal bonnedaagal haani ko aan e joom suudu maa e hoɗorde ndee kala ndooytine ɗon haa ngonton ndoondi.
Kono, a malaama sabu a waɗaani heen hay huunde; kadi ñaagunde ndee wonaa e maa adii ummoraande. Anndu Aladiin ndee feere ummorii ko e miñi mum ñenngotooɗo Afriknaajo oo, gaño maa mo mbarɗaa warngo ngo haandi. Omo ɗoo e galle maa hee! O suuɗii ko e mbaydi Faatim kormaaɗo, caggal nde o wari ɗum! Ko kaŋko holliti joom suudu maa ndee feere, haa joom suudu maa duuñmaa e ñaagaade ndee ñaagunde roondiinde kataa. Faandaare makko tan ko warde ma mbele o yoftonoo mawniiko mo mbarɗaa oo. Jooni, ko aan reentotoo.”
Ndeen jinne oo gaynii haalde, majji.
 
Aladiin ne nanii haala jinne oo e wasiyaaji mum. O naniino haala Faatim kormaaɗo ina haalee, o majjaani kadi no o dowliri e moccugol ko’e.
Aladiin ruttii to suudu Badarul-Buduur, haalanaani hay gooto ko jolti hakkunde mum e jinne oo koo. O jooɗii, o fawi juuɗe e hoore, o wi’i omo wonndi e hoore heloore. Badarul ɓiɗɗo Laamɗo oo nuli yoo Faatim kormaaɗo adde mbele mocca joom galle mum. Nde yahnoo haa nulaaɗo oo ruŋtii, Badarul woni e fillanaade Aladiin sabaabu gargol Faatim e galle hee.
Faatim yottiima.
Aladiin wi’i: “Neenooy am! Miin dey mi weltii ma e garaangal maa e galle hee; muuso hoore ina fiyi mi ɗoo, miɗo ñaago maa yoo a moccu am; miɗo joortii ne a gantotaako, maa a waɗan am no mbaɗirantaa woɗɓe ɓee nii.”
 
Aladiin turi hoore. Faatim fa’i e makko tawi junngo mum ina fawii e baŋŋe wuttulo ɗo njuulaawi kii mooftii e wutte mum ɗoo. Faatim anniya mum wonaa moccude muusalla Aladiin; alaa ko warde ɗum. Aladiin ne nde tawnoo lonnginaa ma geɗe Faatim, woni e sunnaade. Nde Faatim naatani heblaade golle, Aladiin sajjitii junngo makko hade makko memde njuulaawi kii, yerƴi njuulaawi kii e makko, o ɓekkiti ɓernde ndee, o werlii mo. Faatim gostaaɗo seerti e woŋki e dow Alluwal leggal.
Badarul wulli, wi’i: “Eh! Joom galle am, feccere fittaandu am! Holi bone ko mbaɗɗaa? A warii Faatim kormaaɗo!”
 
Aladiin, dillaani, daalaani, wi’i: “Joom suudu am, giɗo am! Mi waraani Faatim Kormaaɗo, ittu mi fittaandu mum ko jamfante karmuɗo jogornooɗo warde mi so mi tintaano.”
O wi’i: “Oo gorko mo nji’ɗaa ko bonɗo mo Alla bonni.”
O ñoorti comci ñenngotooɗo oo, o wi’i: “Ko oo wari Faatim Kormaaɗo, heɓti comci Faatim, siŋkii e mba’di Faatim. Ɗuum fof mbele ina waakoo mi. Oo mo nji’ɗaa, ko miñi mum ñenngotooɗo Afriknaajo dahnooɗo on oo.”
Caggal ɗuum, Aladiin haalani joom suudu mum Badarul no Jinne oo habriri ɗum geɗe ɗee kala. Nde o gayni yeewtude, o itti neewngu. Ko nii kadi Aladiin daɗiri e boneeji ɓee ñenngotooɓe, oo mawniraaɗo e oo miñiraaɗo.
Duuɓi seeɗa pawtii heen Laamɗo oo hono Baaba mum Badarul-Buduur, maayi tawi naywii okos. O maayii, o ɗaccaani dono gorko, ko ɗuum waɗi Badarul ronti laamu, oon ne waɗti jappeere ndee e juuɗe joom galle mum, hono Aladiin. Kamɓe ne ɓe nguurii duuɓi e banndi mum, ndeen ɓe maayii. Ɓe ngoppi ɓesngu mbarkinngu ngu yonta garɗo fof siimtata ɓure mum.