Sammeere Jime
Haadii M. Sih E.Y.W.C.
K.
K.
K.
K.
J.
K.
Sammeere jiimnii so
ŋoñotooɗi ɗaccii
daande beelel. Wuro saada Aliw to Mbooloo biraan. Fiiltaaŋgo Gawde hommbiraango tule ceene ɗo kaŋŋe wostanoo haŋki taɓɓe, ɗo taɓɓel Duga yeeyaa meŋkalde, wuro sewil e Liɗɗi-Beeli.
Ngardiindi Ndi
En puɗɗoriima innde jom haŋki gila hannde araani. Jeyo hannde oo, woni jom gaŋŋgo goɗɗo o renndaani. En njuulii e caaba sababuuji, udditŋgal kala uddooji.
So ɗum ɓennii, En calminii en njuuriima e mbismiima, denndaaŋgal mbiy-miyankooɓe wiy-miyankooɓe, e mbiy-maa-miyankooɓe, teeŋti noon e jaŋŋgooɓe wittooɓe e winndooɓe pulaar.
Caggal ɗum eɗen mbismoo ɓe, e deftel men, Sammeere Jime Pulaar. Doosɗiniraade, mase e kijjannɗe. Ŋgel mbaɗ-ɗen e ballal Alla e nelaaɗo mum, e ballal (Eugene Michelson), lollirɗo gaa men gaa Usumaan Bah, gooto e tergal Fedde Jaŋŋgooɓe Linjiila, to Bamako, njettoore keeriiɗo wonande mo kanko e wondiiɓe makko kala.
So ɗum ɓennii, eɗen teddinira eɗen mbeltinira deftel ŋgel, mawni men, musidɗo men, giɗo men jiytiniiɗo, mo ŋganndan-ɗaa hoore ma, so wonaano yiɗde, omo toowani kam miin no, oon woni Usumaan Sammbu. Mo seeraani e wasiyaade en e softinde en e kala sahaa. Eɗen calmina kadi eɗen mbismoo, calɗi e pale tammbiiɗe duɗal ƴellitaare pulaar to Korkaƴel, ɓeen ŋgoni, Alhasan Bah, Ibrahiima Soh, lollirɗo Baraa, e mawnum Demmba Soh, e Iisaa Kamara lollirɗo, Jaawal Kamara mbiyaa ɓe yo Alla sellin doole.
Njettoor keeriiɗo kadi wonande giɗo ceedtinɗo giɗli mum, tawa kadi saabii giɗli ɗii, ko fottude ɗi e tufnde wootere, nde min pottiti e mun, e yiɗde towde tiba pulaar nde, oon woni Juggal Jah to Kahi (Wolof). Yo Alla ɗaccu yiɗde.
Eɗen mbeltina ɗoo kadi musdɗo men, mo yolbinaani dadol mum e ɓaamtude leñol ŋgol, dadiiɗo darii saccinii jattini, haa tiiɗi ñasi baŋŋe mo heedi oo, haa tiiɗi. Oon woni, Aali Soh to Maadeŋaa, (wuro jaawɓe). Miɗo micitoo ɗoo ceerno am, mo mi meeɗa yejjitde, hay majannde oon woni Laasana Kamar to Ñooro-tugunne raŋaaɓe. Mbiyaa mo Almuudo waawa yoɓde ceerno, Yo Alla yoɓ mo.
Banndiraaɓe weltortooɓe jaŋŋgude coñce Pulaar, ɓeeɗo e hono mum’en ine keewi en mbaawaa jaŋtodaade ɓe. Haal-Pulaar’en mbiy, “Mo wiy ine limtida terɗe mum so reenaaki ƴattoto.”
Kañum e denndaŋgal ɓiy Pullo, wall haalpulaar, mo ine wiyee Pullo tan huyoo heen.
So ɗum ɓennii, miɗe eeroo ɗoo ŋgenndiyaŋkooɓe e hatanteeɓe leñol ŋgol woɗɓe nana toon ndeƴƴinii e nder lobuli e nder jookli, yo ɓe njaltu, ɓe njaltina ko ɓe moofti toon e ko e maɓɓe koo leñol ŋgol naftoroo. Teeŋti noon e Ñoorankooɓe, taƴoral won, won ɓe toon hannde ko’e mum’en ko dak! mbiy, tee kadi ko humpitiiɓe binndol Pulaar. Kono ndañaani, walla njiytaani bolol no njaltiniri, awwa eɗen mbismii ɓe e f. ƴ. p. p. Fedde µellitaare Pulaar e Pine Mum.
H.M.Sih
Naatirdi Ndii
En njettii gooto goodɗo goodnuɗo ko suuɗii e ko feeñi; en njuulii e cuɓaaɗo, cuɗaaɗo, cujjuɗo gila hay huunde woodaani.
So ɗum ɓennii; En calminii e njuuriima, en mbismiima denndaaŋgal mbiy-miyankooɓe wiy-miynkooɓe e wiy-maa-miyankooɓe noototooɓe e noddaandu ñoosde laana pulaagu. En calminii kadi en njuuriima, ɓeen ɓe ŋganndu-ɗaa ko ŋelnortooɓe yiytude ñamri coomiindi e nder binndi, ŋgam ɓe mbaawa yiytude hen haŋki maɓɓe, ɓe mbaawa suɓaade hen hannde maɓɓe, ɓe ndaña no ɓe kebloranii jaŋŋga maɓɓe. En calminii kadi en mbismiima, ɓeen ɓe ŋganndu-ɗaa kadi ndaɓɓiɗintaako e binndi tan, imminde kelme wall regnude taro mum’en e ko njaŋgata koo.
Ko ɓeen noon ndeke cifantee ceerndantee hakkunde jimol e yimre. Ay jimol heɓtinirtee, ko leŋŋgiin mun, yimre noon, heɓtinirtee, ko doosgal ŋgal ɓaaraa e mun:
leŋŋgiin ko wutte mo jom jimol seekani jimol mun, ŋgol hetti ŋgam wela heɗotooɓe.
Yimre noon, woowaani jogaade hono oon wutte. Welnata ɗum, ko regnude ɗum e ɗemngal taroowo ɗum haa digga. Ine woodi kadi yimre nde doosɗe ɗiɗi (2) yaama tawa hono mayre wootere, tawe e deftere nde. Ndeen woni Juurgal. Ine woodi kadi ko wi’etee mergol. Wi’etee mergol noon, kadi ko kelme doosɗinaaɗe enen en keewaani mergude ko maasinanaaɓe keewi mergude, kamɓe ne ɓe keewaani jime yaama mergol, ine tawee heen, hay so gootol mergol. Ko wanaa ɗum koo ko njaŋtu, tawa ko kelme e kuŋŋguɗi juɓɓinaaɗi, caawɗi firo soomŋgo maanaaji, tawa kadi ko cifotooɗi. Ine waɗi musidɓe joganiiɓe ɗum ɗoo fof, innde wootere so wiyde ɗum jimol, (keewal) jimɗi. Ko noon ni, kono ŋgam mbaawaa huɓindaande ko ketto-ɗaa maa ko njaŋŋgataa, ine moƴƴi ŋganndaa gootel hen kala ko woni:
Yimre nde doosgal (1) ko yimre, yimre nde ndoosɗe (2) ko yimre keewal mun, ko. (jime) jimol leŋŋgiin so juutii e so raɓɓiɗi fof, ko jimol. Gootol ko jimol keewol mun ko (jimɗi)
mergol ko maasinankooɓe keewi mergude, keewal mun (ko mergi) jaŋtotooɗo yeru jime ine woodi, kono ko o haalata koo ɓoornaaki wutte yimre, ɓoornaaki kidi wutte (jimɗi). Hay daarol noon so ɓoorniima wutte jimol tan wontat jimol.
Kamɓe fof noon, ko ɓe haraleeɓe heɓtinirteeɓe sawtooji mum’en, tee kadi ko ɓe ngenndiyaankooɓe ŋelduɓe ŋgaal baŋŋgal. Seerti e maɓɓe tan, ko kaaloowo fuusuuji mo ŋganndu-ɗaa ko haalta koo alanaa leñol men ngartam. Kono ko wanaa ɗum koo,mo woni kala yo tiiɗnoro bannge mun.
So ɗum ɓennii banndiraaɓe yaafuya ɗaɓɓaama, caggal nde ɗum dañaa, du’aa’u kadi ñaagaama.
Haadii Maaliki Sih, Kaayi, Ñande 11/05/05
Loowdi
Leñol Am ---------------------- 8 |
Eeraango ---------------------- 10 |
Sulaar e Pulaar --------—-------- 12 |
Baasal ------------------------- 13 |
Giɗli -------------------------- 15 |
Alla Mo Alaa Ella ---------—------ 18 |
Saare Gooŋga ------------------- 20 |
Jaññjere ----------------------- 22 |
Faandaare --------------------- 23 |
Saare Muñal, Wuro Mette -—------ 27 |
Korkaƴel ---------------------- 29 |
Mbayniigu Muuña --------------- 34 |
Bone Ficcat Laaci --------—------ 35 |
Giɗo Am ----------------------- 39 |
Baka Rommbo Leñol ------------- 41 |
Juurgal ------------------------ 42 |
Bamtaare ---------------------- 44 |
Jawlol Quraan ------------------ 45 |
Batu Men e les Ɓokki ------—---- 48 |
Leñol am
Leñol am ko jalluŋgol ŋgonka ------------------------- am.
So a taƴii pulaar, ɓulat hen ƴiiyam am.
Ɗemngal am ko a enndu tirtinndu kosam ------------ ---- am.
Alla loriino mi hen haa fuɗi ñiiƴe am.
Banndi am, ko a worɗunde e uube ---------------------- am.
So a ɓiɗii uure am, fucitoo mbaaŋgu am.
Wuro am ko lekki ki teɓitaa mi e mun, finnd uur ---- —------ am.
Joomi am, mi jogitiima lislaam ko diine am.
Winndu moƴƴi yaaf ɓonɗi ----------------------------- am.
Renndin am miin e kala juulɗo hono am.
Daro seeɗa mi rutto caggal ---------------------- ----- am.
Mi miijoo mi miijtoo haa mi yiyta hoore am.
Taw mi, mi waawaa hooƴde hoore am e hono ------- ----- am.
Kono so mi wi’ii hooram wanaa ndee seŋnde gite ɗidi jiyɗe —- am.
Hoore am ko hoggo am, hoore am ko hurgo -------------- am.
Ko haɗta kam woppude njananndi mi wuura waaƴo am.
Mi waasa soggude e teppude, miɗe bonna innde ---------- am.
Tommbo ɗen tan ko ceeɗu juuti fof en njarat mbiin am.
Ñemmbetenooɓe ndimaagu haŋki so ñemmbii haande mbonɗ -am.
Ñemmbam ñemmbam ɓiy pullo ko baytude mbayt am.
Kono wanaa wujjude e fennde e yarde koññj --------------- am.
Nde njuurnii mi dummbirɗi hannde goram ƴuurii gonɗi am.
Sabu tawde ine rufi toon pedane --------------------- -- am.
µeew so kurinooki hurtiima toɓii haa ilii il am.
Ndema e ŋgaynaaka ko tiitoonde leñol ---------- --------- am.
Mottude e waggude mi yiyrii mawɓe ---------------------- am.
Mi waɗta hen jaŋŋgude e winndude e wiɗtude coñce am.
Maa mi taƴ jolɗe mi jola e laaɗe, mi muña heege ------—--- am.
Yo mi fergio e kaaƴe mi yana e jullaaje siroo tonndu am.
Miɗe waɗa yana immo haa simta warñere ---------------- am.
Tawa ko yo heɓo tan yoolto hujja leñol am.
Jam heɓoo holee, no kosam neene e muyn ---------------- am.
Tiiɗno denɗi semmbam ko wuurtinde endam.
Mbure kaaw am yillo mi, mi rokku maa ŋguj --------------- am.
O wiy ko kosam e nebam fuuɗi koyɗam soki tonndu am.
Mbiy mi ko sawru e dadol wasni kam waawni ------------- kam.
Ko jaŋde e kuɗol suɗi kam suuri kam.
Dakaar Ñannde 21 Koorka, hitannde 2005 caggal j. Iisaa a. s. (35) koŋgol. Haadii M. Sih k.k.k.k.j. Korkaƴel
Haal-Pulaar’en mbiy – Tuuba mba ce¥e mun leppi ¥uri tuuba mba ce¥e mun ñjappili.
Haal-Pulaar’en mbiy – Tuuba mba ce¥e mun leppi ¥uri tuuba mba ce¥e mun ñjappili.
Eeraaŋgo
Mi eeriima sukaaɓe ñuustorɓe ---------------———----- leñol.
Yo ɓe nganndu ɗemngal ko ɗaɗol -------------———--- keccol.
ŋgol wisirtee ŋgol wuura tan ko ------------————---- kuɗol.
Ŋgol fiinda ŋgol teɓna koŋŋgol tawa ko —————-- paayodinngol.
Ŋgol fera laawol ŋgol itta kala ------------——————--- lojol.
Haa yahooɓe waɗɓe buurtol nji’a ------------————--- bolol.
Feewde ne’aande aɓe mbaɗi -----------------——---- daggol.
µeew ɓe njiŋŋgan tan kono ɓe kulaani --------————--- loocol.
Yooɓiiɓe muñal e pellital teeŋɓe ------------—————-- dadol.
Nde tawnoo ɓe keñaaki ɓe killaka -----------————---- codol.
Ɓe ndewata tan ko mbedda ɓe ngondaaka -------———--- celol.
Hatanteeɓe hokkaaɓe ɓe kulataa -----------————--- jaaŋgol.
Muñooɓe heege e ɗomka ɓe ndogaani -----------———--- bifol.
Aɓe tommbii dokke Alla ɗe keƴataa e -------————---- kaakol.
Miin e maɓɓe min pellitii min mbiy ŋgol ɗoo --—————--- leñol.
Min cukkat gudde e cereeli min ñoota kala ---—————--- kelol.
Maa min naŋgir gaño leñol ŋgol hay so ko ----—————-- pittol.
Min toŋŋga min loŋkiƴa min min mbaɗa mo e ----———-- teppol.
Miin mi wonaa naalanke kono ma mi fiil -------—————-- lefol.
E ɓee sukaaɓe ɓe ɗuwaaki e dunndu cuuɗaaki e -————- baarol.
Ma mi sañ oo geese, mi tañña ɗum mi taƴaani ---————-- liwol.
Mi tannaani ndee yimre ko miin tigi tuggi ---—————-- kuɗol.
Ko miin Haadii Sih waɗi nde yimre hadaaye ----————--- leñol.
Haal-Pulaar’en mbiy – Fitirla e nder aduna ko ja¢de.
Haal-Pulaar’en mbiy – Fitirla e nder aduna ko ja¢de.
Mi limii nde, nde hawrii (24) --------------————--- koŋŋgol
Sulaar e Pulaar
Holi oon sulaar biyɗo alaa ko jaŋŋgi ------—————---- pulaar.
Ŋakkuɗo mo anndaa ɗemngal ko ŋgalu no ---------——- dolaar.
Puuyɗo pamaro hakkille hay boɓal -----------———----- waar.
Hakkilanteeɓe noddi mo, mbiy mo yo’a -------———---- ndaar.
So aɗa yiɗi anndude hol ko jaŋŋgi -----------————--- pulaar.
Haɓɓu bagaas maa haa tiiɗa payaa -----------———--- Dakaar.
Ma a yiy toon iwɓe Erop, ine ŋgari to I.b -----——————-- Saar.
Addaani ɓe Dakaar, so wanaa jaŋŋgude --------————- pulaar.
No ɓe poti yiɗde ɗum, abada ɓe ŋgarataa ----—————-- retaar.
So ɓiy pullo wonii sulaar, oon anndataa ko jaŋŋgi ————- pulaar.
Pinoowo mo darotaako, so wanaa nde yari ------———-- nuwaar.
Cuurɗo ceke garba mawnuɗo ----------------——-- kotdiwaar.
So a yi’ii oo yennu tiiɗno wata ------------—————------ jaar.
Birtiiɗo mo suuraaki ko oon tigi woni -----——————--- sulaar.
Miin Haadii Sih, ma mi abbo pulaar haa to ko ——————- kattaar.
Mi horkita ɗum e juuɗe yahuuda’en e -----————--- annasaar.
Yo alla ɓamtu ɓamtooɓe pulaar haa toowa o ----————- dolaar.
O reena denndaaŋgal juulɓe kala o hisna ɗum’en e ————- naar.
Yo Joomiraaɗo jaabo laɗiifu ---------------————--- jabbaar.
Haadi M. Sih K.K.K.K.j Korkaƴel
Ñande 7-1-hitaande 2001 caggal j. Iisaa A.S.
19 koŋŋgol ɗoo e Boobo julaso (B. F.)
Haal-Pulaar’en mbiy – Ko majjere humi mbeewa e laaci.
Haal-Pulaar’en mbiy – Ko majjere humi mbeewa e laaci.
Baasal
Baasal ko, a geɗal gaño e neɗɗo ----——————------ keeringal.
Aɗa yiiloo tan e nder yimɓe aɗa ñirbini ---————————- jeesal.
Aɗa wontani ɗum en ndiwri mbonndi no ------—————-- dutal.
Fuɗɗata ko gila dow haa yettina ---------——————-- koyngal.
Ine soppa ne siko ine luurta ------------——————-- daangal.
Mo ɓadi ɗaa fof, hula wota teetteede -----——————---- ɓural.
A ɗaccataa galle hay gooto ine waɗi -----——————---- baafal.
Tataaji fof a liɓii a waɗtii --------————————------ kalacal.
Kala mo njiytuɗaa koɗiɗaa no loriyal -———————--- takkangal.
Famɗa ñaamɗe heewa doodi no gertogal --—————- goofingal.
Kala galle mo naatɗaa aɗa daasa -------—————---- calambal.
Hareeje keewa ɗoon lomtotoo ɗum ko ---—————---- ceergal.
A hippii barmeeji a lelnii boɓi a helii ---————————-- unugal.
A yulii ɓirduɗe a taƴii dammbi a ɗoofii ———————---- peŋŋgal.
A ubbii cewle a warii lappi a waɗii ----———————---- baasal.
A haɗii yimɓe kuunooji e meelooji a yamirii ---------- ɗamŋgal.
A seerndii jiyduɓe yumma e baaba a addii -------------- luural.
A fusii nguundu a sarii coppi fof e -------------------- leegal.
Gaño mo suuɗaaki e duɗol, moggaaki e --------------- leggal.
Mo haɓortaako sawru so soodi ko tiiɗde ------------- daduŋgal.
Mi woondii mi waatii so a feeñatnoo e ---------------- boowal.
Maa wood coppuɗo ma sil ma, haa yettoo --------------- ƴi’al.
Ɓoorngal neɗɗaagu teeti rimɓe ------------------- liimanaagal.
Gittunŋgal ndimaagu waɗti ñaagunde ----------------- meccal.
Mi ñaagiima Alla jom mawŋngu e ------------------ teddungal.
Yo o soppu lekki baasal wota o heddu hen hay ------------ catal.
Ŋgal majja ŋgal wontaa yiyte haa ñande --------------- ummital.
Mi wasiyiimaama aan musidɗo gonɗo e --------------- ndaartal.
Anndu baasal ko henndu ine hela hay ------------------- catal.
Jebbilo ɗo joome tokara mballitor-ɗaa ----------------- muñal.
Wota war ɓanndu maa yigoo fooɗtu ----------------- dadungal.
Anndu Alla ko beñtotiroowo ŋgalu e ------------------- baasal.
Haadi M. Sih k.k.k.kj. Korkaƴel 16-3H 2005 c.j. Iisaa a. s. to B.K. o. l d Mali 32 koŋŋgol
Haal-Pulaar’en ine mbiya – Sawru adanuru ndu baasal ine hula ko dadu¢gal e ganndal.
Haal-Pulaar’en ine mbiya – Sawru adanuru ndu baasal ine hula ko dadu¢gal e ganndal.
Giɗli
Cikku-ɗaa ko holi oon sahaa woni mo --------- micitto-maa-mi.
Ko so yehii haa naange fuɗii ----------------------- ƴellitiima.
Ciiñciiñƴi magge peŋii haa -------------------------- cariima.
Maa ko nde naaŋge feccii haa beelii ------------------- ñjowtii.
Walla ko nde boongal wirnoyii e kattanɗe -------------- mbajjiri.
Niɓɓere jamma roofi yoɗotirɓe ------------------------ teeldi.
Maa ko nde koode mbirnoyii e ----------------------- kammu.
No nayi goorɗi e ñaaruuje ine ------------------------- ndura.
Walla ko nde koyɗe taƴi dille fof --------------------- ndeeƴti.
Alaa kala sahaa toɗɗiiɗo ko mi baɗɗo ma ------------- gondiiɗo.
Geno seerndii beeli kono naldii ɓerɗe ---------------- yiɗotirɓe.
Ko nde yehi haa yimɓe mba’i no gawƴe sewil --------- koŋkaaɗe.
Alaa ko heddii e darnde so wanaa ----------------- bajjamaaje.
Tawee miɗe darodii e ɗeen gawƴe ------------------ ɓooltaaɗe.
Walla boom tawaa mi ko e dow baaɗe ------------------ nayɗe.
Miɗe ŋabbi toon miɗe roŋki jippaade ŋgam ----------- miijaade.
Mijo am lummbii maaje ñaayii pooɗe ----------------- cukkuɗe.
Ŋgo naati e postooji haa ŋgo joli toon e --------------- kaaruuji.
Ngam yiilaade giɗo am kattuɗo mi ñaamde haa mi -------- haara.
Ndiyam kam mi soklataanii saka mi -------------------- yarara.
Mo ɗaanotaako kay mi sikkaani so ine ------------------- hara.
Mi teeldat e mijo am, e ngo sokka tan e ŋgo -------------- ƴara.
Nde njeeƴii mi fof wa’a no ko Aan njiy-mi ine -------------- ara.
Mi weltoo mi weytoo haa mi heddo miɗe ------------------ fara.
Tawa wanaa aan ko yiɗde tan ŋaaccata mi ine ------------- ŋara.
Mi ñawii mi roŋkii safaara yoga wiy ɗum ko -------------- mara.
Mara koyi ine boni koy, kono jarabi ne ine ---------------- wara.
Mi fiɓii mi mocci hay sirde miɗe -------------------------sira.
Nde beeli ɗii nduŋtotiri, miijooji ɗii keddii ine -------------ƴera.
Ɗi ƴeeŋti e tule ɗi ñjoortii tufɗe no nayi garɗi ine --------- ñjara.
Tufnde giɗli men ndee noon, ɓeeɓataa saka -------------- hora.
Sabu giɗli so puɗii pinndii keddotoo ko ine --------------- uura.
Mi fuuynaama mi ɗaaynaama haa mbiy mi miɗe ------------ fera.
Jooni mi jebbiliima ɗaayre am ko ɓe ndenndini fof mi ------- sara.
Mi jooɗi tan ɗo gootel ko wilti fof mi -------------------- ɓora.
Ŋgontan mi ɓe bone tan no sofuru lelnundu ine ------------hera.
Ɗum fof dee ko yiɗde tan hijjata mi ine ------------------ tara.
Kamɓe aɓe ɗoofa tan miin miɗe ------------------------- lora.
Jaɓ mooftan am, wota waɗ tan ɗo ine --------------------- fira.
Wata wonan am bagiyel hula naaŋge lannee kadi --------–-- fura.
Wata wonan am be’el kawjuŋgel nawa wasorde kadi –------- sura.
Wata won kadi Baaŋgel boɗewel kelli ɓennduki kala ------- mura.
Sabu so a saraama a saŋkitaama miin mi renndinan mi -- ----tira.
Nde tawnoo mo yiɗi soñde toowndi fewjat, wuur maa -------nara.
Waɗde mi warii metti ɗo ma, heddii ko mi ------------------ ira.
Giɗel am nde pin mi hannde nofuru am ndu ine ----------- sera.
Keɓoy mi dow laawol ñjooɗii mi ɗaminii mi aɗa ------------ ara.
Kono giɗo so woofoonde fuɗi leeɓi hare farñi tan heɓat mo ine -------------------------------------------------------jera.
Mi yiɗii ma mi añcataa ma so wana mi ------------------- wara.
Hay ɗum kam seerndataa en so wanaa mi ---------------- wira.
Ɗiin giɗli ŋganndaa hanti, ɗi ñjoñaama ------------------ sara.
Haadi M. Sih K.K.K.K.j Korkaƴel ñ 5/8/ H003 c.j Iisaa A.S. ɗoo e Boobo Julaso B. F. 41 koŋŋgol.
Haal-Pulaar’en mbiy – Yi£de ho£i ko £o yitere yi’ataa.
Haal-Pulaar’en mbiy – Yi£de ho£i ko £o yitere yi’ataa.
Alla Mo Alaa Ella
Ko Geno galo gooto tan woni timmuɗo, mo alaa ------------ ella.
Tagi yimɓe tagi jinneeji, woni kadi tagɗo ----------------- lella.
O suɓoo hen kadi mo ‘o yiɗi, mo’o jalaa o --------------- walla.
O wiy mi laatinooma ŋgalu ŋgu anndaaka, tag mi giɗo am mbaɗ mi e ----------------------------------------------- sella.
Anndin am ɓe, miin woni Alla dillinta kala ko ine -----------dilla.
Yoga anndi mo tigi, ɓerɗe mbeltii haa ine ---------------- kella.
Yoga ɗuurnii rewiindii aduna, loowi petelaaji ine ---------- pella.
Mo felli aduna noon fiɗataa kadi aduna wi’a ɗum ----- bisimmilla.
So aɗa motta mottu gaara liwol gaara ɓuri liwol ------------falla.
So aɗa rewa Alla moƴƴin e kala goɗɗum ko aɗa ----------- golla.
O yamirii anndu mo e rewde mo, kono dillinde sabaabu ne ine--------------------------------------------------------sella.
Ko ɗum waɗi ɓee ŋgayna ɓee ñjuloo ɓeya ndema mbaɗa -- mballa.
Ine hen jaŋŋgooɓe ine ñjaŋŋgina winndooɓe ine ---------- ñjolla.
Aynaaɓe ne so moƴƴini keɓat kosam ñjara -------------- ñjulla.
Ine hen kadi fiɓooɓe e moccooɓe, woɗɓe ko cooneele ñjogii ine ----------------------------------------------------- pulla.
Ko moƴƴi ine weli kono duumotaako so bone arii ñji’aa aɓe mbilla.
Ko weli e metti noon ŋgondi, taande kay yahtaa gaa - ------ fulla.
Ko noone kadi ndaɗɗudi so ine yooɗa so wertiii, faw ------- talla.
So’a wonii aarabe a wonii pullo maa’a wonii ------------- mbella.
Daɗi hisi tan dee ko jokkuɗo sunna e farilla huli ----------- Alla.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel to Kaayi ko nde 20 koŋŋgol.
Haal-Pulaar’en mbiy – Alaa mo alaa ella so wanaa tan ko Alla.
Haal-Pulaar’en mbiy – Alaa mo alaa ella so wanaa tan ko Alla.
Saare Gooŋga
Mi hoyɗii miɗe yiɗi fendaande miɗe añii --------------- gooŋga.
Mo yiɗi wuurde yiii fenaande, mo añi maayde añii -------gooŋga.
Sabu nguurndam ko fenaande, ko maayde koo woni -----gooŋga.
Ko waasde woodde adinoo, nde maayde waɗtindoo ------ naŋŋga.
So’en micitiima ko ɓooyaani koo, kono waɗi ------------ raaŋga.
Hoɗo Tijjaane Aan, dadinooɗe haa tiiɗi ine -------------- jiŋŋga.
Bittatnooɗo coñce men hollita winndooɓe ine ---------- ñjaŋŋga.
Waɗa ndaarti fiila leppi sifoo ------------------------ gooŋga.
Kippiiɗo e ko mum, rewi e lohotooɓe ine -------------- saŋŋga.
Hey! ko o doktoor ŋgol leñol, omo yarnatno poɗɗe omo -- piŋŋga.
Ɗum fof ko haa daande leñol ŋgol nane dow ine --------- leŋŋga.
So ŋgenndiyankooɓe puɗɗinooma subaka ko ma -------- jeŋŋga.
Jaŋtaade ɓure maaɗa winndooɓe mbinnda ------------- toŋŋgo.
Ko kaal mi koo mi fuujaaki, wonaa kadi miɗe ----------- foŋŋga.
Sabu anndude ma ko mbarjtaari,keɓɗo fof yo rese -------daŋŋga.
Leñol ŋgol fof du’ii ma yoo Alla yoɓe moƴƴe ñande ------ darŋga.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel.
16 sappo e jeegom koŋŋgol to Ñooro mawŋgo.
Haal-Pulaar’en mbiy – Aññere yo¥ataa dimminna.
Haal-Pulaar’en mbiy – Aññere yo¥ataa dimminna.
Jaññjere
Haayoo! Haayoo! Mi daɗii e, ------------------------ majjere.
Ngiton am peerii, mi yaltii e ---------------------- wemmbere.
Mi finii e ɗoyngol, mi dariima e ---------------------- teppere.
Mi anndii leñol am ŋgol, ndeke wonaa, --------------- ɗokkere.
Ko gite ɗiɗi tigi ɓe njogii, njii’ooje -------------------- ubbere.
Peeje añɓe njiytaama powaama ---------------------- takkere.
Lebbi e kitaale limanooma, e ndee ɗoo ------------------ laƴre.
Ngaameela mawka tinanooma, e sahaa ---------------- tolsere.
Ngol leñol waɗanooma ko moda waɗataa -------------- teŋkere.
Haayoo! Mi daɗii e feere gaño jahoowo e, ------------- niɓɓere.
Ɓe naamnii yo mi suɓo, ŋgumndam e ----------------- ɗokkere.
Mbiy mi ganndal kay no foti fof, kam ɓuri, ------------- majjere.
Waɗde mi dadiima mi dawii hannde miɗe wakki, ------jammbere.
So yiɗii mi yana ɗomka, maa mi looroo e, ------------- ɓakkere.
Mi naatat e gi’e, mi daasa koyɗe am e, ---------------- tuppere.
Ko du’aa’u tan ñaagii mi ndaw mi ko, ----------------- feƴƴere.
Mi soppat mi duppa wumanbinndaagu e, -------------- majjere.
Haa leñol am daña jam dartoo e, -------------------- moƴƴere.
Mi malaama mi dañii yahdiiɓe ndee yolnde, e, --------- waɗɗere.
Haadii M. Sih ñande 17, Mawnum yaawa, hitaande 2005 to Korkaƴel
Ko nde (19) sappo e jeenayi konŋgol.
Haal-Pulaar’en mbiy – Haayyoo! e Woyyoo! Fof ko e nder saare.
Haal-Pulaar’en mbiy – Haayyoo! e Woyyoo! Fof ko e nder saare.
Faandaare
Faandaare am e wuro ---------------------------------- am.
Ko loortude lofiinge ----------------------------------- am.
Ko toowde tiba wuro ----------------------------------- am.
Ko ñuustaade saŋe banndi ------------------------------ am.
Eehey maaɗa aan giƴi ---------------------------------- am.
Oo yi maaɗa miñiraagel -------------------------------- am.
Mi lesɗinii daande am e eeraade mawni ------------------- am.
Tiiɗno ɗoftam wallu ----------------------------------- am.
Hollu am ɗo pukkat mi ndee waare mawɗo ---------------- am.
Aan noon banndam mo wanaa ɓiy Baaba ------------------ am.
Moɗ pinalaagu e wuumanbinndaagu ko gaño -------------- am.
Ɗi mbeeɗii mi kaas fettu rufan -------------------------- am.
So jaɓaani a yarii tiiɗno hoto yarnu ----------------------- am.
Mi tinndii mi siftii firtan -------------------------------- am.
So ko a annda, aan kay daro fattu ------------------------ am.
Wota hul, kadi wota hulɓin ------------------------------ am.
Tiiɗno yi am yi’aande janɗo ɗomka yarnu ----------------- am.
Mi woƴaama hoore am e miijaade jaŋŋgo ------------------ am.
So mi wi’iima hoore am, tawde mi memaani tiinde ---------- am.
Wanaa ndee, nde ndoondii mi mi tekkaani doŋŋgal ---------- am.
So mi wi’ii ma hoore am ko wuro ------------------------- am.
So mi wi’ii ma hoore am ko ɗemŋgal ---------------------- am.
So mi wi’ii ma hoore am ko leñol ------------------------- am.
So mi wi’ii ma hoore am ko leydi ------------------------- am.
Haŋki ko miin tan e feere ------------------------------- am.
Hannde ko miin e banndi ------------------------------- am.
Mi huliino ndi, wota ndi soppu koyngal ------------------- am.
Ndi mboddi ɓaleeri peccitndi wuro ----------------------- am.
Ndi ari ko takkosaan saaŋga ------------------------- mutam.
E ndi iwri rewo e ndi fay worgo e sa’aa -------------------- am.
Ndeke ndi soppataa ndi ardi ko yurmeende yonta ----------- am.
Ɗum noon aan musidɗo banndi ------------------------- am.
Ballal Alla arii e wuro am araani leydi --------------------- am.
Waylu sawru mbaggu mi wayla ŋgamri -------------------- am.
Anndu mi alaa ɓiy baaba so wanaa gaño maaɗa banndi ------ am.
Mi alaa kaɓdiiɗo so wanaa jooloowo hujja leñol ------------- am.
Ko wumanbinndaagu woni ko mi yiɗaa yiyrude yitere -------- am.
Ko moɗ pinalaagu woni ko mi yiɗaa nanrude nofuru --------- am.
So ɗum fof ɓennii, mi wammbii juuɗe mi diccii koppi -------- am.
Mi turii hoore mi lesɗinii daande ------------------------- am.
Wonande on, faamooɓe haala --------------------------- am.
Cettee ceeɓnee haqqilaaji e yiytude yiɗde ----------------- am.
Mi ɗaɓɓii yaafuya mi ñaagiima du’aa’u mi sokkii juuɗe ------ am.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel, ñande 17/9/h.005 c.j. Iisaa y.k.w. makko 43 koŋŋgol
Haal-Pulaar’en mbiy – Wanaa ko ne££o yi£i koo he¥ata ko ko he¥i koo na¥ata.
Haal-Pulaar’en mbiy – Wanaa ko ne££o yi£i koo he¥ata ko ko he¥i koo na¥ata.
Saare Muñal,Wuro Mette
So’a anndaa saare muñal wuro mette, ɗum ko ---------- dewgal.
Waɗde so aɗa yaha toon, mbaɗtaa ñjooɓaari ko ---------- muñal.
Ko debbo e gorko ndenndi, ndee yumre e ---------------- potal.
Ko debbo noon jey jaɓde yaɓɓeede no ------------------ paɗal.
Ko waajibu maa muñee tan alaa e ---------------------- sagal.
Debbo how ñuusto, sappu no -------------------------- ɓalal.
Ko Alla holtini Nelaaɗo suɗi, ɗum yonii ----------------- ciŋkal.
Ko heeƴaaɓe gorko e heƴaaɓe debbo, ñjiydi e --------- kaaldigal.
Ɓe mbiy eɗen ñjooɗii joɗnde Alla e Nelaaɗo, e ŋgal ----- diŋgiral.
Ɓe piɓi ɗoon fiɓnde tiiɗnde, ɓe mbaɗaani hen ------------- lajal.
Ko ɗoon haaldaa hawraa wi’aa ----------------------- dewgal.
Firti ɗum ko debbo yo rew e gorko ɗowa ɗum e --------- peewal.
Gorko an ne won baafal ŋgonaa kadi -------------------- palal.
Hol ŋgal peewal? Farilla e sunna Nulaaɗo jam ------------ ɓural.
Aan gorko so’a anndi won ko duñcetee ko wanaa ------- docotal.
Tekku tekkere maa ndoondoɗaa debbo ko ------------ doŋŋgal.
Fijan mo jalan mo mballitoro-ɗaa --------------------- muñal.
Tawde mbiyɗen saare muñal wuro mette ko ------------ dewgal.
Waɗde so aɗa yaha toon mbaɗtaa ñjooɓaari ko ---------- muñal.
Aan deboo so’a sikki gorko ko giƴe e ŋgal ɗoo ---------- dewgal.
A fuuntii hoore ma so’a waawi nduttoɗaa --------------- caggal.
Nanaa ko kaalanteɗaa koo keƴaa e -------------------- margal.
Sel yahduuji keewɗi, waawan juŋŋgo e ---------------- koyŋgal.
Suroto e suudu ma suurat ñamri ma famɗin ----------- ɗemŋgal.
Ko turiiɗo faaydetee e demoowo, kono wana poocciiɗo no unugal.
Loototo lonnu fittu nokku ma toppito ------------------ laaɓal.
Jaŋŋguɓe kaalii mbiy senaare ko yumma ----------------- cellal.
Miin ne mi wi’ii, mo fuunti gorko moomi waɗɗoo ɗum no -------------------------------------------------------- dimaŋgal.
Haadi M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
26/08/h. 2005 c.j. Iisaa y.k.w. makko.
Haal-Pulaar’en mbiy – Dewgal wanaa wutte daande yi£i ¥oornoo yi£i ¥oorta.
Haal-Pulaar’en mbiy – Dewgal wanaa wutte daande yi£i ¥oornoo yi£i ¥oorta.
Korkaƴel
Mi fuɗɗoriima innde Alla jom mawŋgu e ------------- tedduŋgal.
E yimde Korkaƴel daande ----------------------------- beelal.
Safalɓe mbiyŋgo ko arsjuuqe e ---------------------- ganndal.
Ŋgo damal nduŋŋgu so wanaa e ndiyam ko ------------- gootal.
Ŋgo saahal mun ko ndiyam ɓaleeri mun ko ------------ parawal.
Ŋgo sooynetaake sabu leɗɗe so wanaa e ---------------- jiimtal.
Haaɗtirŋgo Fuuta to fuɗnaaŋge e ---------------------- keeral.
Wuro ŋgo gure jeegom mbaɗi ----------------------- baltirgal.
Nayo lohotooɓe e ɗiɗo renndaaɓe ------------------ ɗemŋŋgal.
Wuro nge ceerno Umaare busa huɓɓi ------------------- duɗal.
To santaaji Fulɓe e leƴƴi goɗɗi mbaɗoyta --------------- dental.
Ine sjrgotira ine pooɗotira -------------------------- ganndal.
So hiirii mo ñjiy-ɗaa fof ine yaha --------------------- ɓaartal.
Mo taw-ɗaa ine jooɗii fof ine huuf -------------------- aluwal.
Ko ɗoon wonata haa hiira nde ndaarta ------------------ tuntal.
O roondo o yahda hen feewde ------------------------- duɗal.
Ko ɗoon ngatamaare waalata toɓde e ------------------- duɗal.
So weetii nokkaa hen ko aɗa huɓɓira ------------------ pooyal.
Hannde Ñooro e jommbugu kaaldii e ------------------ kawral.
Ɓe mbiy yo toon waɗe duɗal tawa ko ---------------- dowrowal.
Sabu toon ine heewi ndiyam ine weeɓe ----------------- leggal.
Duɗal ŋgal waɗaama toon e ------------------------ kaaldigal.
Nawɗo toon ɓiym jaŋŋginoyde fof ko -------------------- lajal.
Duuɓi joyi walla geegom e --------------------------- timmal.
Tan ɓiye artata ko ine roondii ----------------------- ganndal.
Jaŋŋginooɓe ɓee ko feccaaɓe mo woni kala -------------- geɗal.
Jaŋŋginooɓe jamma e ñalawma kawrataa e -------------- duɗal.
Garɗo jamma e garɗo ñalawma fof ƴettat --------------- gollal.
Duɗal ŋgal ñjelaari alaal saka waalde ----------------- boloŋal.
Ko winndude tan e naaflude maa huufde --------------- aluwal.
Yo Alla yoɓ yiytuɓe ndee feere ñande ----------------- ummital.
Wuro tawŋgo pinal ronŋgo -------------------------- ganndal.
Garnooɗo ɗoon jaŋgude fof hootdii e ----------------- doŋŋgal.
Wuro ŋgo sukaaɓe mun fof ndentata e ----------------- kawral.
Gila wonɓe wuro haa e yahɓe ----------------------- ɗanŋgal.
Fototirɓe fof,kawra mbaɗa ---------------------------- pellal.
Fedde dow e fedde les kala ko ---------------------- janotiral.
Wuro tawŋgo diine Alla e ----------------------------- dewal.
Jokkuɓe e sunna Nulaaɗo jom ------------------------- ɓural.
Wuro ŋgo seertaaɓe ɗemɗe mbiy ñjiyrata ɗum’en ---------- gital.
Kono ŋgoppii ɗum’en ine ñjooɗi alan’e ------------------ sagal.
Wuro ŋgo gure keewɗe ŋganndirno --------------------- dañal.
Gila e coñe haa e lappe ŋgal ɗoo --------------------- parawal.
So ɗum ɓennii dabbunde ine jogii golle ko -------------- demal.
Makka buudi jeyeeje, wi’etee ko ------------------------ jolal.
Bawtol koro ñelule bolaŋaaji e ---------------------- tawaŋgal.
Ko hen wonetee haa ceeɗu wula yimɓe ndogana --------- ɓuuɓal.
Oon sahaa ne golle mun ko keeriiɗe e ------------------ keeral.
Nder lewru mbooye wulndu jaw tooɓal ----------------- keccal.
Ɓe ñjiiloo haa ɓe ñjiita ɗum e karawal ---------------- joorŋgal.
Ɓe ñjaltina ɗum ne forwo nde tawno ko -------------- guurngal.
Anndi hay ɗum tan ko ŋelde e ----------------- hakkilantaagal.
Ee hey mon Korkaƴelnaaɓe ko mon e ------------------ ñeeñal.
Ko maa holle annduɓe ñjeɓa ɗum e ------------- ndaartindargal.
Awwa kala e mo jaɓɗo mi noddii ɗum e ---------------- dental.
Alaa ko ndardu mi on so wanaa ----------------------- kawral.
Sabu yiɗde am e mon ine laaɓe alaa -------------------- luural.
Hay rewɓe maɓɓe ne kay ko jom e --------------------- caasal.
Yinotooɓe nduŋŋgu ine taƴca ------------------------ caaŋgal.
Tawa ine ndoondi bottaaje faade --------------------- parawal.
Ɗum so ƴeewaam yonaani ɓe ------------------------- gollal.
Nde tawnoo ko ko fijiraa gila e cukaaku ---------------- gekital.
Ko kamɓe kadi kaaldi mbaɗi --------------------------- jiidal.
Ɓe mbiy kala dewlinɗo yo rokke ------------------------ ballal.
Boombi e seemedɓe fof ine ñjogii hen ------------------ geɗal.
Ko gaweeje e li’ameeje ɓe ndenndinta e ---------------- keewal.
Ko bowɗi e buubaaji ɓe noddata e --------------------- ɗoftal.
Kelle e kuljinaali nde tawnoo ko ---------------------- dewgal.
So ɓe ñjettini ɓe mbi’a ɗum ɗoo ko --------------------- ballal.
Ɓeen mbiya on ñjaaraama yo artu e ------------------ damugal.
Wanaa baasal waɗi ɗum, waɗi ɗum tan ko ---------------- pinal
Miijo am ruttiima kadi ñande awoore ŋgal ɗoo ----------- beelal.
Gure ɗee fof ine kawroyatnoo toon e ----------------- padotiral.
Ñande heen ɗo ñjaaru-ɗaa fof liɗɗi ko ----------------- joowal.
Ɗii ko kecci ɗiya ne pawii e -------------------------- usirgal.
Ɗi usee haa ɗi keewa ɗi mbaɗee --------------------- dimŋgal.
Anndi hay ɗum ɗoon tan, ko dokke Alla e ---------------- ɓural.
Mi ñaagiima Alla jom mawŋgu e -------------------- tedduŋgal.
Yo o ittu luural o waɗta ------------------------------ kawral.
Haa yahɓe ladde kala ŋgudditoo e ---------------------- dañal.
Mbele jooɗiiɓe wuro ne paggitoo e -------------------- demal.
Yo Alla ɓamtu ɓamtooɓe diine e ---------------------- toowal.
O yoɓa hatanteeɓe leñol tiiɗɓe --------------------- daduŋgal.
Aamiin you barke Nulaaɗo jom ------------------------- ɓural.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
Ñande 8/8/h. 2000 c.j. Iisaa y.k.w. makko to Boobo j. B.F. 84 koŋgol.
Haal-Pulaar’en mbiy - Ko £oon woni £o ka¢¢e wostanoo ta¥¥e, £o Ta¥¥el Duga soodaa me¢kalde.
Haal-Pulaar’en mbiy - Ko £oon woni £o ka¢¢e wostanoo ta¥¥e, £o Ta¥¥el Duga soodaa me¢kalde.
Mbayniigu Muuña
Mbayniigu ko waajibu e dow oon mo ------------------ luttaani.
A yi’ii too a yi’ii gaa a anndii ---------------------- nanndaani.
So yaaw so leel ma’a meeɗ a ----------------------- waaltaani.
Jaɓɓaade koɗo bonɗo e moƴƴo fof dee ---------------- tiiɗaani.
Tiiɗi ko jaɓɓaade duusa tawa mbaydi ---------------- waylaani.
Balɗe jeenayi haa fawi so --------------------------- ɓurtaani.
Fijirde e jaleeɗe jamma e ñalawma ------------------- seeraani.
Muuñaŋkooɓe ko on jom diine hulɓe Alla ------------- cuusaani.
Oɗon loota oɗon lonnana hay oon mo --------------- tunwaani.
Oɗon ñammina oɗon ñjarna kadi mo ---------------- ɗomɗaani.
Koɗo kay leeptan tan, torla ñjaatigi mo --------------- haaɓaani.
Rewɓe e worɓe fof ko rimɓe ɓe --------------------- ŋakkaani.
Sukaaɓe e mawɓe fof ko tedduɓe ɓe ------------------ koyaani.
Teddinooɓe koɗo haaluuɓa dus ---------------------- uuraani.
Ko Joomiraaɗo tedduɗo, peccoowo mo ---------------- hulaani.
Suɓii on hokki on ɗee ɓure on ---------------------- coodaani.
Muuñankooɓe so won ɗo fergitaa e mon ɗo ----------- feewaani.
Yaafuya ɗaɓɓaama ŋganndon min -------------------- teyaani.
Yo Alla newnu jiidal yidunooɓe ceerit --------------- kutotiraani.
Haadi M. Sih K.K.K.K.j. ña 27 yaawa ’02 to Muuña Wolof 19 koŋŋgol.
Haal-Pulaar’en mbiy - So’a nanii ndutto-£en to men ha¢ki, anndu toon bonaano.
Haal-Pulaar’en mbiy - So’a nanii ndutto-£en to men ha¢ki, anndu toon bonaano.
Bone Ficcat Laaci, Yoo Rennte
Ine waɗa yoga e gure, e ----------------------------- galleeji.
Ine ndenndina won e daabaaji ɗi njiydaa ------------ marngooji.
Meeɗi waɗde sahaa waɗi saanga e ------------------- yontaaji.
Puucu ndimaangu kañum e ngaari ------------------- cowoori.
Wondude e rawaandu, njawdi kam e ngori fanna e --------- geeji.
Ɗi mbaɗdaa e galle gooto e weleede joom --------------- majji.
Ñande wootere ɗi njiyi mbatiije ine kaɓa dow ------------ tataaji.
Rawaandu wiy puccu ndimaangu taƴ ɗii -------------- ngadaaji.
“ Ceerndoyaa ɓeya haɓooɓe. Bone dee ficcat ----------- laaci.“
Puucu moornii fetti ndu, ndu saamoyi e ---------------- tataaji.
Ndu immi ndu darii ndu ñiɓi ----------------------- cegeneeji.
Ndu fiɗɗii ndu hucci to ngaari ----------------------- cowoori.
Ndu yettii ndu wi ngaari, seerndoy, « Bone ficcat -------laaci.»
Ngaari wiy, “So a immanaaki, mi ɗoon mi waagete------- tekteki.”
Rawaandu heɓoy too soppinii, ine sakki ------------------ laaci.
Ɓooyaani kadi ndu hucci to njawdi -------------------- ne’eeri.
Ndu wiy, “Aan ne, ko mbiy-ɗaa e ɗii ----------------- mbatiiji?”.
Ndi wiy ndu, « Anndi ko a naafige ceŋaaɗo ---------- cegeneeji.»
« Holi miin holi seerndoyde ɗii ɗoo ------------------ mbatiiji?»
Ndu hersi ndu turii hoore aandu ŋaacca ------------------ leydi.
Nde ndu turtii, ndu wiy miin mi seerataa e ------------ wasiyaaji.
Ndu yaaɓani ngori ndu yettii ndu dicci ------------------ koppi.
Ndu wiy ngori, « Ko aan tan heddi seerdoy ɗiya -------- mbatiiji.»
Ngori wiy ndu, “Aandi aan ko a mujji coofoowo ------ coɓɓoƴƴi.”
« Holi ko duñ maa e waajuuji; ko a ñaamoowo ---------- jiibaaji.»
Rawaandu deƴƴi, deeƴi jokki e ---------------------- haajuuji.
Ndeke noon ko goonga, BONE FICCAT ------------------ LAACI.
Mbatiiji ndewi haɓde haa ngiwi dow -------------------- tataaji.
Ɗi naati ɗoon e suudu wootooru huɗo e ----------------- baaji.
Ɗi tawi toon debbo mawɗo kortiiɗo e les ----------- fabiyoŋaaji.
Oon sahaa ko dabbunde; yimɓe ne kuɓɓa nder ----------- cuuɗi.
Kadi oon mawɗo ko mottatnooɗo falla e -------------- gaaraaji.
Mbatiiji ndewi haɓde haa cari jeynge e ------------------ jigeeji.
Jigeeji kuɓɓi haa naŋngi huɗo e ------------------------ baaji.
Mawɗo roŋki yaltude wontani ɗum ko ----------------- ɗojjooji.
Nde yimɓe ngarata tawi mawɗo huɓɓii haa -------------- hooñi.
Hanti alaa ko heddii so wanaa asgol ------------------- qabriiji.
Kono hade ndeen ngulloyo ɗen gure ------------------- saraaji.
Daraaki ɓe ngitti puccu nguu e ---------------------- ngadaaji.
Ɓe ngulloyii gure takkiiɗe ɓe e kala ----------------- baŋngeeji.
Ndeen ɓe ngarti wulloyaade ɓe kaɓɓiti -------------- nukkureeji.
Tan puccu filti saami yanti e -------------------------- jiibaaji.
Ɓe ndaasi ngu, ɓe mbeddoyii ngu gaɗa --------------- -wurooji.
Rawaandu dogi arde ine willa -------------------------- laaci.
Haa jiimi e puccu, ndu wiy, « Bone ficci------------------ laaci.»
Mawɗo lootaa hasnaa wirnoyaa e --------------------- aadaaji.
Nde ɓe ngarti ɓe tawi hoɓɓe ngiwii e kala -------------- saraaji.
Ko yaawi leelaani ngaari haɓɓaa haa --------------------- ɓiici.
Hirsaa soppaa feccaa e ---------------------------- barmeeji.
Bottaaje ndefaa yimɓe ñaami mbaɗi ---------------- duwawuuji.
Rawaandu wiy ngaari, “(Bone) ficci ---------------------- laaci.”
Jaŋngo e mum woɗɓe ngari, ɓeen ko ------------------ koreeji.
Ɓe nanngi njawdi, ɓe kirsi, ɓe mbaɗi ----------------- saadaaji.
Jaleeɗe lamtii e oon galle ñande mun -------------------- boyji.
Rawaandu sewni njawdi wiy, “(Bone) ficcii ----------------laaci.”
Ñalngu arti banndum ngori, naŋngaa seerndaa e -------- ɓorooji.
Yantude e jawɗi goɗɗi, maa mbiyen ---------------- dammuccii.
Fof kirsaa, ñande mun ko ---------------------------- silkiiji.
Rawaandu ari wiy ngori, « Bone ficci--------------------- laaci.»
Ko goonga kay jaka, “Bone ficcat ------------------------laaci.”
µeewee ndii ngariiri, e ɗii ɗoo ----------------------- daabaaji.
Ɗi kaɓinooma rawaandu e ɗii ----------------------- wasiyaaji.
Kono ɗi ngontanii yimɓe hoore ---------------------- haajuuji.
Ɗum ɗoo dee ko tinndol hakkilanteeɓe ndurnee -------- miijooji.
So en ƴeewtindiima hannde ɗii ɗoo ------------------- hareeji.
Leñam leñamaagu mbonngu e --------------------- nguutuuji.
Gonɗi hakkunde hoɗɗuɓe gese, keedi ----------------- galleeji.
Ɗi ngaddii jinndere ɗi naatnii ----------------------- sariyaaji.
Faaɗeende waɗanii e ɓillaare ------------------------- ladeeji.
Mi siftii ndokkee kam wuro, mi firtana on e -------------- sifaaji.
Ko Fulɓe mbaɗi alaa ko Seɓɓe mbaɗi, ɗum fof dee, ko --- ayibaaji.
Kawren tan ko Alla hoɗɗini en, en ngalaa hen ----------- sagooji.
Ko miijo Haadi M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel, Ñande 21/1/2003 c.j. Iisaa y.k.w. e makko to Bamako L.D, Mali (65) koŋŋgol.
Haal-Pulaar’en mbiy – Ine ¢ata, ¢atataa fof, wo££itinde ju¢¢go mum ¥uri.
Haal-Pulaar’en mbiy – Ine ¢ata, ¢atataa fof, wo££itinde ju¢¢go mum ¥uri.
Giɗo Am
Giɗo am jibdinaaɗo mo wanaa -------------------- paggitaaɗo.
Jaadiiɗo jamma e ñalawma elle -------------------- punodaaɗo.
Ñaamdiiɗo jardiiɗo lelodiiɗo e kala sahaa ------------- gondiiɗo.
Immogol lewru e fooygol ndoogu fof ---------------- tawdaaɗo.
Muñɗo caɗeele ŋgondiiju jom hakkille ---------------- cuɓaaɗo.
Jiɗirɗo sabu Alla mo yiɗiraani batte ------------------ koolaaɗo.
Galɗuɗo hakkille koltuɗo ne’di dimo ------------------ deeƴɗo.
Belɗo haala keewɗo mooso sehili ------------------ ganndaaɗo.
So mi suniima cunodo-ɗen ; so mi dañi jamko a -------- beltiiɗo.
Moƴƴo tago jaajɗo ɓernde kadi ----------------- juurmotooɗo.
Giɗo am go’oo giɗel am ɗiɗi tati ------------------------ giɗo.
Laatiniiɗo kam moftirgel gunndooji ------------------ ciridiiɗo.
Jaaroowo seese mo farñotaako ---------------------- kaqqilɗo.
Jibdinaaɗo e muñal mawndi e hakkille ------------------ jiiliiɗo.
Pamaro baasi keewɗo ñjurum pijoowo ----------------- jalniiɗo.
Juuloowo birdoowo kaɗooje Alla -------------------- deentiiɗo.
Jaaruɗo cukaaku nootoyaade --------------------- Joomiraaɗo.
Yeewtere fuɗɗi welde tan o wiy ko ------------------- padaaɗo.
So debbo woyii mbi’aa oo ko ---------------------- muyninɗo.
So gorko woyii cikkaa oon ko ------------------------ jibinɗo.
So suka woyii pellitaa oo ko ---------------------- punodaaɗo.
Goyroowo ɓernde mo luukaani oo ko ---------------- deƴƴuɗo.
Ñande hen mo ñji-ɗaa kala ne heñoo cikkaa ko --------- coftuɗo.
Gila asooɓe haa lootowo fof ko ---------------------- dadiiɗo.
Kono weltaare e softeende kay ko -------------- ɗawaaɗo. Jaaɗo mo yahdaani e ñamaande -------------------------- koddiiɗo.
Giɗo am, giɗel am, kadi ------------------------------- giɗo.
Jinnaaɓe ne kay nduwiima nde tawnoo ko a ------------ ɗoftiiɗo.
Haa naaŋge tagge leydi ɓaare a wanaa --------------- jejjiteeɗo.
Maa mi fiil leppi mi jaŋtoo ɓure maaɗa --------------- musidɗo.
Mi gayinitaa jaŋtaade ɓure maaɗa ------------------ ɓamtaaɗo.
Mi ñaagiima Joomiraaɗo tedduɗo --------------------- toowɗo.
Yo o yoɓe o waɗ maa toon koddii -------------------- Nulaaɗo.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
Ñ. 3/2/h. 2002 to Bamako L. d. Mali (35) koŋgol
Haal-Pulaar’en mbiy – So ullundu yi’ii ¥iroyoo¥e rewataa e sokkoo¥e.
Haal-Pulaar’en mbiy – So ullundu yi’ii ¥iroyoo¥e rewataa e sokkoo¥e.
Baka Rommbo Leñol
Seydi Jallo Moodi, yo Alla won -------------------------- ballo.
Yiy suka tokooso pamaro duuɓi kono ------------------- karllo.
Ɓalluɗo leñol, baɗirɗo yiɗi mo hulaani ------------------- hello.
Kala ɗo keed-ɗaa moƴƴin, hay so a rem kay -------------- fillo.
Aɗa tafa aɗa taftoo, e golle maaɗa won ----------------- baylo.
So moƴƴataa ko maa cañaa, ko waajibu maa a ----------- moylo.
Fiilo fiilto saño kadi --------------------------------- haroo.
Anndu golle maa toppito haaju maa ko heñantee koo ------ jaylo.
Seedtinii a wonii ballo Fulɓe a wonaani ------------------- billo.
Aɗa anndana ɗum dee, tuggi ɗoo haa heɓi -------------- mello.
A bismiima ŋgenndiyaŋkooɓe a bismaama so wona hiiro woni ------------------------------------------------------- ñallo.
Tiiɗno jokko golle ma, ɗo gaño Fulɓe woni fof maa ------- furllo.
Sikkee ko ñawɗo, wonta ko maare yarnee ---------------- tallo.
Biyooje e bajooje kala dee, aan kam --------------------- follo.
Ejooje e nanati fof aan kay ---------------------------- noflo.
Anndu ko Alla gooto waawi waɗata tiiɗno, ɗum ---------- hoolo.
Seydi Jallo Moodi Bilaali yo Alla won --------------------- ballo.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
Ñande 22/11/2005 ɗoo e Kayi 16 koŋŋgol
Haal-Pulaar’en mbiy – Kala ko wiy ine ñaama ce¢di wannde, ine heewi ñaamoreede.
Ñuuñu duhataa sagata gorko tuuba mum kono ine duhtoba.
Haal-Pulaar’en mbiy – Kala ko wiy ine ñaama ce¢di wannde, ine heewi ñaamoreede.
Ñuuñu duhataa sagata gorko tuuba mum kono ine duhtoba.
Juurgal
Jettooje ngoodani jom kala e ----------------------- kala-kala.
Tawa kadi ko ñande ----------------------------------- kala.
Jettooje ngoodanii kadi jeyɗo kaŋŋe jey jeyɓe ------------- jaka.
Jeyaaɓe ñjeyaa ko ndoondii, hay batte ɓe ñjeyaa koy ------ ndaka.
Jettooje ngoodani Geno galo ganndo gila ganni ---------- araani.
Ñjuulen e Nelaaɗo makko oon woni miftaahu --------- rahmaani.
Joomi am miin mi juulii e mo mbiyno-ɗaa on ------------ njuulii.
Juulɗo e makko fof miɗe hoolii, so riddaama dañii ɗo ----- moolii.
Joomi am miin mi jokkii e ma ñjuulno-ɗon oo ------------ rokki.
Jokkuɗo mo fof miɗe sikki, ko hoddiro moƴƴo adii ------- sakkii.
Joomi am miin miɗe naŋtii e mo ɓee ɗoo fof ------------ njaŋtii.
Sabu hannde miin miɗe saltii, ko heewi geɗe miɗe --------haɗtii.
Kono kadi so ɗum fof dee ɓennii, ine woodi kadi ko ------- haani.
So yiɗde giɗo mum bonaani, ndaka jaŋtaade ɗum ------- saɗaani.
Ko Usumaan Sammbu saabii, haa ñjiydu-ɗen e ----------- laabii.
Ko kul-ɗen koo Alla faabii, nduwi-ɗen ɗoon kadi o ------- jaabii.
Giɗli maaɗa e makko naatii ko ɗo kaayi ɗoo ɗi ------------ laatii.
So ko waktu maaɗa yontii, korkaƴelnaaɓe kala ne --------- kettii.
So Korkaƴel nanaama kaayi, won ɗo añɓe ngoni na ------- paayii.
Giɗo Pulaar gaño maaɗaa ɗaayee, sabu miijo makko ------- taayii.
Mi ñaagiima Alla joomi am yo o waɗ ɓerɗe men no ----- ɓiraɗam.
Haa ñjol-den laana lummbam añɓe men ndaña ------- koyeeram.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
Ñande 8/3/005 to Kaayi (22) koŋŋgol
Haal-Pulaar’en mbiy – Juuretee ko juurtin£o cate.
Haal-Pulaar’en mbiy – Juuretee ko juurtin£o cate.
Ɓamtaare
Faandaare am e leñol am ko ----------------------- bamtaare.
Ko ooñii ine jogori rufde koo, --------------------- heɓɓitaade.
Keɓɓitor-ɗen ɗum enen sukaaɓe ko, -------------- naŋŋgotirde.
Paamotiren ndennden kala golle e, --------------------- peeje.
Ɗee luure bonɗe nafataa, ------------------------ ŋgoppenɗe.
Ŋgimmee ŋgabbo-ɗen ŋgannden ko’en --------------- daɗaaɓe.
Kono daɗeede bonaani boni ko waasde --------------- abbaade.
Naange ɓamtaare dee fuɗii ɗum noon tiinen ------------ dadule.
Damuɗe ɓamtaare kam ine ŋganndaa ko aldaa e ---------- luure.
Mbedda mawka ko alaa celi kaa, ko ------------------ jaŋgude.
E waylude ŋganri mun yahdina e ------------------- haŋkooɓe.
Kam e sosde pelle e jogaade hen ------------------- softeende.
E hoolotirde, ɗum ne ko ñoosal ------------------------ fedde.
E ɓoortude wutte wonataa ɓoorno wutte ------------ ñemmbude.
Noflaade nannanti e biyooje ------------------------ haalooɓe.
E riiwde ko woni yeeso mum koo etoo ɗum ----------- naŋgude.
So ɗum ɓennii mbilde-ten yimre ndee ko ------------ duwaade.
Yo Alla hokku’en faamde ko ari hannde koo e heɓde hen ------------------------------------------------------- jaggitorde.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
Ñande 4/2/h. 2002, to Bamako L.d. Mali 18 koŋŋgol
Haal-Pulaar’en mbiy – Codol ¥amtaare ko ja¢de.
Haal-Pulaar’en mbiy – Codol ¥amtaare ko ja¢de.
Jawlol-Quraan
Seydi Buso ko aan tigi woni jawlol --------------------- quraan.
Jeyaaɗo Korkaƴel wuro saada Aliw to mboolo ----------- biraam.
Fad mi ruttoo caggal seeɗa mi woppo ɗoo ------------- bayaan.
Saada, Sayku tawraani ma jomŋgol kono o tawrii ma ----- taasaan.
O wiy maa ko Ñooro pay-ɗen, mbiy-ɗaa, wallaahi hay so- ñaakaan.
O naamnii ko nduu ne ko darotuundu, maa ko haa ------ haaraan.
Ñjaabi-ɗaa, ko fof foti, sabu aan a wonaa ------------ ñjoogaan.
Jiidaaɗo ɓunndu e Fuuta jaambaaro jom --------------- siñcaan.
Ko kaŋko siiñci ngoo wuro ko hawraa gila e ------------ cosaan.
Lewi hoɗi kadi hoɗni taanum ----------------------- mbaraan.
E yamiroore sayku jom ɓure, to toowɗo jom ----------- asamaan.
O wiy ngo Korkaƴel, foondu hoɗnoondu ndeen, e oon --- diiwaan.
Duuɓi teemedere fawnde hey wappiti ɗum ---------------- aan.
Ko ŋgoo wuro jooɗii e oon ɗoon --------------------- sjamaan.
O wiy Iisaaqa Alfa, miin e maa ñjolden e kaa, -------------- laan.
Huɓɓu duɗal yoo diine ñiɓo ɗoon no raƴƴer, -------- semmbaan.
Gila ndeen duɗe puɗɗi e ŋgoo wuro, duɗe ------------- quraan.
Seydi Jah a ñoosii diine haa lummbi maaje heɓoy -------- teeraan.
A egginii jinneeji e seyɗneeji, yimɓe koolii ndañi --------- amaan.
Ganndo binndi jom daliilu gollidannooɗo e ------------ rawhaan.
Kono Seydi Buso anne dee ko maa koo wonaa ---------- caakaan.
A daraninooma ndii leydi darnd sonndu wi’eteendu ----- ndillaan.
Daraninoo bacca piyoori, ndu wiy so miin miɗe ɗoo aan a wontaa ----------------------------------------------------- aan.
Ndeen e joni kaan ŋgonka ko ŋgoota kaan woni ----------- kaan.
Ɓami ndeen ari hannde ko roondaa ɗoo e -------------- quraan.
Taƴoral so joowotiraama maa heɓoy dow ------------- asamaan.
A wuurii cappanɗe jeetati e ɗiɗi nduŋgu e dokke ------- sulɗaan.
Cappanɗe joy e nayi hitaande ko seedtani maa ----------- jiiraan.
Ko kuɓɓu-ɗaa ŋgal duɗal ine nokkee ------------------ niiraan.
Ko talaata geegom (6) juuldaandu, woy jinnu woy -------- insaan.
Ko alarba o wiraa to Korkaƴel, ndeen ñande won iwɓe haa tentaan.
Nde kaɓɓuno ɗaa ndee waare ñji-ɗaa -------------- roondaade.
A heɓɓii e ngoo wuro tuggitooɓe e ------------------ wallooɓe.
Saddinatnooɓe bokkinatnooɓe ɓeen ne yo Alla yoɓ ---------- ɓe.
Ñjettoor keeriiɗo wonande baa teeley, ko seedtani maa hoɗɗiiɓe ---------------------------------------------------- juulɓe.
Marŋgo fof ine tiiɗi saka noon marde ----------------- sukaaɓe.
A meeɗaani wiyde haɗii kam ɗaanaade ɓee ---------- jaŋŋgooɓe.
Yoo Laamɗo yoɓe waɗ maa toon koddiiɗo ------------- nulaaɓe.
Ɗoo kay e duunde Afrik -------------------------- hirnaaŋge.
Ine famɗi, leñol ŋgol araani ɗoo -------------------- jaŋŋgude.
Kon fof jaɓɓa bismaa anndi hay ɗum ko --------------- wallude.
Haadii M. Sih K.K.K.K.j. Korkaƴel
Haal-Pulaar’en mbiy – Alaa ko ari heddaade.
Haal-Pulaar’en mbiy – Alaa ko ari heddaade.
Batu Men e les Ɓokki
Haa hannde dee, ko e ɗum woni, ko min ---------------- ñjokki.
Wota kalhaldi yuw kay, kono yoo wood nde ndi ----------- lukki.
Kono e ŋgol miɗe waɗi jikke, miɗe ---------------------- sikki.
Maa en toŋtotir, haa mo woni kala, wooda ɗo ------------ nokki.
Batu men e les ɓokki.
Ko enen poti wasaade sabu ko’e, men woni ɗo ɓe --------- teŋki.
Miɗe sikki noon wanaa ɗoo men ɗoo tan, kam ɓe --------- ñjikki.
Ko taƴoral bom haaɗaani ɗoo Muk! ɗo ɓe --------------- tukki.
Ŋgati noon mi tinaani tan haa o felmii kam, ɓe mbiy ------- sokki.
Caggal ko ɓenni, kala mo taw-ɗen ine ------------------ roŋki.
Keɓen feere oon ne wooda mo ------------------------- sukki.
Jokku e haaju ma alaa fof mo ɓe mbaawi wiyde ine -------- ŋakki.
Ko enen ŋgonnoo hartaako raneewo, lasli mun ko -------- bukki.
Añɓe men ɓee naŋŋgen ɓe, yo gooto fof jogo e maɓɓe mo - fukki.
Ko fenndii koo taaynen ɗum, haa daña ɗo ɗum ---------- wukki.
Batu men e les bokki.
Seedtinoo en ɗoon, ko jaaɓi e ------------------------ pattuki.
Kono ndeke ɗi seedtaaki gooŋga, sabu kañƴe ne won ko ɗe- ɗukki.
Tiiɗnee tiiɗno-ɗen, mbaɗ-ten e ko’e meeɗen ------------ wonki.
Adinooɓe remde ɓe fof hannde ndañii ko ---------------- cakki.
Dene ndañaama hannde ɓe ndaw ɓe ------------------ mbakki.
Poɗɗe keɓaa, nduufaa, ceɗaa ñjerwaa haa ---------------- ƴoƴi.
Batu men e les bokki.
Haadii M. Sih, K.K.K.K.j. Korkaƴel
Ñande 3/12/2005 do e Kaayi 20 koŋŋgol
Haal-Pulaar’en mbiy - ²okki jibinaani ¥iyum, ndeke wanaa ko haani koo wa£ata.
Haal-Pulaar’en mbiy - ²okki jibinaani ¥iyum, ndeke wanaa ko haani koo wa£ata.
Ko e Septaamburu 2004 ɗee golle puɗɗaa. Ko e deesaamburu 2005 ndeen ɗe ŋgoortaa. E ballal baawɗo jogiiɗo mo hay gooto renndaa, yo Alla juul e Nelaaɗo ko ɓuri heewde, ko hakkille heɓtaa yaafuya ɗaɓɓaama musidɓe so dañii ɗo fergitaa.
Doggol defde men ko –
Mawɗo Waɗi Bone
Bone Ficcat Laaci
Jalluŋgol e Puɗ-puɗi Jaŋde Pulaar
Sammeere Jime Pulaar
Eli_jaaƴe e Mali Malaaɗo