Gelooɗi Sappo e Jeeɗiɗi e Ɓiɓɓe Worɓe Bilaali

Les fils de Bilaly et leurs dix-sept chameaux
Waɗii sahaa e nder sahaaji, sukaaɓe tato ndonii e baaba mum’en gelooɗi. Mawniraaɗo oo ina wi’ee Hammadi, dewiro makko oo ina wi’ee Sammba, keddiiɗo oo wi’etee ko Demmba. Sukaaɓe ɓee kala, ina mbeli yii’de, nde tawnoo, ko ɓe yontaaɓe. Moni e maɓɓe fof, so a ndaarii ɗum maa a yi’ e mum jimme neɗɗo mawɗo mo ndaartataa oo. Alaa ko woni haajuuji maɓɓe, so wonaa no ɓe kisniri gelooɗi maɓɓe ɗii. E ɓena ndewi tan e gelooɗi maɓɓe, pucci maɓɓe tati e gollooɓe maɓɓe, eɓe njaha e nder jeereende, eɓe mbaɗa yeeso ɓuri. Faayiida lappol maɓɓe noon, ko won mo ɓe tinndinaa, mbele oon ina fecca ɓe ndonu, mo baaba maɓɓe ɗaldi ɓe oo, hono gelooɗi ɗii. Baaba maɓɓe wi’inoo Hammadi, nde tawnoo ko kañum woni afo, ɓam feccere gelooɗi ɗii. Sammba maa ɓam tataɓal ngal, e Demmba ko kam woni koddaajo, ina foti heɓde jeenaɓal gelooɗi ɗi. Kono baaba maɓɓe ɗaldi ɓe, ko sappo e jeeɗiɗi ngelooba - feccere, walla tataɓal, hay so jeenaɓal sappo e jeeɗiɗi ngelooba waawaa wonde. Feccude ndonu maɓɓe oo ina tiiɗi.
Ndeen ɓe ndewii yahde, ɓe njahi haa naange hartunge fiyi e maɓɓe; Demmba wi’i mawniraaɓe mum: “Miin dey, ɗoo ɗo ngon mi, mi tampi no feewi, tee mi heyɗii.”
Hammadi wii’: “Jooni kay, keɓen les lekki poofto ɗen, ñaam en, caggin en ataay; so en ngaynii njah en.”
Ɓe kawri e ngoon miijo. Ɓe keɓi lekki mawki e daande laawol, julaŋkooɓe, ɓee kaɓɓiti doŋle maɓɓe. Pucci maɓɓe ngoni e ñaaltindaade coppoƴƴi, gelooɗi ne mbadda ɓuraa waawde bellaade, gollooɓe ina ndarii ina cura.
Hammadi haɓɓiti donngal mum, nde tawnoo ko ɗoon ñaamde ndee woni. O yaltini gila e tamarooje kecce, uurɗe, boɗeeje coy, gerte, teewu joorɗo, warga e suukara, fof o ɓadini. Ɓe ngoni e ñaamde eɓe njeewta mbelamma e caɗeele lappol maɓɓe.
Ndeen ɓe ngasnii ñaamde e yarde ataaye, ɓe pooftiima seeɗa, Sammba wi’i: “Jooni kay ummee njahen, mbele eɗen keɓoya Nammarel hade naange mutde.
Ɓe ngimmii, ɓe njahi. Ɗoon daabeeje ɗee caltii yahde haa woni, sabu oon nokku, ina samori nokkuuji keewɗi. Ɓe ngardini pucci maɓɓe gelooɗi ɗii ndewi heen, gollooɓe ina taƴi looci ina kartoo gelooɗi ɗi.
Laawol ngol juutii, ɓe keɓtii julaŋkooɓe ina ndoondi caawli mum’en. Ɓe calmini julaŋkooɓe ɓee, haa saɗi joofii; heen gooto wi’i sukaaɓe Bilaali ɓee: “Alaa ngelooba nji ɗon e laawol he?”
Demmba wi’i: “Alaa! Won ngelooba ngora, min nji’ heen yitere wootere ko ɗokkere, min nji ba e daande laawol ngol, e ba dura bannge ñaamo.”
Goɗɗo oo wi’i maa taw huɗo koo heedti ko bannge ñaamo.
Sammba wi’i: “Aan kay sifaa mo ndokku ɗaa oo, ko sifaa ngelooba men, ngoowba yahde ina daaso caggal ba!”
Hammadi wi’i: “Ngelooba ba men baa kay ko njarla!”
Kamɓe julaŋkooɓe ɓee, ɓe cikkitii haala sukaaɓe ɓee, sabu sifaa o ina nanndi e majjere maɓɓe ndee. Ɓe njokki laawol, kamɓe fof, eɓe njaha, eɓe njeewta, kono julaŋkooɓe ɓee koolaaki sukaaɓe ɓee hay seeɗa. Ndeen ɓe njahii haa naange mutii e dow maɓɓe; ɓe mbi’ yoo ɓe kaɓɓit doŋle maɓɓe ɗee, ɓe pooftoo.
Nde sukaaɓe ɓee nji julaŋkooɓe ɓee kaɓɓiti doŋle mum’en, kamɓe ne ɓe kaɓɓiti doŋle maɓɓe.
Gollooɓe nana taarii gelooɗi ina njobbini no joowe ceenal, pucci ina ndarii, joom en doŋle nana kuɓɓi pooyon mum’en; ɓee heen ina tuggii, ɓee ina ngajjiti, heddoraaɓe softeende ɓee, nana njooɗi ina njeewta.
Nde yahnoo haa jeewte maɓɓe mbeli, gorko mawɗo e nder julaŋkooɓe ɓee; mo teeleende, hoore murlere, mawnde no loonde jamaa, ñiiƴe caafiiɗe, ɗe goro wojjini no tamaate, ŋeemitiiɗe mo weeɓaaka mooso, wi’i: “Onon sukaaɓe! Mbi’ ɗon noon ngelooba nji ɗon baa, hono ba wa’i?”
Hammadi wi’i: “Baaba! Onon ngelooba mon baa, ko ɗokka, walla?”
Mawɗo oo wi’i: “Ahaa!“
Demmba wi’i: “Hay minen dey, amin njogii ɗokka; tee baan yahata ko ina daaso caggal gelooɗi, sahaa fof ko maa gooto e amen ruttina puccu mum refta e mabba ina sogga.”
Mawɗo gorko oo wi’i: “Ngoppen kaa haala! Ndee majjere, wonaa yi’teteende.”
Mawɗo goɗɗo oo wi’i: “Hey! Ɓee ɓe kaalantaa en ko laaɓi, kono so en njottiima Nammarel, maa laaɓ.”
Gorel daɓɓel pamarel semmbe, ngel gaɓɓule naattuɗe, kinel naɗɗel, gite puttiniiɗe ngel wi’i: “Hey! Aan sehil am mbele wonaa ko piyowel ceede ngel mbi’ataa, maa laaɓ? So tawii ko ngeel, hay batte, ngel waawaa.”
Mawɗo gorko oo, hono Buubu wi’i: “Abdul! Wallaay, ngeel gorel ina yi’a ceede. Diiwaan oo fof ina mana ngel e anndude ceede.“
Gorel nayewel ngel wi’i: “Buubu! Wallaay so wonaa fenaande, alaa ko ngel waawi. Ɗuum ko miin Abdul wi’i maa noon. Aan Buubu! Miin heccu maa; ɓur maa anndunde oo diiwaan, sabu miin mi rewii ɗoo fof, gila kaaƴe ko kecce!”
Dooro woni ɓurɗo heddoraade cukaagu e julaŋkooɓe ɓee. Dooro wi’i: “Njaafo ɗon mi! Onon kecci mi, tiiɗno ɗee, hoto pooɗondiree haala; sabu so ɓooyi tan on ceekondirat wutteeji.”
Ɓe njokki laawol, eɓe njaha. Waktuuji ɗiɗi caggal mum ɓe njottii Nammarel.
Buubu wi’i: “Njippo ɗen galle Siidi ceede.”
Abdul wi’i: “Holi oon Siidi?
Buubu wi’i: “Siidi ceede, woni piyoowo ceede, mo mbi ɗaa waawaa hay batte oo. Maa yii’ jamaanu mo a meeɗa yi’de ko mbi’a ɗaa Abdul koo!”
Abdul wii’: “Hey! Fooftin yimɓe. Hannde, joom goonga heewaani bateede! Joom goonga dogete, sabu wi’etee ko kaangaaɗo.”
Ɓe njottii galle Siidi ceede, ɓe tawi jamaanu ina heewi tep e galle he. Ɓe calmini, ɓe njooɗii. Sukaaɓe Bilaali ɓee kam, en ne, naati njooɗii, mbele ƴeewa so tawii ko peccoowo ndonuuji woni ɗoo, sabu ko ɗuum woni haaju mum’en.
Ndeen sukaaɓe ɓee, nji’ naat – yaltu mo yimɓe ɓee mbaɗata hakkunde dinngiral galle e cukkel Siidi ceede, tee jaltuɗo cuurel ngel fof, so ɓe keɗiima haala mum, alaa ko ɓe nanata so wonaa: “Ko ngel gorel waawi ceede, maa cikkaa ko o kaalanaaɗo walla nii ko o tawaaɗo”.
Hammadi Bilaali wi’i miñiraaɓe mum: “Hey! So on mbaawi ngaron njahen gila ceede makko ɗee pooɗaani en, o fawa en ngelooba; taw enen woni haaju men ko peccoowo ndonu.»
Sammba wi’i: “Miin e hoore am ko ɗuum wonnoo miijo am. Njahen!”
Demmba wi’i: “Laaɓaaɗo ndonu no yahrata kay, gooto mo nan ɗen haala mum Beelel Gawdi oo. Ndeen noon tawde en ɓadiima, karto ɗee mbele eɗen njofoya.”
Ɓe kartii gelooɗi. Gelooɗi nana ndoga, koyɗe ina piipiitondira, ƴongngooje ina mbaɗa yah too-ar gaay, pucci ina ndoga ina kurɓa, moni e maɓɓe fof, ina dampa koyɗe ina yolbini taltali, gollooɓe nani ndadii ina ñekka, warñeende ina huuɓtidini ɓalli maɓɓe, maa mbi’aa ko e les toɓo ɓe njahata.
Waktuuji ɗiɗi caggal mum, ina heddii hojomaaji seeɗa e futoro, ɓe naati wuro Beelel Gawdi. Puccu Hammadi ardii, Demmba rewi heen, Sammba ina heddodii e gollooɓe ina walla ɗum’en surde.
Ndeen Hammadi tellii ɗoon e damal galle ɗiɗaɓal naatirde Wuro ngoo, weddii daande wi’i: “Jam ñalli e mon!“
Mawɗo debbo nooti: “Jam ñalli e maa, aan e wonndiiɓe maa! Njotto ɗee!
Hammadi wi’i: “Mbah! Won ceerno min nannoo e wuro ngoo, jaɓanaaɗo e peccoor ndonu, ko oon dey min ngari ƴeewde.
Mawɗo debbo oo wi’i: “On kaalii goonga sukaaɓe! On mbirtaaki galle, damal jaajngal, lekki mawki ina hakkunde galle, so on paandiima, maa on nan oljo-oljo. Oon oljo-oljo jeyi ɗum ko arduɓe hono haaju mo ngardu ɗon oo.
Hammadi wi’i; “Neene! A jaaraama! Yiiltu puccu maa, Demmba!
Ndeen ɓe nduttitiima caggal, haa ɓe ngarti e damal, ngal mawɗo debbo oo sifinoo ngal, ɓe nani oljo-oljo keewɗo e nder galle oo. Demmba wi’i: « Ko ɗoo tigi debbo oo wi’ata. Oo galle kay seertii e galle Siidi ceede. Miɗo yananaa goonga ina tawee ɗoo. »
Ɓe naati galle oo, ɓe kaɓɓitti dimaaɗi, ɓe njanti e gorol yimɓe ngol; nde tawnoo jamaanu ina heewi, haajuuji ina keewi, yimɓe fof mbaawaa naatdude e waktu gooto.
Hammadi darii ina lemoo haa yi’ gorko daɓɓo, mo hinere toowde, gite pamare, waare raneere, yeesaande haa leeɓol fof darorii bannge; o wi’i: «Hay so wonaa yimɓe ina nannda!»
Demmba wi’i: «Ay! A tuggii dey kadi! Mbele won mo njii’ ɗaa mo keɓtin ɗaa? »
Hammadi wi’i: «Ahaa! So aɗa siftora, hitaande doombi mbaddetee palee-palee e nder paabi, mawɗo men gooto dogiino, yalti wuro men, wi’i ina yaha, gila koyɗe ina ngoodi, sabu doombi ɗii ngoppataa nguura deeƴa. Gila nde o yalti wuro ngoo, alaa ɗo o yi’aa saka ɗo o nanaa.»
Demmba wi’i: “Holi to njii’ ɗaa oon mawɗo e renndo ngoo?”
Hammadi wi’i: “Ƴuuŋtu hoore maa, ndaara yeeso yimɓe ɗiɗo jooɗiiɓe hoore too ɓee.”
Demmba ƴuuŋti hoore, ndaari, yi gorko oo, wi’i: “Sikke alaa! Oo kay ko baaba Umarel. Mande o woni ceerno, haa o mo ñaawa?”
Hammadi wi’i: “Ahaa! Alla kay alaa ko roŋki. Aduna ina juuti koyngal, etee ina heewi wutteeji, kadi mo maayaani tagdaaka!
Demmba wi’i: “Hey! Hammadi, ko a mawni am! Mi yiɗaa yeddude ma; kono aɗa anndi o yaawii wonde ceerno.”
Hammadi wi’i: “Demmba miñam! Artir hakkille maa! Hoto yeddito baawɗe Alla ɗee ina keewi ngasataa. Ko Alla waɗi, so ittaani iwataa. So tawii ko o woni e dow mum koo so goonga Alla ina anndi, so fenaande kadi Alla ina anndi.”
Nde tawnoo ko ɓe kaalata koo, ɓe ngoɗɗaano yettaade ceerno. Wa’i kono henndu wutti e nofru ceerno addani ɗum yeewtere sukaaɓe ɓee, ɗoon tan ceerno ƴuŋti hoore, gite ceerno mbi’di e gite Hammadi rew!
Ceerno haftii darii, woni e wumbilaade no majjiraaɗo huunde ni. Ceerno weesi jamaanu oo juuɗe yoo njah, golle ngasii hannde.
Jamaanu saaki e nder galle he; moni fof heɓoyi nokku mo jippinoo e galle oo.
Ndeen yahii haa koyɗe ndeeƴtii, Hammadi jaggi junngo Demmba, wi’i: “Jooni njahen, tawoyen mo to suudu makko too; tawde woni eɗen nganndi mo, maa o waɗ feere no ɓiltondir ɗen.”
Ɓe njahi, ɓe tawoyi ceerno. Ceerno yi’i ɓe, jaɓɓii ɓe, bismii ɓe. Ɓe kaalani ceerno haaju oo caggal calminaali.
Ceerno wi’i: “Haaju mo ngaddu ɗon oo, maa mi ndaar ɗum janngo.”
Sukaaɓe ɓee ngummii njahi njooɗtoyii to jippunde mum’en ina padi e janngo.
Ceerno heddii e suudu ina miijo no jogori waɗdude e ɓee sukaaɓe, sabu omo huli so sukaaɓe ɓee keɓtinaani mo. Ndeen miijooji keewii e hoore ceerno, o ummii, o ƴetti satalla ka, o fayi taarorde. Taarorde ndee noon ina seŋondiri e cukkel ɗo sukaaɓe ɓee njippii ɗoo. Sukaaɓe ɓee ina ngoni nder cukkel mum’en ina jeewta, ina ndeŋka daaɗe.
Hammadi wi’i: “Demmba! Aɗa anndi kam baaba Umarel heɓtinaani hay gooto e men!”
Demmba wi’i: “Hey! Ina waawi nii tawa wonaa kaŋko; sabu yimɓe ina nannda!”
Hammadi wi’i: “Ko yimɓe nanndi fof, oo kam ko kaŋko!”
Ndeen ceerno nanii: “Oo kam ko kaŋko!” Ceerno ɗeŋƴii, satalla teɓɓitii e leydi. Ceerno heddii ina bismoo, ina miijoo, ina tuuta e juuɗe ne mooma e yeeso.
Ko satalla kaa deŋkii koo, Demmba wi’i: “Hey aan dey caggal cukkel men ngel ina waɗi dillere! Yaltu ƴeewaa ko ɗum woni.”
Hammadi yalti, gite mum e gite ceerno mbaddi rew! Hammadi ɓoccitoraa wi’i: “Haa noon baa .... Umarel! Ko subaka law, walla? Ceerno diwi marɓii e Hammadi, turii e nofru mum wi’i: “Onon kay ndeeƴee tan, onon e heddiiɓe ɓee on ngonaa gootum.”
Hammadi naatti cukkel wi’i: “Demmba! Lewru alaa faayoore! Ko kaŋko tigi.”
Demmba wi’i: “Jooni noon?”
Hammadi wi’i: “Jooni kay, o wii’ yoo en njooɗo, maa o noddu en.”
Ndeen weetii, ceerno noddi sukaaɓe mum wi’i: “Onon ko on sukaaɓe am! Sabu miin e Bilaali ko kulol heege tan seerndi min. Doombi meeɗii ummaade ladde tan ndaaŋani wuro naange e hoore. Miin njii’ mi ɗum, miijo addani mi jonnde alaa, sabu battane heege ɓurnge mawnude e sahaa Fira-aawna huli ndee halfini Annabi Yuusufaa leydi Misira. Ko ɗoo noon Alla fodi yoo mi hoɗ, hono no o fodirannoo Annabi Ibrahiima leydi Kanaana. Alla ko joom baawɗe, ko ɗoo Alla waɗi udditaare am. Haaju mon oo, ko miin Alla ñaawi yo mi seerndan on ndonu mon. Kono paamee, ko ngelooba ngoota tan dey haɗata on feccondirde ndonu mon ngu. Jooni noon ngelooba am nani ɓeydee e gelooɗi mon ɗii, ngartiran on mi ko heddii.»
Sukaaɓe ɓee ɓami ngelooba ceerno Umarel baa mbatti e ngelooɗi mum’en ɗii, woni ɓe keɓii gelooɗi sappo e jeetati, ɓe njoñii bannge maɓɓe.
Hammadi nde tawnoo ko kañum woni afo, ɓami feccere gelooɗi ɗii - ɗuum woni gelooɗi jeenay.
Sammba ɓami tataɓal ngal- ɗuum woni gelooɗi jeegom.
Demmba ko kam woni koddaajo, ɓami jeenaɓal ngal - ɗuum woni gelooɗi ɗiɗi.
Caggal nde ɓe ngasni feccude, moni e maɓɓe faltii ko mum, dartorii bannge.
Kaawis jaggi ɓe, nde moni fof faltii ko mum, ɓe nji ngelooba goota ina teeli.
Caggal nde ɓe nji’i ngelooba baa, ɓe mbeltii haa ɗum wonti jaleeɗe, ɓe njaggi ngelooba baa ɓe nawtani ceerno Umarel. Baan ngelooba ba, ɓe cikkatnoo ko ngora tawi ko njarla; tee heen yitere wootere ko ɗokkere.

Quand ils essaient de diviser dix-sept chameaux en deux, puis en trois, puis en neuf, les trois fils voir qu'il est impossible. Que doivent-ils faire? Ils ont besoin de l'aide d'une personne vraiment sage.
Nde etinoo feccude sappo e jeeɗiɗi ngelooba laabi ɗiɗi, kadi laabi tati e laabi jeenayi, sukaaɓe tato ɓee nji’i ɗum waawa wonde. Hol ko ɓe kaani waɗde? Eɓe cokli ballal neɗɗo ganndo hono ɗeen gede.